Home Vesti Mere za ublažavanje ekonomskih posledica epidemije usmeriti na najugroženije

Mere za ublažavanje ekonomskih posledica epidemije usmeriti na najugroženije

by bifadmin

Umesto ishitrenih odluka države, mere za ublažavanje ekonomskih posledica virusa korone bi trebalo usmeriti na najugorženije industrije i građane, ističu stručnjaci beogradskog Ekonomskog fakulteta u analizi objavljenoj u najnovijem broju “Kvartalnog monitora”.

Kakve posledice će pretrpeti privreda Srbije nije moguće prognozirati sa sigurnošću, zbog niza nepoznatih faktora kao što su koliko će trajati epidemija, koliko ukupno ljudi će biti zaraženo, koliko njih izdvojeno u karantine u Srbiji i zemljama koje su naši glavni ekonomski partneri…

Takođe, za sada su samo delimično poznate mere ublažavanja posledica pandemije koje će se primeniti kod nas i u državama na koje je Srbija najviše ekonomski upućena.

Rast fiskalnog deficita

Ukoliko bi se epidemija u Srbiji zaustavila polovinom ove godine, rast BDP bi umesto prognoziranih 4%, verovatno bio upola manji zbog usporavanja privrede u prvoj polovini godine, uz očekivani oporavak tokom poslednja dva kvartala 2020.

Sporiji rast BDP, smanjena domaća potražnja i pogoršana likvidnost poreskih obveznika automatski će smanjiti poreske prihode i povećati rast fiskalnog deficita na oko 1,5% BDP. Deficit bi mogao dodatno da poraste zbog direktnih troškova u primeni mera za suzbijanje zaraze i umanjenja posledica po privredu.

S druge strane, za očekivati je da se planirane javne investicije realizuju sporije, zbog nedostatka radnika i određenih sirovina. To bi moglo da smanji rashode države, pa bi na kraju fiskalni deficit u ovoj godini mogao da iznosi od 2 do 2,5% BDP.

Moguć brz oporavak

Ukoliko bi pandemija trajala tokom cele 2020. godine, Srbija bi ušla u recesiju, fiskalni deficit bi premašio 3%, znatno bi opao udeo stranih investicija, smanjile bi se devizne rezerve i pojačali pritisci na slabljenje dinara.

Ipak, ako bi se pandemija u svetu završila do kraja ove godine, kao i u slučaju drugih prirodnih katastrofa, privreda bi već u narednoj godini velikim delom počela snažno da se oporavlja.

Za razliku od dugotrajnijih recesija koje su izazvane unutrašnjim problemima privrednog sistema (nenaplativi visoki javni dugovi, naduvane cene hartija od vrednosti i realne imovine, vioska korupcija i neefikasna država), prirodne katastrofe i pandemije dovode do naglog pada privrede, nakon čega sledi brz oporavak.

Koje mere mogu imati efekta

Mere za ublažavanje ekonomskih posledica korona virusa bi trebalo da budu usmerene na najugorženije industrije i građane i vremenski ograničene tokom trajanja epidemije.

Odobravanje privremenih poreskih olakšica za preduzeća koja posluju u najugoroženijim delatnostima, poput turizma i transporta, kako bi ona premostila probleme sa likvidnošću, trebalo bi da obuhvate oslobađanje od poreza na imovinu, odlaganje plaćanja poreza na zarade i socijalnih doprinosa za zaposlene koji nisu radili u periodu epidemije, uz uslov da ne otpuštaju radnike.

Država bi mogla da formira fond iz koga bi odobravala vanrednu socijalnu pomoć radnicima koji su usled epidemije prestali da dolaze na posao.

Na isti način treba pristupiti i odlaganju vraćanja kredita. Ta mera bi trebalo da se odnosi samo na firme koje posluju u najugoženijim delatnostima i na građane koji ne ostvaruju zaradu tokom trajanja epidemije, a ne na sve.

Stoga odluka o opštoj obustavi vraćanja kredita u periodu od 90 dana nije ekonomski opravdana i mogla bi da ugrozi poslovanje banaka koje su takođe deo privrede. Država bi mogla da ponudi subvencije ili garancije za bankarske kredite za likvidnost malim i srednjim preduzećima kako bi ona premostila teškoće.

U ovakvoj situaciji će predstavljati uspeh ako ne dođe do pada javnih investicija, a njihovo povećavanje u sklopu stimulativnih mera nije ekonomski opravdano niti realno. Pre svega zato što je usled objektivnih teškoća teško obezbediti potrebne radnike i određene repromaterijale, pa sve do činjenice da tako finansirani projekti ne mogu da se realizuju kvalitetno i prema propisanim procedurama u kratkom roku.

Uticaj epidemije na rast BDP u 2020. godini

• Epidemija korona virusa će uticati na snažan i relativno kratkotrajan pad BDP
• Nakon okončanja epidemije uslediće brz oporavak BDP, slično kao i nakon drugih prirodnih katastrofa
• Ukoliko se epidemija okonača tokom prve polovine godine, Srbija bi u 2020. mogla da ostvari rast BDP od oko 2%
• Ukoliko se epidemija produži na celu godinu, Srbija bi u 2020. godini imala pad BDP, odnosno ušla bi u recesiju
• U 2021. godini se očekuje oporavak privrede od epidemije i relativno visoka stopa rasta BDP, kojom će biti nadoknađen veliki deo izgubljenog BDP u ovoj godini

Uticaj epidemije na tržište rada u Srbiji

Epidemija će na više načina uticati na tržište rada u Srbiji:
• Sporiji rast BDP na nivou godine ili čak njegov pad će smanjiti tražnju za radnom snagom u Srbiji
• Veliki broj preduzeća će se suočiti sa nelikvidnošću
• Usporavanje rasta i recesija u Zapadnoj Evropi će privremeno zaustaviti emigraciju radne snage
• Deo radnika koji je inostranstvu imao privremene aranžmane vratiće se u Srbiju usled čega će nezaposlenost porasti
• Očekuje se da će zaposlenost u privatnom sektoru privremeno opasti
• Zarade u privatnom sekotru će u ovoj godini stagnirati ili će ostvariti minimalan rast
• U sektorima koji su snažno pogođeni epidemijom verovatno je kašnjenje u isplati zarada
• Dodatno trajno povećanje zarada od 10% u zdravstu predstavlja primer nepromišljene impulsivne odluke
• Adekvatna politka bi bila isplata posebnih dodataka za zdravstvene radnike u periodu epidemije, dok bi se zarade povećavale u okviru redovne budžetske procedure

Uticaj epidemije na spoljnoekonomske odnose Srbije

• Epidemija kao i administrativna ograničenja kretanja ljudi i roba uticaće na smanjenje spoljne trgovine Srbije u 2020. godini
• Procenjuje se da će smanjenje uvoza biti veće od smanjenja izvoza, usled čega će
spoljnotgovinski deficit biti manji
• Doznake će verovatno biti smanjene jer su epidemijom pogođene i zemlje iz kojih
one dolaze (kao i 2008. godine), dok će odliv kapitala po osnovu kamata i dividendi biti nešto veći
• Kao neto rezultat promena očekuje se da će deficit tekućeg platnog bilansa opasti u ovoj godini
• Pad priliva kapitala će biti nagao i snažan
• Deficit tekućeg bilansa, iako smanjen, neće moći da se finansira iz priliva stranog kapitala
• Smanjenje deficita u tekućem bilansu će se finansirati delom iz priliva stranog kapitala, delom iz deviznih rezervi NBS
• Trošenje deviznih rezervi će predstavljati cenu za neadekvatnu politiku kursa i ekonomski neodrživ rast zarada tokom poslednje tri godine
• Nivo deviznih rezervi je visok tako da za sada nema rizika od platnobilanse krize

Uticaj epidemije na kretanje inflacije i kurs

• Epidemija značajno utiče na promenu ponude i tražnje proizvoda
• Ne očekuje se znatnija promena inflacije
• Administrativnim merama se sprečava rast cena proizvoda koji imaju privremeni rast tražnje (prehrambeni, farmaceutski, higijenski i dr.)
• Pad cena sirove nafte će delovati dezinflatorno, ali nije sigurno koliko će trajati
• Može se očekivati i pad cena trajnih potrošnih dobara
• Zbog naglog pada priliva stranog kapitala očekuje se rast tražnje za devizama na deviznom tržištu
• NBS će verovatno biti spremna da troši devizne rezerve kako bi sprečile slabljenje dinara

Uticaj epidemije na fiskalnu poziciju Srbije i moguće mere fiskalne politike

• Epidemija će automatski uticati na povećanje fiskalnog deficita jer će poreski prihodi značajno opasti zbog pada privredne aktivnosti
• Ako rast BDP bude 2% fiskalni deficit će zbog pada poreskih prihoda, manje likvidnosti i pada poreske discipline porasti na oko 1,5% BDP, umesto planiranih 0,5% BDP
• Epidemija će uticati na dodatni rast javnih rashoda između 0,5 i 1% BDP
• Javni rashodi za zdravsto, bezbednost i dr. će biti veći od plana
• Država će verovatno uvesti određena odlaganja plaćanja poreza, privremena oslobađanja, odobriti neke subvencije, što će povećati rashode
• Realizcija javnih investicija će verovatno biti manja od plana, što će smanjiti rashode
• Ukupni fiskalni deficit bi mogao da bude u intervalu od 2 do 2,5% BDP, a ako se epidemija produži na celu godinu deficit bi bio preko 3% BDP

Mogući odgovori monetarno-kreditne politike na epidemiju

• Epidemija će negativno uticati na privredu i finansijski sektor Srbije usled pada privredne aktivnosti i rasta nelikvidnosti privrede i građana
• Izvesno je da će učešće loših kredita u ukupnim kreditima biti povećano, ali to neće ugroziti ukupan bankarski sektor
• Uticaj epidemije na privredu će biti kratkotrajan i selektivan, neće biti podjednako pogođeni svi delovi privrede i građani, pa stoga i mere ekonomske politike treba da budu selektivne
• Nije opravdano da se obustavi u potpunosti naplata glavnice kredita i kamata u periodu od tri meseca
• Ovu meru je trebalo primeniti samo za delatnosti i preduzeća koja su snažno pogođena efektima epidemije (hoteljerstvo, transport,), nema razloga da se ona primenuje za prehrmbenu il farmaceutsku industriju i za građane koji redovno primaju zaradu
• Epidemija će izazvati nagli pad priliva stranog kapitala, usled čega će se pojaviti neravnoteža na deviznom tržištu
• Opravdano je da NBS interveniše na devizom tržištu i da spreči naglo i veliko slabljenje dinara
• Blago slabljenje dinara bi dobrodošlo, ali tek nakon stabilizacije stanja

Izvor: Kvartalni monitor, publikacija u izdanju Ekonomskog fakulteta u Beogradu i FREN-a

Pročitajte i ovo...

Ostavite komentar