Home TekstoviB&F Plus Koju pravnu formu odabrati u započinjanju sopstvenog posla

Koju pravnu formu odabrati u započinjanju sopstvenog posla

by bifadmin

U želji da sebi obezbede vreme za ono što im je suštinski važno u razvoju ideje, inovatori se često odlučuju za pravnu formu u organizovanju svog poslovanja koja će biti najmanje administrativno zahtevna. Ali baš to može biti zamka koja će uticati na dalji razvoj posla.

Prava ideja u pravom trenutku može da vredi mnogo u poslovnom svetu. Ideje koje su dovele do inovacija su pokretale čitave revolucije u poslovnom svetu ali i svakodnevnom životu. Ali koliko zaista vredi ideja? Neki tvrde da ideja ne vredi ništa, već da je ono što vredi realizacija ideje ili šta se može uraditi sa njom.

Mnoge ideje, koja su mogle značajno da utiču na naš život nisu ugledale svetlo dana zbog različitih faktora. Neke su bile ispred svog vremena, neke nisu imale podršku u svom okruženju, dok neke jednostavno nisu sprovedene na način koji bi im omogućio uspeh i dugovečnost.

Inovatori koji žele da otpočnu svoj posao su najčešće stručnjaci u svojoj oblasti poslovanja i nisu imali dodira sa regulatornim i administrativnim zahtevima u vođenju jednog poslovnog poduhvata. Takođe, zbog česte promene ciljeva u samom poduhvatu, dolazi do problema u razvoju poslovanja i uključivanja potencijalnih spoljnih investitora u kasnijim fazama razvoja.

U želji da sebi obezbede vreme za ono što im je suštinski važno u razvoju ideje, inovatori se često odlučuju za pravnu formu u organizovanju svog poslovanja koja će biti najmanje administrativno zahtevna. Ali baš to može biti zamka koja će uticati na dalji razvoj posla.

Zakon o privrednim društvima poznaje više različitih formi organizovanja poslovanja. Jedno od najrasprostranjenijih je, svakako, preduzetnik.

Prednosti preduzetnika

Preduzetnik je pravna forma organizovanja koja dozvoljava fizičkom licu da obavlja trajnu poslovnu delatnost uz prethodnu registraciju kod Agencije za privredne registre. Sa poreske strane, preduzetnik može biti oporezovan kao paušalac, ili kao lice koje sastavlja poslovne knjige.

Paušalno oporezivanje preduzetnika je rezervisano za odabrane delatnosti, čiji spisak se nalazi na sajtu Poreske uprave. Sastoji se u tome da Poreska uprava svake godine odredi poresku osnovicu na osnovu koje će preduzetnik plaćati poreze i doprinose svaki mesec, bez obzira na ostvarene prihode.

Paušalac može biti lice koje u kalendarskoj godini ne ostvari više od šest miliona dinara prihoda. Kako je porez utvrđen u paušalnom iznosu, preduzetnik može slobodno podizati novac sa poslovnog računa koji je zaradio obavljanjem delatnosti. Osim vođenja knjige primljenih i izdatih računa i podnošenja zahteva Poreskoj upravi, ne postoje značajnije administrativne obaveze za ovu vrstu organizovanja. Naravno, neke delatnosti, zbog svoje prirode zahtevaju pribavljanje dodatnih dozvola od nadležnih organa ili licenci.

Pored ovog modela oporezivanja, preduzetnik se može opredeliti za vođenje poslovnih knjiga. Praktično, preduzetnik će evidentirati sve poslovne promene na način kako se to radi i kod pravnih lica. Ovaj model omogućava da se porez i doprinosi plaćaju na ostvarenu dobit na kraju godine, uz ograničenje da se doprinosi ne mogu platiti na osnovicu koja je niža od najniže osnovice za doprinose, odnosno osnovice koja se koristi prilikom isplate minimalne zarade iz radnog odnosa.

Ovaj model omogućava i registrovanje za PDV, pa preduzetnici čija delatnost zahteva kupovinu dobara ili čak uvoz dobara, mogu da iskoriste ulazni PDV prilikom nabavki dobara. Ovo je naročito bitno ako je za obavljanje delatnosti neophodno platiti neke usluge ili licence iz inostranstva.

U ovom modelu postoji mogućnost da preduzetnik isplaćuje ličnu zaradu, što može poslužiti za poresku optimizaciju i dodatne uštede.

Važna odlika preduzetnika koji vodi poslovne knjige je da može evidentirati nematerijalnu imovinu u svojim poslovnim knjigama. Nematerijalna imovna je imovina koja je zasnovana na nekom pravu koje lice ili društvo imaju. Primera radi, nematerijalna imovina može biti patent, licenca, žig, poslovni proces…

U ekonomijama koje se dominantno oslanjaju na sektor usluga, nematerijalna imovina može biti najvredniji deo poslovnog poduhvata.

Ograničenja u poslovanju preduzetniče radnje

Iako je relativno jednostavno registrovati preduzetničku radnju i time obezbediti relativno malo administrativno opterećenje, ova forma organizovanja ima i svoje nedostatke.

Preduzetnički oblik organizovanja podrazumeva da nema razlike u pravima i obavezama preduzetničke radnje i fizičkog lica koje je osnovalo radnju. Praktično, ovo znači da fizičko lice odgovara svojom celokupnom imovinom za sve obaveze koje proisteknu iz poslovanja.

Da bi umanjio mogućnost za izbegavanje plaćanja poreza, zakonodavac je uveo test samostalnosti koji praktično utvrđuje da li je preduzetnik faktički zaposlen kod isplatioca prihoda, ili je samostalan u svom poslovanju. Ovaj test je uveden jer je veliki broj poslodavaca koristio niže poresko opterećenje paušalca da bi uštedeli na troškovima poreza i doprinosa.

Treći nedostatak je to što preduzetnička radnja nema mogućnost prodaje udela ili uključivanje novih članova u svoj rad, za razliku od društva sa ograničenom odgovornošću koje ima tu mogućnost.

DDO: veće obaveze, ali i mogućnosti

Društvo sa ograničenom odgovornošću je složeniji nivo organizovanja koji donosi veće administrativne obaveze, ali i veće mogućnosti prilikom razvoja poslovanja.

Ova forma organizovanja podrazumeva da je osnivač odgovoran do visine uloženog kapitala. Minimalni kapital koji osnivač mora da uloži je 100 dinara. Kako je osnivač odgovoran samo do visine uloženog kapitala, to znači da za razliku od preduzetničke radnje, novac društva sa ograničenom odgovornošću nije novac njegovih osnivača. Iz tog razloga, nije moguće kao kod preduzetnika paušalca da osnivač podigne novac sa poslovnog računa. Svako trošenje novca mora da bude dokumentovano odgovarajućim odlukama i oporezovano u zavisnosti od načina isplate.

Ova činjenica često pravi probleme kod poslovnih modela koji podrazumevaju plaćanje i fizičkim licima, ili plaćanje u gotovom novcu.

S druge strane, kako je odgovornost limitirana, postoji potreba za detaljnijim regulisanjem i kontrolom ovih društava. Ovaj tip organizovanja ima zahtevnije obaveze kod izveštavanja i nadzora u odnosu na preduzetničke radnje.

Tako su društva sa ograničenom odgovornošću češće predmet kontrola Poreske uprave ali i Narodne banke Srbije, inspekcije rada i raznih tela koja se bave zaštitom radnika i ekološkim pitanjima.

Kao što smo rekli, društvo sa ograničenom odgovornošću dozvoljava da prenesete deo vlasništva na drugo lice ili kompaniju, odnosno da uvedete novog člana društva. To se najčešće radi kada je potrebno obezbediti dodatno finansiranje društva, ili kada želite da većinsko vlasništvo kompanije prenesete na poslovnog partnera.

Društvo sa ograničenom odgovornošću je pogodnije i za finansiranje putem zajma, bilo da su sredstva iz domaćih izvora ili iz inostranstva.

Proceniti šta je isplativije na duže staze

Kao i kod preduzetnika, društvo sa ograničenom odgovornošću ima mesečne obaveze koje moraju da se plaćaju. Tako je neophodno svakog meseca platiti poreze i doprinose na platu zaposlenih koja ne može biti niža od minimalne zarade, odnosno trenutno približno 32 hiljade dinara neto. Naravno, poželjno je da se za vođenje knjiga angažuju profesionalci iz ove oblasti zbog čestih promena zakona i samog obima poslovanja.

Pre otpočinjanja samog poslovnog poduhvata potrebno je što detaljnije definisati njegove ciljeve, kako bi izabrali što optimalniji poreski i finansijski model koji neće kočiti razvoj tog poduhvata.

Primera radi, Zakon o porezu na dobit pravnih lica omogućava poreske podsticaje za ulaganja u inovativne delatnosti, tako što priznaje troškove u ove svrhe u dvostrukom iznosu prilikom obračuna poreza na dobit ili izuzimanja dela prihoda koji su u vezi sa tom inovacijom. Ovaj podsticaj je dostupan samo društvima koja vode poslovne knjige, pa iako preduzetnik paušalac ima svoje prednosti pre svega zbog jednostavne administracije, valja dobro razmisliti da li na duge staze neki drugi oblik organizovanja otvara više mogućnosti.

Vladimir Deljanin, direktor u poreskom odeljenju Crowe RS

Biznis & finansije 190, oktobar 2021.

Foto: Pixabay

Pročitajte i ovo...

Ostavite komentar