Jedan od predloženih amandmana u Europskom parlamentu na izviješće o Hrvatskoj govori o „srpsko-hrvatskom jeziku„, koji je sada „podijeljen u razne službene jezike u nekim zemljama potencijalnim kandidatima“, te otvara pitanje „troškova prijevoda“ i poziva Komisiju da zajedno s hrvatskim vlastima prije pristupanja „pronađe primjeran aranžman glede hrvatskog jezika“.
Članovi vanjskopolitičkog odbora raspravljat će u sljedeći utorak u Bruxellesu o prijedlogu rezolucije o napretku Hrvatske i o 50 amandmana koje su zastupnici podnijeli na tekst parlamentarnog izvjestitelja Hannesa Swobode.
I u Swobodinu nacrtu o kojem je vanjskopolitički odbor već raspravljao u prvom čitanju 5. studenoga prošle godine i u nekoliko amandmana izražava se uvjerenje da će Hrvatska prevladati znatne izazove koje stoje pred njom do završetka pregovora te ističe potreba nastavka reformskih napora, posebice u pravosuđu i javnoj upravi, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, promicanju manjinskih prava te u restruktiranju brodogradnje. Također se navodi da Hrvatska treba nastaviti sa suđenjima za ratne zločine i osigurati Haškom sudu pristup dokumentima koje traži.
U Swobodinu nacrtu se kaže da bi Hrvatska mogla završiti pregovore do sredine 2010. ako ubrza svoje reformske napore, dok se u nekim amandmanima predlaže da se umjesto spominjanja vremenske odrednice (sredina ove godine) stavi izraz uskoro. U tekstu se pozdravlja potpisivanje arbitražnog sporazuma između Hrvatske i Slovenije i njegovo ratificiranje u Hrvatskom saboru te poziva Sloveniju da to učini što prije. Od Europske komisije se traži da se popis članova arbitražnog suda sastoji samo od „visokokvalificiranih profesionalaca, pravno obrazovanih i sa što je moguće više iskustva u arbitraži“.
Najčudniji amandman, iz čijeg se teksta ne može sa sigurnošću zaključiti kamo smjera, podnijele su dvije zastupnice Zelenih, Njemica Franziska Katharina Brantner i Nizozemka Marije Cornelissen. „Europski parlament skreće pozornost na činjenicu da je originalni srpsko-hrvatski jezik sada podijeljen u razne službene jezike u nekim zemljama potencijalnim kandidatima, ističe da troškovi prijevoda i tumačenja znatno utječu na proračun institucija EU-a te poziva Komisiju da zajedno s hrvatskim vlastima prije pristupanja pronađe primjeran aranžman glede hrvatskog jezika koji neće sprječavati kasnije zaključivanje sveobuhvatnog sporazuma o jezicima s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom kada te zemlje postanu članice EU-a“, glasi taj amandman. Prema odredbama europskog zakonodavstva svaka zemlja članica ima pravo na to da njezin službeni jezik bude jedan od službenih jezika Europske unije.
Vanjskopolitički odbor bi dan poslije, u srijedu, trebao glasovati o prijedlogu rezolucije o napretku Hrvatske, koji se onda upućuje na raspravu na plenarnu sjednicu. Rasprava i glasovanje na plenarnoj sjednici očekuje se u veljači u Strasbourgu.
(monitor.hr)