Home VestiEkonomija Na Produktnoj berzi porastao obim trgovanja za četiri puta

Na Produktnoj berzi porastao obim trgovanja za četiri puta

by bifadmin

“Produktna berza” je protekle nedelje bila mesto gde se trgovalo u velikim lotovima i po tome je u velikoj meri podsećala na velika evropska tržišta gde su pojedinačni trgovinski lotovi u trgovini merkantilnom robom uglavnom preko 500 tona. Naime, na bazi relativno malog broja ugovora – svega 8, realizovan je promet od 2.820 tona robe ili prosečno 350 tona po jednom ugovoru. Pomenuti obim nedeljnog trgovanja je čak 4,2 puta veći nego prethodne nedelje. Finansijska vrednost prometa je iznosila 53.386.750 dinara, što je 3,9 puta više u odnosu na upoređujući podatak iz prethodnog nedeljnog izveštajnog perioda.

Jedan od razloga značajno većeg prometa svakako jeste stabilnost tržišta. Vrednost žitarica i na svetskom i na domaćem tržištu se kreće u okvirima malih cenovnih raspona, međuvalutarne oscilacije nisu toliko izražene, pa više nisu remetilački faktor na ovom tržištu, te se shodno tome i tržišni učesnici lagodnije ponašaju u relativno predvidivim tržišnim okolnostima.

Kukuruz ponovo dominira u strukturi prometa. Dve trećine od ukupnog prometa na novosadskoj berzi se odnosi na ovu robu. Prosečna količina po jednom ugovoru u trgovanju kukuruzom je u nedelji za nama iznosio oko 600 tona. To je nedvosmislen indikator koji govori da su izvoznici bili pretežni učesnici na ovom tržištu. Prosečna cena trgovanja je iznosila 16,73 din/kg (15,21 bez PDV), što je pad od 1,22% u odnosu na prethodnu nedelju.

Cena pšenica praktično stagnira. Vrednost hlebnog zrna SRPS kvaliteta u protekloj nedelji se kotirala na nivou od 24,53 din/kg ( 22,30 bez PDV). U odnosu na prethodnu nedelju to je rast za neznatnih 0,45%. Ono što je specifično za tekuću ekonomsku godinu na tržištu pšenice, jeste činjenica da se na tržištu pojavljuje veoma šarolik kvalitet pšenice koja se može podvesti pod SRPS standard. Naime, pšenica koja zadovoljava sve kriterijume SRPS kvaliteta ne mora nužno da ima i dobre karakteristike tehnološkog kvaliteta. Usled toga i cene koje se kotiraju za pšenicu pod oznakom SRPS mogu biti vrlo različite upravo zbog različitosti svog tzv. “unutrašnjeg” kvaliteta.

Protekle nedelje se nije trgovalo sojom u SRPS kvalitetu. Na bazi dva kupoprodajna ugovora sojom povećane vlage ( vlaga 14%), postignuta je prosečna cena od od 42,50 din/kg bez PDV. Na novosasdskoj berzi trgovalo se još samo suncokretovom sačmom sa 33% proteina i to po ceni od 28,20 din/kg ( 23,50 bez PDV).

 

4 puuta veci obim

 

PRODEX

Nedelju za nama, uz značajan porast obima prometa, obeležile su i blage cenovne promene najznačajnijih poljoprivrednih proizvoda. Sa jedne strane imamo tržište soje gde je došlo do najznačajnije cenovne promene, u smislu pada cene ovog artikla za skoro 2,00 din/kg. Istovremeno cene kukuruza, pšenice i suncokretove sačme su u porastu, pri čemu je najveći cenovni skok zabeležen na tržištu “tridesettrojke” koja je poskupela za 1,00 din/kg, beležeći današnju vrednost od 23,50 din/kg, bez PDV-a. Skok cene kukuruza, u odnosu na kraj prethodne nedelje, iznosi minimanlnih 0,20 din/kg, dok je skok cene pšenice od 0,10 din/kg, na nivou marginalnog statističkog podatka.

I pored pada cene soje, blagi rast cena ostalih artikala koji čine vrednosnu korpu PRODEX-a, “povukao” je indeksnu vrednost ovog pokazatelja na gore. Na današnji dan berznaski indeks beleži indeksnu vrednost od 211,45 indeeksnih poena, što je za 0,48 indeksnih poena više nego prošlog petka.

SVET

Nedeljna izvozna prodaja pšenice u SAD-u, bila je na nivou od 397.600 tona, što predstavlja pad u odnosu na prosek iz prethodne četiri nedleje za 11%, a dodaje kumulativnom izvozu nivo od 20.3 miliona tona (-24% g/g). Domaće prenosne zalihe su prognozirane na nivo od 18.8 miliona tona (16.1 milion tona prošle godine).MIneapoliska jara pšenica je pod pritiskom obilnih zaliha u Kanadi.

WASDE-ov izveštaj sa sredine nedelje, pokazao je da je domaća proizvodnja skočila u odnosu na prethodne izveštaje, na nivo od 302.1 miliona tona (293.1 miliona tona), sa povećanjem upotrebe u industriji etanola. Prognoza zaliha je smanjena za 1.3 miliona tona na nivo od 43.4 miliona tona (31.3 miliona tona).
Cena kukuruza je u proteklih nedelju dana pala za 0,57%, dok je vrednost pšenice zabeležila pad, koji je iznosio 0,70%.

Prognoza zaliha soje su smanjenje za 0.7 miliona tona , na nivo od 10.5 miliona tona (2.5 miliona tona pre godinu dana).

Zrno soje je u odnosu na proteklu nedelju vrednosno jače za 0,24%, dok je sojina sačma zabeležila pad, koji je iznosio 0,27%.

Martovski fjučers na kukuruz u Budimpešti, skočio je za 1,73%, dok je ista kultura na berzi u Parizu vrednosno oslabila za 2,09%. Martovski fjučers na pšenicu u Budimpešti je skočio za 0,48%i, dok je ista kultura u Parizu, oslabila za 1,34%.

Pročitajte i ovo...