Home VestiEkonomija Zbog čega je švajcarski franak ponovno počeo da jača?

Zbog čega je švajcarski franak ponovno počeo da jača?

by bifadmin

Nakon jednodnevnog naglog jačanja početkom 2015. godine, tokom kojeg je švajcarski franak postao jači od evra i uzrokovao probleme stotinama hiljada ljudi zaduženim u toj valuti širom srednje Evrope, švajcarska valuta je godinama postepeno slabila. Od marta 2015. godine do marta 2018. godine franak je oslabio približno 15% i gotovo svi analitičari i investitori na Forex valutnom tržištu su očekivali da se slabljenje nastavi. Glavni razlog za takvo očekivanje je bilo otvoreni stav švajcarske centralne banke da je CHF ekstremno precenjen i da će ona negativnim kamatnim stopama, te povremenim direktnim intervencijama na tržištu namerno slabiti sopstvenu valutu.

To je i dalje službeni stav SNB, ali javnost i učesnici na valutnom tržištu očigledno više nisu uvereni u spremnost na delovanje centralne banke po pitanju kursa. To se vidi iz kretanja kursa evra i švajcarskog franaka, koji u trenutku pisanja teksta na platformama Admiral Markets-a iznosi 1,1414, što znači da je franak u poslednjih 6 meseci ojačao približno 5%. Naime, investitori vide da jak franak nema značajnijih negativnih posledica na švajcarsku ekonomiju. Švajcarski BDP raste po stopi od 0,7% godišnje, što je više od rasta od 0,4% u evrozoni, a izvoz je i dalje značajno viši od uvoza. Stopa nezaposlenosti je na izrazito niskih 2,4%, a u poslednje vreme je i stopa inflacije počela da raste prema idealnom nivou. To znači da centralna banka uskoro možda neće više imati argumente za držanje kamatnih stopa na najnižem nivou u istoriji, a onog trena kad počne sa dizanjem kamata, kapital će se slivati u Švajcarsku u još većim količinama nego sada. U takvoj situaciji valuta po pravilu jača.

Još jedan razlog jačanja franka su bili finansijski problemi u Turskoj. Naime, na finansijskim tržištima se pojavio strah da bi velike španske, italijanske, francuske i nemačke banke mogle da imaju probleme zbog velikih iznosa novca koje su pozajmili turskim firmama, građanima i državi, a koje možda neće biti vraćene. Zbog većeg rizika bankrota evropskih banaka, deo kapitala iz njih je prebačen na sigurno – u Švajcarsku, pri čemu je takođe masovno kupovan franak.

Hoće li CHF nastaviti da jača?

Analitičari Admiral Markets-a smatraju da još uvek nije vreme za ulaganje u švajcarsku valutu, ali da, takođe, ponestaje vremena i prostora za nastavak slabljenja franka. Naime, ako ekonomska situacija u svetu i Evropi nastavi da se popravlja, nastaviće da raste i cena nafte i ostalih sirovina, zbog čega će doći do porasta inflacije u svim zemljama. Zbog toga će švajcarska centralna banka biti prisiljena da podiže kamatne stope, što će privući još kapitala u CHF i možda dovesti do blagog jačanja te valute. U suprotnom scenariju – pogoršanju situacije u Evropi i svetu, švajcarske banke će ponovo biti smatrane sigurnijim od banaka u ostatku Evrope, što će takođe dovesti do masovnog prebacivanja kapitala u franak. Za sada u razvijenim zemljama nema naznaka recesije, ali do nje će pre ili kasnije nužno doći, a tada će doći i do rasta interesa za kupovinu švajcarske valute. Deo ekonomista smatra da bi u SAD iduća recesija mogla da počne 2020. godine.

Dakle, za sada švajcarska centralna banka još uvek aktivno radi na slabljenju vlastite valute i lako je moguće da će je uspeti oslabiti barem nekoliko odsto sa sadašnje vrednosti. No, nije realno očekivati da se kurs franka u doglednoj budućnosti vrati na nivo od pre desetak godina, jer bi zbog poboljšanja ekonomske situacije švajcarska centralna banka mogla da prestane s namernim slabljenjem valute. Ako pak dođe do krize, SNB možda uz sve napore neće uspeti da spreči jačanje franka, baš kao što se dogodilo 2015. godine.

Pročitajte i ovo...