Specijalno za bifonline Davorka Zmijarević, Zagreb
U svom polugodišnjem izvještaju za Evrope (Regional Economic Outlook for Europe) MMF se pridružio onima koji smatraju da je razdoblje kontrakcije završilo. Međutim, put oporavka bit će posut mnogim rizicima, stoji u izvještaju koji je objavljen 3. oktobra a kojeg je prvi komentirao predstavnik MMF-u Istanbulu.
U Zagrebu je jučer predstavnica Fonda, Srobona Mitra, govorila novinarima o evropskim prognozama za 2010., naglasivši da je zaokret već na pomolu ali da će se prema kretanjima BDP-a brže oporavljati evropska tržišta u nastajanju nego evopske zemlje s razvijenim tržištima odnosno zemlje članice Unije. Razvijene zemlje trebale bi iduće godine imati rast BDP-a od prosječno 0,5 posto; u zemljama novih tržišta rast BDP trebao bi biti u prosjeku 1,7 posto, ali uz veliku neujednačenost stopa među različitim zemljama. Za Hrvatsku se predviđa rast BDP-a od 0,4 posto, za Srbiju od 1,5%, BiH 0,5%, Makedniju 2%. Jedini negativan rast među zemljama u ovoj kategoriji imat će Crna Gora.
Glavni rizik s kojm će se iduće godine i još duže vrijeme suočavati zemlje je kontrakcija kapitalnih priljeva, od kojih su nova tržišta postala u predkriznom vremenu visoko zavisna. S posljedicama koje je kriza postavila na financijski sektor, u pogledu raspoloživog kapital u zemljama izvoznicama i u pogledu drastično smanjene ulagačke sklonosti riziku, uvoznici kapitala morat će ubuduće računati s višim troškovima financiranja privrednog rasta, odnosno većim premijama rizka, višim kamatnim maržama i većim varijabilnostima inflacije, valutnih tečajeva. Pored toga, imat će manji priliv stranih ulaganja i nestabilnije okruženje općenito.
Fond je stoga dao i preporuke zemljama tržišta u nastajanju koje još nisu u stanju same generirati dovoljno vlastitog kapitala za rast: riješiti zaostale probleme u financijskom sektoru. «Kontinuiranim testiranjem otpornosti na stres u zemljama srednje, istočne i južne Evrope pod koordinacijom MMF-a utvrdit će se potrebe za dokapitalizacijom banaka, što bi trebalo pomoći za poduzimanje mjera za dokapitalizaciju ili restrukturiranje institicija koje mogu opstati odnosno za zatvarnje ostalih institucija», stoji, između ostalog, u sažetku preporuka. Drugi pravac preporučenog djelovanja je stabilizaciji održive fiskalne politike, odnosno, običnim rječnikom, obuzdavanje apetita u javnoj i državnoj potrošnji i realnom sektoru dati veći pristup izvorima financiranja rasta.