Home TekstoviB&F Plus Osiguranje i građevinarstvo: „Zlatna koka“ za osiguravače

Osiguranje i građevinarstvo: „Zlatna koka“ za osiguravače

by bifadmin

Osiguranja koja su povezana sa gradnjom rasla su ubrzanim tempom prethodne godine, te je premija osiguranja objekata u izgradnji porasla 70 odsto, a objekata u montaži čak 400 odsto. Investitori i glavni izvođači radova mogu da osiguranjem pokriju gotovo sve rizike, za promil vrednosti investicije.

U poslednjih nekoliko godina građevinska industrija je uspela da se digne sa kolena, a čini se da joj ni pandemija nije pomrsila račune. Prognoze govore da se i u narednoj godini može očekivati rast stanogradnje i ostalih građevinskih radova, što je dobra vest i za osiguravače.

Naime, posmatrajući strukturu portfelja u protekloj godini, koja se kao što znamo veoma tromo menja, uočava se trend rasta polisa osiguranja objekata u izgradnji i u montaži. Sagovornici B&F se slažu da nije u pitanju jednokratan rast premije izazvan nekom velikom investicijom, već da je upravo vođen projektima stanogradnje i drugih građevinskih radova.

Premija osiguranja objekata u izgradnji je tako u prošloj godini porasla oko 70 odsto, odnosno sa 733 miliona dinara u 2018. na 1,2 milijarde dinara u 2019. godini, pokazuju podaci Narodne banke Srbije. Rast premije objekata u montaži je bio još značajniji u tom periodu, te je premija uvećana četiri puta, sa oko 86 miliona dinara na 322 miliona dinara.

Može se sve osigurati

Bojan Jovanović iz brokerske kuće „Marsh“ kaže da investitori koji ulažu svoj novac u izgradnju određenog objekta, i koji kako bi zaštitili svoju investiciju, od glavnih izvođača radova uglavnom zahtevaju da ugovore ovu vrstu osiguranja. Naravno, nije redak slučaj ni da sami investitori ugovaraju ovo pokriće, imajući u vidu da time na neki način bolje upravljaju svojim projektom.

„U načelu, mogu se osigurati projekti kako manjih tako i većih vrednosti, tako da se na tržištu mogu naći investitori i izvođači radova koji žele da osiguraju i radove od nekoliko desetina ili stotina hiljada evra, dok se višemilionski projekti po pravilu osiguravaju. Iz perspektive samih pokrića, ovu vrstu osiguranja odlikuju tri segmenta. Prvi podrazumeva pokrivanje materijalnih šteta na samim radovima, drugi čini osiguranje odgovornost za štete pričinjene trećim licima, a moguće je pokriti i gubitak profita investitora u slučaju kada određena materijalna šteta na radovima uzrokuje prolongiranje planiranog roka završetka radova, zbog čega investitor trpi štetu u vidu gubitka profita“, objašnjava Jovanović.

Zvanični podaci još uvek nisu poznati, ali procenjuje se da je prošle godine konačno dostignut nivo stanogradnje iz 2011. godine, kada je zapravo počeo da se beleži pad u toj oblasti. Takvo kretanje sasvim sigurno uzrokuje rast premije objekata u izgradnji, ali i premije od opšte odgovornosti. Osiguranje ugovorene odgovornosti izvođača građevinskih radova, vršilaca stručnog nadzora ili tehničkih pregleda poraslo je sa 74 miliona dinara u 2018. na na 91,5 miliona dinara u 2019. godini, podaci su Narodne banke Srbije, odnosno oko 20 odsto.

Kada je reč o osiguranju ugovorene odgovornosti izvođača montažnih radova tu je rast bio nešto veći, ali su apsolutne brojke manje. Premija je u 2018. bila oko šest miliona dinara, a prošle godine devet miliona dinara. Naravno, u ukupnoj premiji ove vrste osiguranja i dalje čine zanemarljiv procenat, ali je zanimljivo ispratiti trend.

Zahtevi za naknadu štete teško osporivi

Miloš Mamula, osnivač portala Osiguranik.com, koji su ujedno i zastupnici u osiguranju, kaže da je osiguranje u građevini izuzetno važno zbog visokih investicija, ali i samih rizika.

„Uloga osiguranja je upravo u tome da se anulira uloga rizika koji mogu ugroziti investiciju, tačnije da nadomesti veliki deo finansijskog gubitka do kog može doći usled štete na radovima. Pored šteta koje mogu nastati na samim radovima, prilikom izgradnje mogu se dogoditi i štete prema trećim licima, a koje ponovo mogu prouzrokovati neplanirane finansijske troškove za investitora“, kaže on.

Rizici koji su po automatizmu osigurani su takozvani osnovni rizici od elementarnih nepogoda (grad, kiša, oluja, tuča, itd.) koji imaju velikog udela u štetama na zemljanim radovima, odnosno na izgradnji puteva, kanalizacija i vodovoda, početnim fazama izgradnje objekata. Putem klauzula je moguće zaista obuhvatiti gotovo sve rizike koji postoje, od zemljotresa, postavljanja šipova transporta građevinskog materijala, šteta usled grešaka nastalih zbog greške u projektu do šteta nastalih usled štrajkova, pobuna i građanskih nemira.

„Dakle, zaista veliki spektar rizika je obuhvaćen. Pregled svih klauzula možete pronaći ukucavanjem ’construction all risk munich re clauses’ na internet pretraživaču“, dodaje Mamula.

Jovanović tvrdi da je ovo vrsta osiguranja kod koje su zahtevi za naknadu štete jako teško osporivi. Standard je da se ova vrsta osiguranja, kako kaže, ugovara po tzv. “all risks” uslovima osiguranja, koje karakteriše to da su pokrivene sve štete, osim onih izričito isključenih uslovima osiguranja (po pravilu se radi o desetak isključenja).

Dodatno, kako je osnovno pokriće u ovoj vrsti osiguranja sama materijalna šteta na radovima koja je nastala usled određene građevinske nezgode, koja je vrlo lako utvrdiva, u tom smislu je isplata štete kod ove vrste osiguranja izuzetno retko sporna.

Promili investicije za mirnu gradnju

Osnovni limit pokrića, prema rečima Jovanovića, odnosno suma osiguranja koja se ugovara ovom polisom je ugovorena vrednost radova. Ovaj limit se odnosi na pomenuti prvi segment, koji podrazumeva osiguranje od materijalnih šteta. Kod ovog dela polise je jako važno da osiguravaču bude prijavljena stvarna vrednost radova kako se ne bi došlo u situaciju da projekat bude podosiguran.

Druga bitna suma osiguranja je ona koja se ugovara za osiguranje od odgovornosti za štete pričinjene trećim licima i standard je da se ona ugovara na 10 do 20% vrednosti radova. Ali u zavisnosti od opasnosti koju projekat predstavlja po treća lica, sreće se potreba da ona bude ugovorena i do punog limita vrednosti radova, pa nekada čak i na viši limit od same sume osiguranja radova, objašnjava Jovanović.

Visina premije je naravno, kako kaže, u direktnoj korelaciji sa složenošću projekta koji se obavlja, sumama osiguranja i franšizama za koje se osiguranik odluči. Ukoliko se radi o standardnim vrstama građevinskih radova ona se jako dugo vremena kretala u proseku u iznosu od dva do tri promila koji se primenjuju na sumu osiguranja koju predstavlja vrednost radova, dok se danas mogu naći projekti koji se osiguravaju i po ceni od jednog do jednog ipo promila. Kod složenijih projekata, kao što su izgradnja mostova i tunela, premije rastu i do četiri – pet promila, u zavisnosti od kompleksnosti pojedinačnog projekta.

Cena osiguranja uračunata u cenu građevinskog projekta

„Imajući u vidu da se, kao što vidite, radi o cenama koje se izažavaju u promilima vrednosti projekta, apsolutno ne vidim nijedan razlog zbog koga se rizikom ne bi upravljalo i zbog koga ga investitori i izvođači radova ne bi preneli na osiguravajuće društvo“, kaže Jovanović.

Osiguranje objekata u izgradnji/montaži je moguće kupiti pre započinjanja radova. Miloš Mamula savetuje da je najbolje započeti sa ugovaranjem polise već prilikom ugovaranja samog posla, jer je važno uračunati i cenu osiguranju u troškove celog projekta. U praksi se dešava da klijenti otpočnu radove pa se sete polise osiguranja, moguće je ugovoriti i tada sa retroaktivnim datumom, ali uz klauzulu da nije bilo poznatih niti prijavljenih šteta na izvedenim radovima do datuma izdavanja polise, dodaje on.

Budući da je usvojen ambiciozni investicioni plan do 2025. „težak“ 14 milijardi evra, a od čega je devet milijardi evra predviđeno za projekte transportne infrastrukture, ako se samo deo ispuni, moguće je očekivati i nastavak rasta ovih polisa osiguranja. Osim toga, procenjuje se da samo u Beogradu nedostaje još uvek nekoliko stotina hiljada kako stambenog tako i poslovnog prostora. Ukoliko ne bude efekta „crnog labuda“ u ovoj oblasti biće prilike i za rast premije.

Vesna Lapčić

Finasije TOP 2019/2020

Foto: Pixabay

Pročitajte i ovo...

Ostavite komentar