Home VestiEkonomija Inflaciju podižu i visoke trgovačke marže, na koje za sada država ne utiče

Inflaciju podižu i visoke trgovačke marže, na koje za sada država ne utiče

by bifadmin

Uz energente i hranu, na inflaciju utiče i visoka trgovačka marža. Iako se razlikuje od radnje do radnje, u Privrednoj komori kažu da je u proseku oko 15 odsto, piše RTS.

Da inflacija ne može nekome da bude brat, a nekome rat, poručuje guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković. „Inflacija je gubitak za sve nas i zato protiv inflacije moramo da se borimo svi i organizovano“, navela je ona pre nekoliko dana kritikujući velike trgovinske lance zbog visokih marži. Trgovačka marža, kaže guvernerka, veća je 36 odsto nego 2019. a veći je i profit prodavaca.

“Spuštanje marži je populizam”

I nije to bila prva opomena sa čela Narodne banke. Na prethodnu, s početka meseca, ministar trgovine Tomislav Momirović odgovario je drugačijom računicom.

„Dubinskom analizom RZS, videli smo da u trgovinskim lancima marže nisu baš tako velike, a profitna stopa im je relativno niska. Država ne sme da se bavi kontrolom marži u otvorenim tržišnim privredama. Lepo zvuči kada se kaže da se spuste marže, ali je to populizam i ne sme da se radi, jer je dugoročno loše za sve građane“, navodi Momirović.

Dok predstavnici trgovinskih lanaca nerado izlaze pred kamere, oni koji ih zastupaju priznaju da najveći deo rata protiv inflacije snosi stanovništvo. To se vidi i po padu kupovne moći, koja se, kažu u Privrednoj komori, odrazila i na promet. Ona je pala sedam odsto za godinu dana.

Da li država treba da se meša u cenovnu politiku privatnika?

Međutim, ekonomisti podržavaju upozorenja guvernerke, ali ne i pozive da se država umeša u formiranje marže.

„Nikad administriranje nije dovelo do boljitka, samo na kratak rok može da zamrzne dato stanje stvari, ali kad vi jednog dana opet ukinete mere, marže mogu da ostanu na tom nivou ili da porastu“, kaže ekonomista Saša Đogović.

Napominje da je dovoljno apostrofirati na te lance, proizvode kod kojih su visoke marže u odnosu na region. „Onda bi zaista uz udruženje potrošača i određenu javnost koja bi vršila pritisak na te lance sigurno došli do njihovog spuštanja na indirektno tržišni način“, rekao je Đogović.

Ceo tekst možete pročitati na sajtu javnog servisa.

Foto: ElasticComputeFarm, Pixabay

Pročitajte i ovo...

1 komentar

хаџи-Александар 22. август 2023. - 13:44

Само урадите као Шведска, када нису хтели да смање марже… Објавили су јавно доступне информације колика је добит трговинских ланаца и да видиш како су сви спустили марже! ЖИВЕЛА СРБИЈА1!!

Odgovori

Ostavite komentar