U tehnološkom svijetu u kojem dominiraju američke kompanije, „jednorozi“, startap kompanije koje su dostigle tržišnu vrijednost veću od milijardu dolara nisu rijetkost, ali jednorog sa Balkana je jako rijetka zvjerka. Hrvatskoj kompaniji Infobip, osnovanoj 2006. trebalo je 14 godina da od nule stigne do milijardu dolara, a kompanija i dalje raste.
Kada pitate Silvia Kutića, izvršnog direktora i suosnivača Infobipa, kako se postaje globalna kompanija, nekako očekujete odgovor po uzoru na priče o američkom uspjehu – genijalni student koji napušta fakultet nakon prvog semestra i u garaži počinje da gradi kompaniju koja se preko noći pretvara u globalnu poslovnu imperiju. Samo što u slučaju Infobipa nema puno sličnosti sa američkim stereotipom o munjevitom poslovnom uspjehu, baziranom na genijalnoj ideji.
„Infobip je u biti inžinjerska firma, jer nas trojica suosnivača smo svi inžinjeri, a firma danas ima više od 1.000 zaposlenih inžinjera. Pa je tako nama uvijek prioritet kako napraviti bolji i drugačiji proizvod. Prvu sam firmu pokrenuo kao student i to je propalo. Kasnije sam krenuo sa drugom firmom i to takođe nije uspjelo i tek treći pokušaj bio je uspješan“, objašnjava Silvio Kutić za B&F.
Za razliku od genijalaca iz Silikonske doline, Kutić je i diplomirao i magistrirao na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva i nije ga obeshrabrilo to što su mu prvi poslovni poduhvati bili neuspješni. A nisu mu bili neophodni ni investitori da ga poguraju u prvim danima sa desetinama miliona dolara, dok ne vidi šta će i kako će. Razlika je i u tome, što je umjesto okruženja poput Silikonske doline, bogatog brojnim investitorima i još brojnijim startap kompanijama svih veličina, boja i oblika, Infobip pokrenut u malom istarskom gradiću.
Amerikanci slave i neuspjeh
„Kada se radi o poduzetništvu, naravno da postoje kulturne razlike između SAD i Evrope. Za razliku od našeg okruženja, Amerika slavi uspjeh ali su sretni čak i ako ne uspiješ, jer to znači da si probao i nešto naučio i iz tog iskustva, pošto puno projekata propadne, a nešto veliko ne može se napraviti iz prve“, ističe Kutić.
Infobip je fokusiran na integrisana komunikacijska rješenja za kompanije, od onih velikih globalnih giganata, pa do lokalnih firmi, i našli su se među vodećim svjetskim kompanijama u ovom specijalizovanom segmentu. Izlazak na globalno tržište bio je rezultat činjenice da je Hrvatska, kao i čitava regija, realno malo tržište za IT kompanije, pa tako i nema druge alternative za dalje širenje i rast firme. Za tehnološku kompaniju u usponu, ultimativno tržište je SAD, jer jednostavno tamo su pare. Za uspješno dalje širenje na američkom tržištu, Infobip je kupovao i manje američke kompanije, čiji proizvodi su se uklapali u postojeće planove i doprinosili bržem rastu i širenju poslovanja.
„Generalno, Amerikanci u početku na kompanije poput naše koje dolaze iz Istočne Evrope, gledaju malo sa podozrenjem i nepovjerenjem, pogotovu kada vi kupujete američke kompanije, jer obično tada kažu – pa trebali smo mi vas kupiti. Ali kada se dokažete da ste pouzdani i profesionalni, onda i to inicijalno nepovjerenje nestaje“, objašnjava Kutić.
Rezultat ekspanzije je to da je Infobip danas stvarno globalna kompanija, pošto posluje na šest kontinenata i sa zaposlenima raštrkanim širom svijeta.
ChatGPT nije inteligencija
Koliko tačno danas vrijedi Infobip, jedno je od pitanja na koje Silvio Kutić ne želi da ponudi precizan odgovor. Na direktno pitanje da li bi prodao firmu za milijardu dolara, nonšalantno odgovara. „Pa to smo prešli još 2020. godine, nakon ulaganja One Equity Partners od 200 milijuna dolara“. Na pitanje a koliko bi onda Infobip vrijedio danas, jednostavno preskače odgovor.
Kako je trenutno tema vještačke inteligencije i njene primjene u žiži interesovanja u čitavom svijetu, Kutić je optimističan, navodeći da Infobip radi na praktičnoj primjeni AI, odnosno LLM (Large Language Model) već šest, sedam godina.
Kao i većina ozbiljnih profesionalaca u ovoj branši, i Kutić stavlja naglasak da je ovdje još uvijek riječ samo o matematičkim modelima i velikim jezičkim modelima, a ne o „pravoj“ vještačkoj inteligenciji, na čiji dolazak ćemo morati pričekati vjerovatno nekoliko decenija. Ključni problem sa ChatGPT i sličnim aplikacijama je da su skloni „halucinacijama“, odnosno bukvalnom izmišljanju činjenica i događaja u svojim odgovorima, pa time njihova upotrebljivost u stvarnom životu postaje upitna. To je problem na koji upozoravaju svi eksperti.
„Mi smo uspjeli ’halucinacije’ svesti gotovo na nulu, ali da razjasnimo, tu se radi o treniranju na usko specifičnoj oblasti, a ne o generalnom modelu. Tako da se nama to pokazalo jako korisnim. Recimo, priprema velike ozbiljne ponude za koju je trebalo oko 50 sati, korištenjem ChatGPT koji smo mi trenirali na našoj dokumentaciji, sada se pripremi za tri sata, jer masa elemenata se tu ponavlja u svakoj ponudi“, objašnjava Kutić.
Slična rješenja Infobip je implementirao i kod brojnih klijenata, koji ovo rješenje koriste u komunikaciji sa svojim klijentima, bilo da je riječ o finansijskim institucijama, telekomima ili drugim kompanijama.
AI ne otpušta radnike
Ideja je da mašina već ima pohranjene i analizirane sve podatke i dokumentaciju, kako o vama kao klijentu, tako i o ponudi kompanije, pa je u stanju da vam ponudi adekvatan odgovor ili ponudu novog proizvoda bez potrebe za masom pitanja i potpitanja koja se ponavljaju u svakoj fazi interakcije sa klijentom. Ili kako to Kutić ilustruje, „da ne morate četiri puta ponavljati istu stvar, odnosno svakom službeniku sa kojim kontaktirate“.
Ali ako mašina radi brže, bolje i dugoročno jeftinije, da li će to dovesti do otpuštanja zaposlenih? „Ne mora značiti da će to dovesti do otpuštanja trenutno zaposlenih. Koliko znam, u svim kompanijama u kojim smo mi implementirali ova rješenja, počevši od naše kompanije, nije bilo otpuštanja ljudi koji su radili na tim poslovima. Mašina može preuzeti jednostavnije poslove i završiti ih puno brže, tako da se ljudi mogu fokusirati na one složenije i zahtjevnije zadatke. Cilj je da se postigne više u kraćem vremenskom razdoblju“, vjeruje Kutić.
Kako su investicioni fondovi već uložili u Infobip stotine miliona dolara, oni povrat uloženog i prateću zaradu prvenstveno ostvaruju kada kompanija izađe na berzu, kroz inicijalnu ponudu dionica. Tako da je otvoreno pitanje potencijalnog izlaska Infobipa na berzu u budućnosti.
„Naš potencijalni izlazak na burzu, značio bi i eventualno listiranje u SAD, na nekoj od njihovih burzi ili u Njujorku ili na NASDAQ, ali to bi pitanje eventualno moglo biti aktuelno kada se okonča trenutna ekonomska kriza i uslovi budu povoljniji“, kaže Kutić.
Više zaposlenih nego stanovnika
Kao kuriozitet djeluje činjenica da je sjedište globalne kompanije Infobip, jednog od vodećih svjetskih lidera u modernim komunikacijama i dalje u istarskom gradiću Vodnjanu. Potencijalni izlazak na neku američku berzu tu neće ništa promijeniti. Silvio Kutić je iskreno iznenađen pitanjem da li će seliti sjedište firme u neku od globalnih metropola, ili barem u Zagreb?
„Zašto bih mijenjao sjedište kompanije? Sjedište Infobipa će uvijek biti u Hrvatskoj. Ja sam iz Vodnjana, kompanija je tu osnovana i moja porodica živi tu generacijama, tako da ne vidim nikakav razlog zašto bih se ja ili sjedište firme selili negdje drugo“, kategoričan je Kutić. Njemu očigledno ni Njujork, ni San Francisko sa Silicijskom dolinom ne djeluju previše privlačno da bi napustio Vodnjan, a živjeti daleko od svjetskih metropola nije mu smetalo ni da napravi globalnu kompaniju.
Na pitanje da li je za mali Vodnjan Infobip ipak prevelik, Silvio Kutić smješeći se odgovara da nije, ali „Vodnjan ima 3.200 stanovnika, a Infobip ukupno ima više od 3.400 zaposlenih“.
Dražen Simić
Biznis i finansije 216/217, decembar/januar 2023/24
Foto: Infobip