Uporedo sa političkim i ekonomskim pritiscima, američki političari i tehnološke kompanije sve češće nastoje da ospore propise drugih zemlja tako što se pozivaju na zakone SAD. Drugim rečima, američko zakonodavstvo se proglašava nadmoćnijim u odnosu na regulativu u ostatku sveta. Stručnjaci za digitalno pravo upozoravaju da ovakva praksa Sjedinjenih Država predstavlja uvod u digitalni imperijalizam.
Najpopularnije digitalne platforme u svetu ne priznaju deglobalizaciju koja preti da globalno selo podeli i na tehnološke zaseoke. Primera radi, uprkos sve brojnijim kontraverzama oko Ilona Maska, vlasnika društvene mreže Iks, korisnici nekadašnjeg Tvitera i dalje imaju preko 600 miliona aktivnih naloga u zemljama širom sveta.
Svaka od tih zemalja ima svoje zakone, ali interesi nacionalnih regulatora i interesi tehnoloških kompanija, koje pretežno potiču iz SAD, sve češće su u sukobu. Kako bi zaštitile svoju zaradu, tehnološke kompanije političkim i ekonomskim pritiscima podrivaju države u njihovim nastojanjima da kroz efikasan sistem kontrole suzbiju širenje lažnih vesti, mržnje i manipulacije na internetu.
Aktuelna događanja najavljuju da je na pomolu nova faza u borbi oko toga ko će regulisati rad globalnih platformi. U tom sukobu, američke tehnološke kompanije uz podršku nove američke administracije, sve češće nastoje da ospore propise drugih zemlja tako što se pozivaju na zakone SAD. Drugim rečima, američko zakonodavstvo se proglašava nadmoćnijim u odnosu na regulativu u ostatku sveta. Stručnjaci za digitalno pravo upozoravaju da ovakva praksa Sjedinjenih Država predstavlja uvod u digitalni imperijalizam.
Ko šiša brazilskog sudiju
To potvrđuju i nove tenzije između brazilskog pravosuđa i vlasnika društvenih medija sa sedištem u SAD. Prošlu godinu obeležio je sukob Ilona Maska i Aleksandra de Moraesa, sudije Vrhovnog suda u Brazilu, koji je zabranio rad Maskove društvene mreže Iks na mesec dana jer se njen vlasnik oglušio o odluku suda da blokira naloge preko kojih se šire lažne vesti i podstiče mržnja.
U februaru ove godine, Moraes se ponovo našao na meti američkih kompanija, ovoga puta povodom optužbi koje terete bivšeg brazilskog predsednika Žaira Bolsonaroa za pokušaj državnog udara nakon poraza na izborima 2022. godine. Trump Media&Technology Group, medijska kompanija američkog predsednika Donalda Trampa koja upravlja njegovom platformom Truth Social, tužila je Moaresa Saveznom sudu na Floridi zbog „ilegalne cenzure desničarskih stavova na društvenim mrežama“. Tužbi se pridružila kompanija Rumble, video platforma sa sedištem u Floridi, koja, kao i Truth Social, sebe smatra velikim zagovornikom slobode govora.
Ove dve kompanije podnele su o istom trošku Saveznom sudu na Floridi još jednu tužbu – opet protiv nesrećnog sudije Aleksandra de Moraesa. U središtu ovog spora je Alan dos Santos, brazilski konzervativni novinar koji je pobegao u SAD 2021. godine, nakon što je sudija Moraes naredio njegovo hapšenje zbog širenja dezinformacija i podsticanja nasilja na društvenim mrežama. Santos je nastavio svoje onlajn aktivnosti, a američke vlasti su odbile da ga izruče Brazilu, sa obrazloženjem da to što Santos radi nije krivično delo, već pravo na slobodu govora.
Kompanije Trump Media i Rumble pokušale su da svojom tužbom predstave postupke brazilskog pravosuđa kao cenzuru i mešanje u unutrašnje stvari Sjedinjenih Država. U tužbi se navodi da Santosove aktivnosti na internetu podležu zaštiti slobode govora u SAD na osnovu Prvog amandmana, a činjenica da je on državljanin Brazila koji je u svojoj zemlji optužen za širenje laži i mržnje – nije pravno relevantna. To je potvrdio i Savezni sud na Floridi, koji je presudio da Rumble i Trump Media ne moraju da poštuju presudu koju je doneo Vrhovni sud u Brazilu.
Tužba kao pokazna vežba za ostale
Američke tehnološke kompanije žestoko su se suprotstavljale nametanju strožije digitalne regulative i pre ponovnog dolaska Trampa na vlast. Kada je 2020. godine Nacionalni kongres Brazila predložio Zakon o lažnim vestima koji je imao za cilj da vlasnike digitalnih platformi primora na odgovornost zbog širenja dezinformacija, tehnološki giganti, uključujući kompanije Gugl, Meta i Telegram, koristile su svoj ekonomski i politički uticaj da spreče usvajanje zakona.
Njihovi vlasnici su tvrdili da se takav predlog zakona kosi sa slobodom govora i da će naneti štetu digitalnoj ekonomiji, naročito malim preduzećima. Ove kampanje su uspele da izazovu burne rasprave, kojima je u Brazilu odloženo usvajanje strožije digitalne regulative.
Sada je na pomolu još agresivniji zaokret u borbi oko toga ko će regulisati rad digitalnih platformi. Tramp je slobodu mišljenja nametnuo kao centralnu temu u američkoj javnosti već od prvog dana svog mandata, kada je potpisao uredbu za „vraćanje slobode govora i ukidanje cenzure“. Oslanjajući se na ovaj kamen temeljac, politički i tehnološki lobi u SAD počinje da koristi i američke sudove, s ciljem da se sa političkih pritisaka i korporativnog lobiranja pređe na direktnu pravnu intervenciju kojom bi se diskvalifikovala regulativa u drugim državama.
Zato bi ishod i pravna strategija koja stoji iza najnovije tužbe američkih kompanija protiv brazilskog sudije Moraesa, mogli da proizvedu dalekosežne posledice ne samo po Brazil, već i za sve države koje nastoje da regulišu pravila na internetu.
SAD za „otvaranje“, Evropa „guši“
To nagoveštava i izjava Brendana Kara, koga je Tramp imenovao za predsednika Federalne komisije za komunikacije, da bi Zakon o digitalnim uslugama Evropske unije mogao da ugrozi američke principe koji podržavaju slobodu govora. Kar je početkom marta istakao da ovaj zakon dovodi američke tehnološke kompanije koje posluju u Evropi u vrlo nezavidan položaj, jer ih primorava da se odreknu američke tradicije koja podstiče dijalog i razlike u mišljenjima.
Kar je drugi visoki američki zvaničnik u poslednjih nekoliko meseci koji je osporio evropske propise. Potpredsednik SAD Džej Di Vens je na februarskom samitu o veštačkoj inteligenciji u Parizu ocenio da je regulativa EU u ovoj oblasti preterana. On je rekao da Amerika želi da bude partner svima, te da se SAD zalažu za razvoj veštačke inteligencije koji će se zasnivati na otvorenosti i saradnji.
„Ali, da bismo stvorili takvo poverenje, potrebna nam je međunarodna regulativa koja neće gušiti, nego će podsticati inovativne kompanije u njihovim naporima da pomere granice“, istakao je Vens. On je ponovio izjavu predsednika Donalda Trampa da SAD neće tolerisati zakone koji ograničavaju rad američkih tehnoloških kompanija i poručio da inicijative za strožije regulisanje digitalnog poslovanja predstavljaju „kršenje osnovnih sloboda i autoritarnu cenzuru“.
Norvežani pozivaju na pobunu
Parole o otvorenosti SAD za tehnološku saradnju padaju u vodu čim se pomene Kina. Ali i kada se iz rasprava o digitalnoj budućnosti Kinezi „ostave po strani“, kritičari nove poteze američkih čelnika vide kao grubi pokušaj da kroz nametanje pravnog hegemonizma uguše konkurenciju u korist američkih kompanija, a sa deregulacijom tržišta i vladavinu prava nad poslovanjem korporacija.
Oni postavljaju pitanje po kom osnovu bi aktuelno američko tumačenje šta je sloboda govora i gde je granica kada ona počinje da ugrožava druge trebalo da predstavlja univerzalni pravni koncept? Pogotovo ako se ima u vidu da ni unutar SAD ova sloboda ne važi jednako za sve, uključujući decenije pravnih presedana koji su imali za cilj da zaštite interese privatnih kompanija.
Ovakva radikalizacija u politici nove američke administracije uzbunila je čak i poslovično hladnokrvne Norvežane. Norveške „Narodne novine“ objavile su tekst u kojem sve ključa od upozorenja da ako se Evropska unija i druge demokratske zemlje ne suprotstave narastajućem ludilu u tehnološkom hladnom ratu, posebno u razvoju veštačke inteligencije, „sudbina čovečanstva će biti prepuštena tajkunima i diktatorima“.
Marina Vučetić
Biznis & finansije 232, april 2025.
Foto: PIRO4D, Pixabay