Gledajući projekcije MMF-a o rastu svetske privrede u ovoj godini, postaje jasnije šta se iz brda valja kada Fond obećava preduzećima „globalnu prekretnicu“ i „kretanje kroz promenljivi pejzaž“, a trgovini „resetovanje arhitekture“. Ukratko – mrka kapa.
Narodnu mudrost „made in Serbia“ da uvek može biti još gore, izgleda da je usvojio i Međunarodnim monetarni fond (MMF). U svom najnovijem izveštaju o ekonomskim izgledima u 2025. godini, ovaj nadzornik globalnog finansijskog sistema konstatuje da osvrt na 2024. iz sadašnje perspektive deluje kao „žal za mladost“. Posle muka i nevolja koje su privrednicima isporučile pandemija, geopolitičke tenzije i novi ratovi, tokom 2024. došlo je do relativne stabilizacije, ali pokazalo se da je to bio samo kratkotrajni predah pred novu pošast za svetsku ekonomiju, ocenjuje MMF.
Košmar koji je usledio ove godine, ovog puta ima ime i prezime. Zove se Donald Tramp. Za razliku od privrednika koji hirovite poteze američkog predsednika sa uvođenjem carina poistovećuju sa katastrofom i haosom, Trampovo demontiranje svetske privrede MMF krsti kao „globalnu prekretnicu“, držeći se svoje opsesije da stvari nikada ne naziva pravim imenom.
No, gledajući prognoze Fonda za ovu godinu, postaje jasnije šta se iz brda valja kada MMF obećava preduzećima „kretanje kroz promenljivi pejzaž“, a globalnoj trgovini „resetovanje arhitekture“.
Američka privreda ne deli Trampov optimizam
Fond ocenjuje da za razliku od prošle godine, kada je „inflacija stavljena pod kontrolu, tržišta rada su se normalizovala, a globalni privredni rast se stabilizovao na nivou od oko 3%“, američke carine koje su uvedene početkom aprila izazvale su istorijske padove na berzama i rast prinosa na obveznice, finansijsku nestabilnost i makroekonomsku neizvesnost, najveću u poslednjih nekoliko decenija.
Uprkos najavljenoj pauzi od 90 dana za primenu proklamovanih tarifa, potrošači i investitori u SAD su izrazito pesimistični, zapošljavanje je stagniralo u mnogim državama, a inflacija ponovo počinje da raste. Zbog cele situacije koja „ne uliva mnogo nade“, MMF je snizio prognozu rasta svetske privrede za ovu godinu sa 3,2% na 2,8%.
Razvijene ekonomije će nakon prošlogodišnjeg rasta od 1,8%, ove godine rasti još skromnije (1,4%), usled iscrpljenih fiskalnih kapaciteta, trgovinskih tenzija i neizvesnosti koja praktično onemogućava bilo kakvo planiranje. Trampovu viziju da će rat drakonskim carinama baciti ceo svet na kolena pred Amerikom ne dele i američki privrednici. Poslovna očekivanja su se dodatno pogoršala, domaća tražnja slabi jer su i građani pesimistični kao i privreda, pa će SAD, „koje su bile zamajac oporavka“, pasti sa prošlogodišnjih 2,8% rasta na 1,8% u 2025. godini.
Iako je inflacija pod kontrolom, a FED planira spuštanje referentne kamatne stope na 4% do kraja godine, javni dug je u porastu i očekuje se da će do 2030. dostići 130% BDP-a, što zajedno sa padom kreditnog rejtinga SAD dodatno komplikuje fiskalnu stabilizaciju, ocenjuje MMF.
Mršavo za tri najjače privrede u Evropi
Situacija u Evropskoj uniji je još klimavija. Evrozona beleži stagnaciju domaće potrošnje, i očekuje se da će nakon prošlogodišnjeg mizernog rasta od 0,9%, ovogodišnji biti još mizerniji (0,8%), usled neizvesnosti koju su nametnule američke carine. Kada je reč o tri najjače ekonomije u Evropi koje čine preko polovine BDP-a Evropske unije, MMF predviđa da Nemačka ove godine neće ni imati rast, odnosno on će iznositi 0%, Francuska će dobaciti do 0,6%, a Italija do 0,4%. Jedino svetlo u tunelu predstavlja Španija, sa predviđenih 2,5% rasta u 2025. godini. Ovo je istovremeno i jedina država u evrozoni, za koju je MMF podigao svoju projekciju rasta naviše od januara ove godine.
U međuvremenu, Tramp je zapretio da će Evropskoj uniji uvesti carine od 50% od 1. juna, da bi potom taj rok pomerio za 9. juli, pa je pitanje kakve će nadalje biti projekcije privrednog rasta za države članice.
Predviđanja nisu mnogo bolja ni za druge dojučerašnje saveznike SAD, koje je Tramp rešio da „dovede u red“. Kanada, koja je među prvima bila pogođena američkim tarifama, imaće najverovatnije rast od 1,4%, što je ipak bolje od Velike Britanije (1,1%), a pogotovo Japana (0,6%).
Meksiku se rekord obio o glavu
Projekcije za rastuće i ekonomije u razvoju takođe su snižene, ali će one imati nešto bolji zbirni rezultat u odnosu na razvijene privrede, sa prognoziranim ukupnim rastom od 3,7% u 2025. godini. Pod pritiskom carina, u Kini se produbljuju strukturni problemi izraženi u krizi na tržištu nekretnina, visokoj zaduženosti lokalnih samouprava i državnih preduzeća, slaboj tražnji i padu privatnih investicija. Rast kineskog BDP-a projektovan je na 4% za ovu godinu, što je daleko niže od prosečnih stopa rasta koje su nekada bile dvocifrene, ističe MMF.
Prognoze su bolje za Indiju, koja nije toliko zavisna od izvoza kao Kina, ima stabilan rast potrošnje i vodi ekspanzivnu fiskalnu politiku, ali je projektovanih 6,2% rasta za ovu godinu ispod ranijih očekivanja. Indonezija, Malezija, Filipini, Singapur i Tajland biće posebno pogođeni američkim carinama i njihov zbirni rast neće premašiti 4%, a velike posledice će pretrpeti i druge azijske države koje zavise od prerade i izvoza elektronskih komponenti.
Prošlogodišnji privredni oporavak zaustavljen je i u Latinskoj Americi. Umesto ranije prognoziranih 5,5%, Argentina će imati rast od 5%, dok su predviđanja podignuta za Peru na 2,8% i Ekvador (1,7%). Brazil će usporiti sa prošlogodišnjih 3,4% rasta na 2% ove godine, ali najdramatičnija situacija je u Meksiku.
Ovaj sused Sjedinjenih Država, koji je pretekao Kinu i postao najveći trgovinski partner SAD, prošle godine je izvezao robu severno od granice u vrednosti od preko 500 milijardi dolara. Međutim, ovaj rekordni trgovinski suficit nije ga zaštitio od posledica tarifa. MMF upozorava da američke carine, u kombinaciji sa slabijom privrednom aktivnošću krajem 2024. godine od očekivane, guraju Meksiko u tehničku recesiju, sa padom privrede od 0,3%, umesto ranije najavljenog rasta od 1,5%.
Ratne ekonomije
Uprkos ratu koji vodi protiv Ukrajine, sankcijama i geopolitičkoj izolaciji, Rusija je 2024. zabeležila rast od 4,1%, ali u ovoj godini on neće preći 1,5%. Rusiju će posebno pogoditi niže cene nafte usled poremećaja koje su izazvale američke carine, a među ključnim problemima su i visoke kamatne stope koje povećavaju troškove zaduživanja. MMF predviđa da će Rusija morati da poveća poreze, kako bi finansirala svoj budžet.
Ukrajina će usporiti sa prošlogodišnjih 2,9% na 2% privrednog rasta u 2025. godini, usled uništene infrastrukture za prenos prirodnog gasa u zemlji, rastućeg nedostatka radne snage i loših izgleda za određene industrije, posebno u proizvodnji i izvozu čelika. Napredovanje ruskih trupa u januaru, primoralo je Ukrajinu da zatvori svoj veliki rudnik uglja Pokrovski, zapadno od grada Donjecka, koji je glavni izvor uglja za ukrajinsku industriju čelika.
Kada je reč o Zapadnom Balkanu, MMF predviđa da će ove godine Albanija imati najveći privredni rast u regionu od 3,8%. Srbija će umesto ranije projektovanih 4,2% ostvariti rast od 3,5%, Crna Gora i Severna Makedonija će rasti po 3,2%, a najlošija predviđanja su za Bosnu i Hercegovinu, koja će imati rast od 2,8%.
Iako će u poređenju sa najrazvijenijim državama, tržišta u razvoju ukupno gledano ostvariti veći privredni rast ove godine, zabrinjava što u ovoj grupi zemalja raste javni dug, a troškovi servisiranja postaju sve veći usled viših kamatnih stopa i slabljenja valuta. MMF predviđa da će javni dug u rastućim i ekonomijama u razvoju porasti sa sadašnjih 70% BDP-a na 80% BDP-a do 2030. godine.
Inflacija, iako je u opadanju u pojedinim državama, i dalje znatno premašuje ciljeve centralnih banaka. Dodatna slabost ove grupe zemalja je u tome što ako dođe do još drastičnijih promena u monetarnoj, trgovinskoj i fiskalnoj politici, to bi moglo da dovede do naglog zaoštravanja globalnih finansijskih uslova i odliva kapitala, što bi posebno uticalo na tržišta u razvoju, ocenjuje MMF.
Marina Vučetić
Finansije Top 2024/25 u izdanju časopisa Biznis & finansije
Foto: Paris Bilal, Unsplash