Home VestiPolitika i društvoUgovorom o Generalštabu smo pristali da damo mnogo, a ako ne damo sledi višemilionska kazna

Ugovorom o Generalštabu smo pristali da damo mnogo, a ako ne damo sledi višemilionska kazna

by bifadmin

Novinari koji su imali uvid u tajni ugovor o Generalštabu kažu da Srbija njime mnogo daje investitoru – zetu Donalda Trampa – a zauzvrat dobija malo.

U pitanju su novinari Radara i Forbsa koji navode da su prema navedenom ugovoru obaveze i troškovi Srbije veliki i da ovim projektom vlast pokušava da se dodvori američkom predsedniku.

Kako ističe Radar, Srbija se obavezala da ceo ovaj kompleks investitoru ustupi besplatno na 99 godina, uz mogućnost da se kasnije zakup pretvori u vlasništvo, kao i da sama sruši sve objekte na toj prostoru. Uprkos ovom trudu i ulaganjima naše zemlje, većinski udeo od 77,5 odsto u zajedničkoj kompaniji imaće firma zeta američkog predsednika Džareda Kušnera, javlja Forbes.

No, to nije sve, ako neku od obaveza ne ispunimo, američki partner može raskinuti ugovor i naplatiti odštetu u milionima dolara. Interesantno je da će se i na ovaj projekat primenjivati međudržavni sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima koji je bio osnova za još jedan projekat ove vlasti „od nacionalnog značaja“ – Beograd na vodi, koji je započet na sličan način, sa sličnim ugovorom.

S tim što je Srbija vlasnik nešto manje od 33 odsto preduzeća Beograd na vodi dok će u slučaju Generalštaba imati samo 22,5 odsto.

Srbija ima obaveze koje nije lako ispuniti

Za početak naša obaveza je bila da se ovom kompleksu ukine status zaštićenog kulturnog dobra kako bi mogao biti srušen. To je odbila da učini Dubravka Đukanović, bivša direktorka Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, pa je smenjena. Na njeno mesto došao je Goran Vasić iako nije imao položen stručni konzervatorski ispit, kako za tu funkciju nalaže zakon. Ali imao je nešto drugo – omogućio je ukidanje zaštite za Generalštab.

Naše ostale obaveze u ovom projektu su da donesemo regulacioni plan koji će pomoći direktno izdavanje građevinske dozvole, kao i da obezbedimo da ugovorne strane prime izveštaj o zaštiti životne sredine koji pokazuje da je „ekološka sanacija zemljišta završena ili nije potrebna“. Uz to, traže se i obezbeđivanje saglasnosti Komisije za zaštitu konkurencije i pozitivno mišljenje Komisije za kontrolu državne pomoći, kako bi bio usaglašen poslovni i usvojen regulacioni plan.

Još jedna obaveza Srbije je da obezbedi garancije Trampovom zetu da se ne vodi sudski postupak za zemljište i objekte, iako trenutno Tužilaštvo za organizovani kriminal ispituje kako je Generalštab izgubio status kulturnog dobra.

Zato urednik Forbes Srbija Ivan Radak kaže da mu nije jasno kako vlast planira da ostvari ovaj dogovor. On se pita i “kako je moguće sa sigurnošću tvrditi da neće biti drugih postupaka, ako na primer neka treća strana ima potraživanja? Da li je to neka gola sila, preskakanje procedura?”

Međutim, da podsetimo, mnoge procedure već su preskočene donošenjem lex specialisa o Generalštabu.

Penali mogu koštati od milion do 50 miliona evra

Navedene obeveze Srbije su i te kako značajne, jer, kako piše u ugovoru, ukoliko ne budu ispunjene u roku od dve godine od dana zaključenja tog dokumenta, a on ističe u maju 2026, partner iz Amerike moći će da raskine ugovor po svom nahođenju, sa pisanim obaveštenjem Republici Srbiji. I ne samo to, moći će da naplati troškove.

A iznos nikako neće biti mali, piše Radar. On će obuhvatiti sve troškove koje je američka firma imala „vezano za sticanje udela i raskid ugovora nakon osnivanja društva i milion evra“, s tim što je jednom odredbom Investicionog ugovora predviđeno da ukupna odgovornost države Srbije u pogledu bilo kojih potraživanja koja strateški partner može da ima za kršenje Ugovora ne može da pređe 50 miliona evra.

Novinari smatraju da je u pitanju korupcija

Osim navedenog “dodvoravanja” američkom predsedniku, pojedini novinari smatraju da je ovaj projekat, koji je toliko nepovoljan za našu državu, započet jer omogućava korupciju na visokom nivou.

“Lično, kada pomislim na Generalštab, ja pomislim na korupciju”, ocenjuje urednica na portalu Nova.rs Nataša Latković.

Sa njom je saglasan i ekonomski novinar nedeljnika Radar Milan Ćulibrk koji ovaj projekat naziva perionicom para.

Izvor: Radar, Forbes, N1

Foto: imagebrokermicrostock, Depositphotos

Pročitajte i ovo...