Home VestiBiznis & FinansijeJavno privatno partnerstvo u Srbiji – od teorije do prakse

Javno privatno partnerstvo u Srbiji – od teorije do prakse

by bifadmin

Novi zakon o Javno privatnom partnerstvu (JPP) trebao bi da uvede princip ekonomske efikasnosti. To znaĉi da će, u zavisnosti od rezultata analize, državni organ koji daje odobrenje za realizaciju projekta odluĉiti da li on treba uopšte da bude realizovan, pa ako treba, da li u formi javno privatnog partnerstva sa ili bez elemenata koncesije.

„Za ovaj posao nećemo formirati novu agenciju koja će se baviti ekonomskom efikasnošću, već radnu grupu koja će biti izuzetno operativna. Nju će ĉiniti struĉni ljudi koji su obuĉeni za ovu vrstu posla koji će na pravi naĉin moći da odrede ekonomsku isplativost svakog predloženog projekta“, precizirao je Nebojša Ćirić, ministar ekonomije i regionalnog razvoja.

Kako je objašnjeno na konferenciji „Javno privatno partnerstvo u Srbiji – od teorije do prakse“ u organizaciji Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj i „USAID projekta za bolje uslove poslovanja“, novim zakonom će tzv. „alokacija rizika“ morati da bude odreĊena pre poĉetka samog projekta. Država i lokalne samouprave imaće obavezu da u ugovornoj dokumentaciji veoma detaljno definišu rizik izmeĊu sebe i privatnog partnera.

„Novim zakonom o javno privatnom partnerstvu javni sektor dobija jasan postupak za poveravanje komunalnih delatnosti, olakšanu meĊuopštinsku saradnju i jasne kriterijume kao osnovu za kontrolu uĉinka javnog sektora. Privatni sektor dobija pravo na obavljanje svih komunalnih delatnosti, cene koje pokrivaju poslovne rashode i pravo na naknadu štete ako nema saglasnosti na opravdane zahteve za naknadu štete“, objasnio je Oliver Dulić, ministar za životnu sredinu, rudarstvo i prostorno planiranje.

Vladimir Ĉupić, predsednik UO NALED-a rekao je da novi trendovi u svetu pokazuju da se najveći JPP projekti realizuju u oblasti energetike, zelene ekonomija i transporta. TakoĊe, traže se novi modeli da se efikasnije smanji rizik investiranja kroz primenu naĉela „korisnik plaća“, traže se i novi oblici finansiranja infrastrukture, kao što su dužniĉke hartije od vrednosti.

Pročitajte i ovo...