Home VestiEkonomija Ilirika: Visok evro ne pogoduje izvozu evrozone

Ilirika: Visok evro ne pogoduje izvozu evrozone

by bifadmin

U izveštaju za januar brokerske kuće Ilirika Investments stoji da su u tom mesecu akcije padale kao posledica jačanja evra. Luksemburški premijer upozorio je na izuzetno visoku vrednost evra, nakon što je sredinom meseca iznosila iznad 1.34 u odnosu na američki dolar, po prvi put posle februara prošle godine. Iz ovog razloga velike evropske kompanije, koje su značajni izvoznici, spuštaju dividende do najnižih nivoa za četiri godine kako bi sačuvale zalihe novca za izlazak iz krize. Izveštaj takođe skreće pažnju da skok evra u odnosu na dolar od 8% u poslednjih šest meseci predstavlja pretnju evropskoj ekonomiji. Ovako visok nivo evra ne pogoduje izvozu i čini evropske kompanije manje konkurentnim u odnosu na inostrane. Sa druge strane predsednik EU Herman Van Rompuy navodi kako je najgore prošlo, naročito postojeća pretnja vezana za evro. Nemačke akcije su se najviše menjale u prethodna dva meseca usled toga što se najveća evropska privreda našla između dužničke krize sa jedne strane i smanjenja izvoza sa druge.

Dax indeks je porastao 2.15% u toku januara, nastavljajući jak pozitivan trend na tržištu iz prethodnog meseca.

U četvrtom kvartalu je i BDP pao za 0,5% u odnosu na prethodni period. Nemačke obveznice su opale sredinom meseca gurajući desetogodišnje prinose na najviše nivoe još od oktobra. Takođe i dvogodišnji prinosi dostižu najviši nivo od aprila, povećavajući jučerašnji porast usred špekulacija o tome da će finansijske institucije početi sa otplatom duga Evropskoj centralnoj banci. Ovog meseca nemačke obveznice su izgubile 1,5%.

Podaci o nezaposlenosti u evrozoni će ove nedelje otkriti socijalne troškove prošlogodišnje krize i recesije ekonomije Južne Evrope koja je dovela do rekordnog porasta nezaposlenosti. Prosečna nezaposlenost u Evrozoni se popela na 11.9%, što predstavlja najveću stopu još od početka 1995. godine. Nasuprot ovome nemački podaci o nezaposlenosti pokazuju da se ona u ovoj zemlji drži na 6.9% već četvrti mesec. Dok su mere za zaustavljenje nemira u regionu doprinele smanjenju prinosa na obveznice (Španija, Grčka), recesija i kriza su dovele do masovnih otpuštanja u državnom sektoru i kompanijama. Prema analitičarima vodećih banaka najgore je prošlo za finansijska tržišta ali svakako nije za realnu ekonomiju. Takođe dodaju da će nezaposlenost ostati na visokom nivou najmanje još godinu dana ako ne i duže, jer je jasno da je evropska ekonomija i dalje u stanju recesije. Za sada su ispunjeni neophodni preduslovi kako bi se postiglo poboljšanje u ekonomiji.

Nezaposlenost u Južnoj Evropi je na visokom nivou. Ovomesečni podaci o nezaposlenosti u Španiji pokazuju cifru od 26% u četvrtom kvartalu što predstavlja približno 6 miliona ljudi. U Grčkoj je ovaj pokazatelj bio još veći u oktobru i iznosio je 26.8%, što je takođe rekordni podatak. Iako ekonomisti predviđaju da će nemačka stopa nezaposlenosti ostati nepromenjena, prognozira se da će ovog meseca 8.000 ljudi ostati bez posla.

Ekonomija Evrozone je značajno opala dva kvartala za redom i ekonomisti predviđaju dalji pad BDP-a za 0.4%. Prosečna stopa inflacije će u zemljama Evropske Unije ostati na nivou od 2.2%, prema Eurostatu. Ekonomski uslovi u evrozoni će ove godine biti izuzetno teški jer se veći oporavak očekuje tek u 2014-oj godini.

Prvih 6 meseci ove godine će naročito biti teški za Francusku i zemlje Južne Evrope. Takođe se vidi da i najrazvijenija evropska ekonomija, ekonomija Nemačke, polako usporava i to će imati efekat na sve ostale države Evrope. Velika nacionalna kompanija PSA Pežo Citroen, drugi po redu evropski proizvođač automobila, je prošli mesec najavila da će posao do 2014. izgubiti još 1500 ljudi, povrh 8000 već najavljenih u julu prošle godine.

Strane direktne investicije u Kini su opadale u toku prethodne godine, po prvi put od 2009. godine, kao posledica povećanja troškova rada u obalnim i kontinentalnim područijima i realociranja stranih investitora na druge zemlje. Od ovog odliva investitora iz Kine najviše koristi će imati Vijetnam i Indonezija. Priliv SDI beleži pad u novembru na 8, 3 milijarde dolara. Udeo inostranih investicionih fondova u totalnoj fiksnoj imovini je opao sa svog vrhunca od 11,8% u 1996. godini na 1,5% u 2011. godini. Zarada od tekstilne industrije u Kini se smanjila na 18,9% u prva tri kvartala 2012. dok je došlo do povećanja tog pokazatelja u Indoneziji na 66%. BDP je porastao na 7,9% u četvrtom kvartalu prethodne godine u odnosu na trogodišnji nivo od 7,4%. Cene nekretnina su porasle u 54 od 70 gradova koje vlada prati, što je najveći porast u 20 meseci. Prinosi na australijske desetogodišnje obveznice imaju najvišu vrednost u dve nedelje učvršćenu ubrzanim rastom u Kini koja predstavlja najvećeg partnera u trgovini. Porasli su i prinosi trogodišnjih zapisa.

Posle 15 godina od kada je Japan upao u deflaciju, centralna banka je spremna da uloži napor za preokret ovog trenda. Najveći izazov predstavlja činjenica da se javnost sada već oslanja na trend opadajućih cena. Više od 80% ispitanika u Centralnoj banci Japana je u novoobjavljenom pregledu te institucije rast cena prokomentarisalo kao loš znak. CBJ će sledeće nedelje najverovatnije usvojiti željeni cilj Vlade za povećanje inflacije za 2%. Spuštanja potrošačkih cena će uticati na smanjenje novčane mase u posedu kompanija i domaćinstava i podsticati ih da se zadužuju, dok će sa druge strane podići prinos kompanija i državnog sektora kod nacije koja doživljava treću recesiju za 5 godina. Prolongirana deflacija je promenila ponašanje čitave ekonomije. Prema glavnom ekonomisti Japanskog centra za ekonomska istraživanja ključno je povećanje plata, jer bez njihovog porasta nema oporavka ekonomije, i domaćinstva će samo još više biti pogođena inflacijom. Kurs jena prema dolaru je opao tokom januara za 4.85%, nastavljajući najduži period pada ove valute još od 1989. godine.

Pročitajte i ovo...