Home VestiPolitika i društvo Politika trese EPS

Politika trese EPS

by bifadmin

Elektroprivredu Srbije, najveće i najvrednije javno preduzeće u Srbiji, ovih dana trese „politički udar“, izazvan neslaganjem gneralnog direktora Aleksandra Obradovića i predsednika Upravnog odbora Ace Markovića. Iako obojica negiraju da je pozadina njihovih neslaganja o poslovnim planovima EPS-a to što iza njih stoje različite političke partije iz vladajuće koalicije, dobri poznavaoci prilika u tom preduzeću ocenjuju da je upravo borba za političku dominaciju u energetskom sektoru prava pozadina alarmantnih upozorenja o mogućem bankrotu EPS-a.

Obradovića je na mesto čelnog čoveka EPS-a postavila Srpska napredna stranka, dok je prethodna vlada na predlog Socijalističke partije Srbije imenovala Markovića na mesto predsednika Upravnog odbora. Namera ministarke energetike Zorane Mihajlović je da SNS, čiji je visoki funkcioner, preuzme potpunu kontrolu nad energetikom, dok SPS čiji je predsednik premijer Ivica Dačić, nema nameru da to dozvoli. Prethodni ministar energetike bio je funkcioner SPS Petar Škundrić koji je sada savetnik premijera za enegetiku. Najnovija previranja u EPS-u pokazuju da je Škundrićev savet da se EPS ne prepusti SNS-u, jer je iskustvo pokazalo da to javno preduzeće koje zapošljava 30.000 ljudi ima važnu ulogu u političkim previranjima i vođenju socijalne politike. EPS je doveden pred bankrrot upravo stoga što su građani struju plaćali ispod njene tržišne cene, a čak besplatno kompanije koje su u restrukturinju ili imaju probleme s likvidnošču. Pored toga, EPS ima velike troškove jer je preglomazno preduzeće, ali je svaka vlast izbegavala da ga reformiše jer bi to značilo otpuštanje radnika, što je za veoma nepopopularan potez.


Po saznanjima Biznisa i finansija, ministarka energetike ne odustaje u nameri da se EPS „dovede u red“, čak i po cenu obračuna sa koalicionim partnerom u Vladi, jer smatra da je dvovlašće loše za kompaniju kojoj predstoje velike promene, kako u poslovanju tako i u organizaciji. Dogovor u Vladi o daljem vođenju EPS-a trebalo da bude postignut nakon povratka Dačića iz SAD.

Obradović traži da se hitno održi sednica Upravnog odbora, kako bi se odobrilo raspisivanje tendera za izbor najpovoljnije banke za kredit od 50 milijardi dinara. Bez te pozajmice, kako tvrdi, EPS ide u stečaj je ne može da izmiruje tekuće obaveze.
Bez odluke Upravnog odbora nije moguće ni osnivanje Privrednog društva EPS snabdevanje i opetaratora distributivnog sistema. Dok se ne završe te organizacione promene struja neće moći da poskupi, što je najavljivano za početak februara, a potom za mart.

Predsednik Upravnog odbora EPS-a Aca Marković odbijanje zakazivanja sednice je obrazložio nepostojanjem preciznih odluka Vlade koje se odnose na poslovanje tog preduzeća. Upućeni tvrde da on tako „tvrdi pazar“ kako bio ostao i u Nadzornom odboru EPS-a, koji će, u skladu sa novim Zakonom o javnim preduzećima, zameniti sadašnji Upravni odbor.

EPS je, kako je rekao Obradović, u vreme kad je on preuzeo dužnost, početkom septembra 2012. godine, imao neplaćene obeveze od 10 milijardi dinara, a očekivani gubitak je iznosio od 33 milijarde. U to vreme je kompaniji za redovno poslovanje nedostajalo 40 milijardi dinara.

Vlada Srbije u novembru 2012. godine donela zaključak o reorganizaciji EPS u akcionarsko društvo, kao i o osnivanju operatera i snabdevača električnom energijom, što do sada nije uradjeno.

EPS-u krajem februara, tokom marta i početkom aprila dospevaju obaveze od oko 20 milijardi dinara. Ukupna potraživanja kompanije trenutno iznose 120 milijardi dinara, od čega po polovinu duguju privreda i stanovništvo.

Vlast u Vojvodini ukazuju da postoji namera republičke vlasti da ugasi Elektrovojvodinu i njen račun i imovinu prebaci u Beograd, kako bi sprečila bankrot EPS-a. Pokrajinska vlada je predložila drugačiji model decentralizacije EPS-a, tako da Elektrovojvodina zadrži status privrednog društva. Elektrovojvodina nije gubitaš, ima naplativost od 97 odsto i, kako navode u Vladi Vojvodine, najzdraviji je deo EPS-a koji za pokrajinski budžet obezbedjuje prihode od 600 miliona dinara.

Pročitajte i ovo...