Home VestiEkonomija Banke u srednjoj i istočnoj Evropi uspešnije od banaka evrozone

Banke u srednjoj i istočnoj Evropi uspešnije od banaka evrozone

by bifadmin

U pogledu rasta i profita, bankarski sektor u srednjoj i istočnoj Evropi (CEE) nastavlja da ostvaruje bolje rezultate od banaka u zapadnoj Evropi, budući da su mogućnosti rasta i margine u centralnoj i istočnoj Evropi i dalje znatno više. Novi bankarski propisi u Evropi i CEE doneće nove izazove za region, navode analitičari Raiffeisen Bank International AG (RBI) i Raiffeisen Centrobank AG (RCB) u svom izveštaju o bankarskom sektoru CEE, koji je prezentovan prilikom godišnjeg sastanka Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Istanbulu. Mađarska i Rumunija najugroženija tržišta, ali najgore je za nama.

recurring deposit

“Ukupni rast kredita u toku 2012. godine u CEE dostigao je stopu od 14,8% na međugodišnjem nivou u pogledu evra. Još jedna godina ekspanzije donosi kumulativni rast kredita u periodu od 2010. do 2012. u centralnoj i istočnoj Evropi od 21,8%. U evrozoni, tokom istog ovog perioda realni rast kredita je bio negativan. Ukupni obim kredita u bankarskom sektoru CEE porastao je, u poređenju sa evrozonom, sa 9,6% u toku 2011. na 11,1% u toku 2012. Na nivou ukupne aktive, tokom 2012. godine rast bankarskog sektora centralne i istočne Evrope bio je, u odnosu na evrozonu, najviši u toku poslednje decenije,” objasnio je Gunter Deuber, direktor Odeljenja za istraživanje u Raiffeisen Research-u. Prema očekivanjima Raiffeisen Research za 2013. godinu, ukupna bankarska aktiva će premašiti iznos od 2.500 milijarde evra, što će iznositi oko 20% iznad ukupne aktive Industrial & Commercial Bank of China (ICBC), najveće svetske banke u 2012. godini.

Budući da se očekuje zaokret ekonomskog ciklusa u 2013. godini, analitičari Raiffeisen Research vide povoljne mogućnosti za kreditiranje u drugoj polovini 2013. Očekuje se da će učešće kredita u bruto domaćem proizvodu rasti na šest ili sedam bankarskih tržišta visokog rasta u centralnoj i istočnoj Evropi. Kako se očekuje, bankarski sektori Rusije i Poljske će izbiti na sam vrh grupe tržišta visokog rasta s godišnjim rastom kredita od 13%, odnosno 10% (u evrima, od 2013. do 2017.). Slede Češka Republika, Slovačka, Rumunija, Srbija i Albanija s ukupnim godišnjim rastom kredita u rasponu od 7 do 10% u evrima (6 do 9% u lokalnim valutama), što se čini održivim na srednjoročnom planu.

Prema analitičarima, solidna agregatna profitabilnost bankarskog sektora CEE u toku 2011. i 2012. očigledno premašuje pokazatelje profitabilnosti bankarskog sektora globalnih razvijenih tržišta i evrozone. Pokazatelji profitabilnosti u 2011. u pogledu prinosa na aktivu (RoA) ili prinosa na kapital (RoE) u 2011. bili su čak nešto viši u 2012. Prosečan RoE u bankarskim sektorima centralne i istočne Evrope iznosio je 16% u 2012.g odini (u odnosu na 15% u 2011.), dok je prosečan RoA iznosio 1,9% u 2012. (u odnosu na 1,7% u 2011.). „RoE u bankarstvu na globalnom nivou iznosio je oko 7 – 8% poslednjih godina, dok je u okviru evrozone RoE zabeležio nisku pozitivnu vrednost u toku 2012. godine, nakon što je bio negativan u 2011. Stoga, dobro diversifikovane banke mogu da zarade više od cene kapitala u centralnoj i istočnoj Evropi, dok je to pretažak zadatak za bankarske sektore zapadne Evrope. Međutim, takođe je jasno da je ova solidna profitabilnost bankarskog sektora CEE rezultat nekolicine uspešnih tržišta,“ kaže Deuber. Na bankarskim tržištima Rusije, Poljske i Češke, prosečan RoA je iznosio 1,7 do 1,8% u 2012, dok je RoE u proseku iznosio približno 20%. Stabilna profitabilnost bankarskog sektora CEE u 2012.godini potpomognuta je stabilnim koeficijentom nenaplativih kredita u regionu.

url80

„Iako je u 2012. godini ukupni iznos nenaplativih kredita u CEE bio za samo 0,1 procentnih poena iznad 10,1%, celokupna slika u pogledu nivoa i kretanja koeficijenta nenaplativih kredita je pomešana,“ ističe Deuber. Postoje pojedina tržišta u CEE na kojima su koeficijenti nenaplativih kredita između 15 i 20%. Međutim, na drugim tržištima, koeficijenti nenaplativih kredita su ostali u rasponu od 4 do 8%, tj. skoro nepromenjeni u odnosu na 2011. Otuda, iznosi nenaplativih kredita dobro diversifikovanih zapadnoevropskih banaka banaka u centralnoj i istočnoj Evropi ne deluju suviše visoki. U pogledu povećanja nenaplativih kredita, jugoistočna Evropa beleži značajan porast u toku 2012. (na 17,3 % sa 14,5% u 2011.). Prema podacima Raiffeisen Research, visoki koeficijenti nenaplativih kredita u Mađarskoj i Sloveniji i dalje imaju veliki negativan uticaj na celokupni region centralne Evrope, ostavljajući u senci stabilne ili čak opadajuće koeficijente nenaplativih krdita u bankarskim sektorima Češke Republike i Slovačke. U regionu ZND, prosečan racio nenaplativih kredita beležio je neznatni pad, sa oko 7,5% u 2011.godini na 7% na kraju 2012.
Analitičari ističu da se relativno smanjenje profitabilnosti u okviru bankarskog sektora centralne i istočne Evrope od početka finansijske krize ne može porediti sa uočenim padom na globalnom ili zapadnoevropskom nivou. Globalno, profitabilnost bankarskog sektora se manje-više prepolovila poslednjih godina i u okviru evrozone, ukupni prinos na kapital (RoE) bankarskog sektora posle krize iznosi manje od jedne trećine nivoa koji je beležio pre krize. Izvesno je da će banke i u 2013. godini biti suočene s uslovima poslovanja s niskim kamatnim stopama na većini tržišta centralne i istočne Evrope. „Međutim, ovakva situacija u centralnoj i istočnoj Evropi bi trebalo da traje mnogo kraće nego unutar evrozone. Stoga, ne vidimo bilo kakve znake povlačenja posvećenih zapadnih banaka,“ dodaje Deuber. Na kraju 2012.godine, ukupna izloženost u CEE tri najznačajnija bankarska sektora za ovaj region (Austrija, Italija i Francuska) bila je na manje-više istom nivou koji je ostvaren u 2009.godini.

U gotovo svim bankarskim sektorima centralne i istočne Evrope, odnos kredita i depozita (L/D) ostao je znatno ispod nivoa ostvarenih u poslednjim godinama buma pre krize. U proseku, odnos kredita i depozita u centralnoj i istočnoj Evropi od 98% je sada znatno niži od ukupnog odnosa kredita i depozita u evrozoni koji je takođe neznatno opao poslednjih godina (sa 112% u 2007. godini na 105% u 2012. godini). U srednjoročnom periodu, najnovije opadanje odnosa kredita i depozita u centralnoj i istočnoj Evropi upravo odražava promenu nakon žive kreditne aktivnosti u poslednjoj fazi snažne ekspanzije bankarskog sektora u godinama pre krize. U godinama ranog buma, još uvek je postojao znatan višak depozita u u centralnoj i istočnoj Evropi. Nasuprot tome, odnos kredita i depozita za evrozonu je poslednjih desetak godina uvek bio znatno viši od 110%. Značajno rebalansiranje odnosa kredita i depozita u centralnoj i istočnoj Evropi poslednjih godina (tj. smanjenje za 15-20 procentnih poena) pokazuje visok stepen fleksibilnosti bilansnih pozicija u regionu. Pored toga, prikupljanje depozita u u centralnoj i istočnoj Evropi zabeležilo je značajan porast u 2011. i 2012.godini (nakon ograničene ekspanzije u periodu 2008/09.), što predstavlja trend kakav nije primećen u evrozoni. Većina međunarodnih banaka koje posluju u centralnoj i istočnoj Evropi smatra da je trenutno stanje u pogledu finansiranja na veoma solidnom nivou.

U pogledu strategija pojedinih banaka, celokupna slika u 2012. godini ostala je slična onoj u 2011. UniCredit, RBI, Erste, SocGen i KBC i dalje čine grupu od pet najvećih zapadnoevropskih banaka u centralnoj i istočnoj Evropi. UniCredit je i dalje ubedljivo na prvom mestu sa konsolidovanom ukupnom aktivom od 121,6 milijardi evra, a za njom su RBI (84 miljarde evra), Erste (83,4 milijarde evra) i SocGen (78,6 miljarde), što pokazuje da su sve prilično blizu jedna druge. Uprkos divestiranju, KBC je zadržala peto mesto sa aktivom od 53,1 milijarde evra, iako se povećala razlika između ove banke i preostale četiri na vrhu lestvice. Evidentno je da nijedna banka nije širila svoju mrežu ekspozitura u toku 2012. U proseku, ukupni broj ekspozitura smanjen je za 4% u celom regionu. Očigledno su banke koje su imale program smanjenja investiranja kao KBC izgubile najviše. RBI je zadržala prvo mesto u pogledu prisustva ekspozitura ispred UniCredit. RBI je povećala broj ekspozitura u Poljskoj usled preuzimanja Polbank, ali je istovremeno smanjila svoje prisustvo u Ukrajini, Mađarskoj i Rumuniji.

fixed-deposits-img

Ako se sagledaju osnovni prihodi (neto prihod od kamate i prihod od provizija i naknada), vidljiv je pritisak na neto prihod od kamate usled niskih kamatnih stopa, dok je slabiji prihod od provizija i naknada uslovljen manjim brojem kredita u drugoj polovini 2012. Banke sa relativno snažnom prisutnošću u regionu Zajednice nezavisnih država (UniCredit, RBI, SocGen, OTP) mogle su da odbrane svoje ukupne konsolidovane prihode zahvaljujući Rusiji, uključujući prihode od poslovanja u Ukrajini, koji su sve u svemu bili stabilni u 2012. na međugodišnjem nivou. S druge strane, banke koje su poslovale samo u jugoistočnoj Evropi (kao na primer grčke banke), dodatno opterećene smanjenjem aktive i agresivnijim rastom depozita, očito su se suočile sa najjačim padom na međugodišnjem nivou. Kada je reč o regionu centralne Evrope, analitičari su uočili umeren pad prihoda, koji je očigledno negativniji u Mađarskoj i Sloveniji nego u drugim zemljama ovog regiona. Poljska, Češka Republika i Slovačka ostvarile su solidne profite za međunarodne banke, iako je uvođenje bankarskog poreza u Slovačkoj izazvalo negativne efekte. „Banke sa usklađenom kombinacijom aktivnosti u Rusiji, Poljskoj i Češkoj Republici imale su posebno dobru osnovu za stabilnost obima i zarade, dok su banke isključivo izložene prema jugoistočnoj Evropi i primorane da preorijentišu svoje poslovanje u jugoistočnoj Evropi pretrpele značajne teškoće“, izjavio je Jovan Sikimić, analitičar RCB.
Prema mišljenju većine banaka, Mađarska i Rumunija su shodno tome najugroženija tržišta. Međutim, najnovije političke i ekonomske okolnosti daju nadu da je najgore prošlo. „Ovo posebno važi za rumunsko bankarsko tržište gde se neke uspešnije banke već spremaju na uzlazni trend, što pokazuju prodaja Citibank portfolija stambenih kredita ili najavljena prodaja RBS poslovanja sa stanovništvom UniCredit banci,“ kaže Sikimić. Stalne postepene promene na planu konkurentnosti okruženja u CCE (igrači iz određenih niša koji izlaze sa tržišta) takođe idu u prilog posvećenim igračima. Pored velikih transakcija preuzimanja koje su se očekivale već u 2011, analitičari RCB su uočili nekoliko manjih divestiranja. UniCredit je prodala svoju ATF Group u Kazahstanu i smanjila većinski udeo u svojoj najvećoj banci, Bank Pekao u Poljskoj. I Swedbank i Erste povukle su se sa tržišta Ukrajine.

Pročitajte i ovo...