Home VestiEkonomija Nove mere HNB za podsticaj kreditiranja privrede u Hrvatskoj

Nove mere HNB za podsticaj kreditiranja privrede u Hrvatskoj

by bifadmin

Na vanrednoj sednici Saveta Hrvatske narodne banke (HNB) u četvrtak je doneta odluka o smanjenju stope za obračun obavezne reyerve sa 13,5 odsto na 12 odsto. Namera HNB je da bankama u zemlji omogući dodatnu likvidnost za finansiranje ekonomskog oporavka.

hnb
Smanjena stopa za obračun obavezne rezerve u Hrvatskoj biće primenjena već kod sledećeg obračuna 11. decembra. Time će se iznos ukupne obavezne rezerve smanjiti za oko 4,7 milijardi kuna (615 miliona vera), od čega 3,9 milijardi kuna biti u kunskom i 0,8 milijardi u deviznom delu. Na osnovu donete odluke banke će biti dužne da visini celokupnog iznosa oslobođene kunske rezerve upišu obavezne blagajničke zapise, s rokom dospeća od tri godine. Na te zapise neće se obračunavati kamata i biće neprenosivi, što znači da ih banke ne bi mogle prodavati drugim osobama ili zalagati. Ipak, biće u mogućnosti da krajem svakog meseca ponude na otkup HNB te zapise i to u iznosu 50% prirasta određenih plasmana hrvatskim nefinansijkim preduzećima u prethodnom mesecu. Prvi takav otkup HNB ponudiće 31.12. U slučaju da se sveukupni oslobođeni iznos kunskog dela rezerve u potpunosti iskoristi, to bi značilo da je ostvaren ukupni porast kredita privredi od oko 7,8 milijardi kuna (oko milijardu evra). Ako bi se to postiglo, HNB je spreman dodatnim merama osigurati potrebnu likvidnost bankarskom sistemu.

HNB će kontrolisati na koji način banke koriste sredstva obavezne rezerve, jer ako nema porasta, neće ni otkupljivati obavezne blagajničke zapise pre roka, proizlazi iz zvanuičnog saopštenja. Takođe, centralna banka neće ulazi u vlasničku strukturu preduzeća kojima se odobravaju krediti, niti će određivati usluve, odnosno kamate pod kojima će ih banke odobravati. Jedino ograničenje je da se moraju kreditirati nefinansijska preduzeća (isključeni su država i stanovništvo) te da krediti moraju biti na rok duži od tri meseca. HNB time želi povećati volumen kredita, a prvi rezultati očekuju se najranije početkom godine kada će se videti jesu li porasli plasmani realnom sektoru, koji su za prvih deset meseci 2013. iznosili skromnih 1 odsto.

Izvor: Banka.hr

Pročitajte i ovo...