Home VestiPolitika i društvo Evropa na raskrsnici: Levo ili Desno?

Evropa na raskrsnici: Levo ili Desno?

by bifadmin

Šulc ili Junker? Ko će biti novi predsednik Evropske komisije? Po najnovijim predizbornim anketama, na izborima za Evropski parlament vodiće se mrtva trka između desnog i levog centra, a pobednici bi trebalo da daju novog predsednika Evropske komisije – Martina Šulca ili Žan-Kloda Junkera. Iako dolaze iz dve suprotstavljene političke grupacije, njih dvojica imaju puno toga zajedničkog. Reč je ponajpre o uverenim Evropljanima, federalistima, koji veruju u superiornost evropske ideje.

Ankete pokazuju kako nijedna od stranačkih grupacija ne može da pridobije natpolovičnu većinu u Evropskom parlamentu, koji će imati 751 predstavnika. Isto je tako izvesno da ni stranke desnog centra okupljene u Evropskoj narodnjačkoj stranci (EPP), niti levog centra u Stranci evropskih socijalista (PES) ne mogu da dopru do većine u koaliciji s liberalima ili Zelenima, pa je izvesno da ne mogu izbeći neku ‘veliku koaliciju’.

šulc i junker-der spiegel

(Martin Šulc i Žan-Klod Junker , glavni kandidati za budućeg predsednika Evropske komiisije. foto: Der Spiegel)

Grupacija s najviše glasova biraće predsednika EK

Moguće je da će dvema najjačim strankama biti potrebna još jedna, kako bi pojačala svoju većinu, naročito ako, kako se očekuje, desni i levi populisti osvoje veliki broj mesta. Ta treća stranka najverovatnije bi bili liberali. Nagađa se da bi u tom slučaju njihov kandidat za predsednika Evropske komisije bivši belgijski premijer Gi Ferhofštat mogao da dobije mesto predsednika Evropskog parlamenta i to na puni petogodišnji mandat. Po dogovoru narodnjaka i socijalista, u prvoj polovini sadašnjeg saziva Parlamenta predsednik je bio Jirži Busek (EPP), a u zadnje dve i po godine socijaldemokrata Martin Šulc.

Prema dogovoru najvećih stranačkih grupacija, o predsedniku Komisije trebalo bi da odluči ona stranka koja osvoji najveći broj glasova.

Odredbu Lisabonskog ugovora prema kojoj Evropsko veće kvalifikovanom većinom imenuje predsednika EK, „vodeći računa o rezultatima izbora za Evropski parlament“, vodeće stranke interpretiraju na način da, zapravo, parlamentarna većina treba da predloži kandidata predsedniku Evropskog veća, koji onda treba da taj predlog formalizuje i vrati ga na potvrdu parlamentu. S druge strane, postoje tumačenja da ta odredba ne obavezuje Evropsko veće i da nema automatizma, što znači da vodeći kandidat pobedničke stranke ne mora i da postane predsednikom Komisije.

Još nagađanja i neizvesnosti

U vezi s tim kruže različita nagađanja, među njima i jedno koje zvuči prilično neverovatno, a to je da će Evropsko veće, koje čine šefovi država ili vlada i koje je sazvano za 27. maja, dva dana posle izbora, u slučaju pobede narodnjaka imenovati vodećeg kandidata EPP-a Žan-Klod Junkera za predsednika Evropskog veća, a ne za predsednika Evropske komisije. U tom bi slučaju bio otvoren put šefovima država ili vlada da međusobnim dogovorom sami odrede predsednika Evropske komisije.

Ipak, takve spekulacije kategorički odbacuju obojica kandidata dvaju glavnih stranačkih grupacija, luksemburški hrišćanski demokrata Jean-Claude Juncker i nemački socijaldemokrata Martin Schulz, tvrdeći da će jedan od njih dvojice zasesti na mesto Portugalca Žozea Manuela Baroza, na 13. spratu zgrade Berlejmon, sedišta Evropske komisije.

šulc i junker 02

(foto: ue.eu.int)

Šulc ili Junker?

Iako dolaze iz dvaju suprotstavljenih političkih grupacija, Šulc i Junker imaju puno toga zajedničkog. Pre svega, reč je o uverenim Evropljanima, federalistima, koji veruju u superiornost evropske ideje.

Bliski su i po godinama. Junker je rođen 9. decembra 1954. u malom mestu Redanž u Luksemburgu, a Šulc godinu dana kasnije, 20. decembra 1955. u Helratu pored Ahena, na tromeđi Nemačke, Holandije i Belgije i manje od 200 kilometara severnije od Junkerovog rodnog mesta.

Obojica su skromnog porekla, Junkerov otac bio je metalac i sindikalni aktivista, dok je Šulcov bio policijac.

Povezuje ih još jedna stvar – alkohol. Junkera prati glasi da previše pije, što on kategorički odbacuje, a Šulc priznaje da je u mladosti puno pio, a onda je pre više od 30 godina odlučio da prestane i od tada nije popio na kap.

Šulc je u mladosti bio talentovani fudbaler, ali dve teške povrede kolena sa 18 godina sprečile su ga u ispunjenju sna da postane profesionalac. Danas je strastveni navijač FC Kelna.

I jedan i drugi političar poznati su po tome da otvoreno govore, često bez skrivanja iza birokratskih fraza. Šulc to radi puno vehementnije, kao kakav južnjak, dok Junkera nikad niko nije čuo da je povisio glas ili izgubio kontrolu.

Za Junkera kažu da je, zahvaljujući što talentu a što dugogodišnjem iskustvu, postao izvrstan posrednik u postizanju kompromisa, što je jedna od najcenjenijih osobina u Evropskoj uniji. Kao i svi Luksemburžani, govori savršeno i nemački i francuski i izvrsno poznaje obe zemlje. „Kad hoću da govorim na francuskom, mislim na nemačkom, kad hoću da govorim na nemačkom, mislim na francuskom i na kraju sam nerazumljiv na svim jezicima“, rekao je jednom prilikom Junker, koji je poznat po svom smislu za humor.

I Šulc, uz maternji nemački, odlično govori engleski i francuski, a razume talijanski i holandski.

Pročitajte i ovo...