Home VestiEkonomija Koliko novca preostaje da se nahrani kasica prasica?

Koliko novca preostaje da se nahrani kasica prasica?

by bifadmin

Niske kamatne stope na klasične štedne proizvode nisu sprečile ljude u zemljama CIE da ostavljaju novac za crne dane. Više od dve trećine njih kaže da je važno štedeti, pokazuju danas objavljeni rezultati Štednog barometra Erste Grupe za 2014. godinu.

Austrijanci i Slovaci su šampioni štednje već drugu godinu uzastopno. Austrijanci su povećali prosečan mesečno ušteđeni iznos za 7 EUR (na 188 EUR), dok su Slovaci štedeli 6 EUR više (96 EUR) nego prethodne godine. Hrvati (60 EUR), Rumuni (41 EUR) i Mađari (49 EUR) su zadržali isti iznos štednje, dok su Česi (75 EUR; – 6 EUR) i Srbi (35 EUR; – 1 EUR, a izraženo u dinarima na približno istom nivou, oko 4.200 dinara) štedeli manje nego u 2013. godini.

„S obzirom na dug period negativnog potrošačkog sentimenta u Češkoj Republici tokom prethodnih nekoliko godina, pad ušteđenog iznosa je dobar znak da konačno raste potrošnja”, kaže Peter Bosek, član odbora Erste Grupe zadužen za poslove sa stanovništvom. Iako Česi štede manje, njih 43 odsto je zadovoljno ušteđenim iznosom, što je najviši procenat posle Austrijanaca.

kasica prasica
Iako je većina ljudi u zemljama CIE uspela da održi nivo svoje štednje, približno polovina Rumuna, Mađara, Slovaka i Hrvata nije zadovoljna ušteđenim iznosom. Nezadovoljstvo je najprisutnije među ispitanicima u Srbiji – skoro dve trećine njih kažu da su manje zadovoljni ili da uopšte nisu zadovoljni iznosom koji uspevaju da uštede. „S obzirom da su i u Srbiji kamatne stope niže u poređenju sa prethodnim godinama i inflaciju, ne čudi što štediše u Srbiji nisu zadovoljne svojom štednjom. Inflacija u značajnoj meri umanjuje iznos koji uspevaju da ostave na stranu”, kaže Bosek.

Za veliku većinu ispitanika najvažniji aspekt u pogledu štednje je da uvek imaju lak pristup svom novcu. Nizak rizik se smatra sledećim prioritetom, za kojim slede visoke kamatne stope ili prinosi. „Štedna knjižica bi trebalo da služi kao rezerva kratkoročne likvidnosti. Međutim, zbog trenutno niskih kamatnih stopa, štedna knjižica teško da može da stvara prihode ili pristojnu zalihu za penziju. Da bi mogli da dobiju veće prinose, ljudi bi morali da preuzimaju veći rizik nego u prošlosti,” dodaje Bosek.

Uprkos tome, većina ljudi u zemljama CIE i dalje ostaje verna svojim štednim knjižicama ili štednim računima: osam od 10 Austrijanaca, više od polovine Slovaka i skoro polovina Hrvata koristi ovaj oblik štednje. Česi koriste penziono osiguranje koje podržava država (55 odsto), Mađari (34 odsto) daju prednost životnom osiguranju, u Srbiji su podjednako zastupljeni oročena štednja i životno osiguranje (9 odsto), a Rumuni ulažu štednju u zlato ili druge plemenite metale (26 odsto). Većina ljudi očekuje da će niske kamatne stope na štedne i investicione proizvode ostati nepromenjene tokom narednih pet godina. Jedna trećina Hrvata i Rumuna smatra da će kamatne stope nastaviti i dalje da padaju.

Skoro jedna petina svih Slovaka, Čeha i Rumuna već pravi planove za dugoročno investiranje da bi izbegli gubitak vrednosti svoje štednje. Skoro jedna trećina Rumuna i Hrvata ima pozitivan stav prema hartijama od vrednosti, akcijama, fondovima ili obveznicama. Mađari, njih 14 odsto, i Slovaci, njih 12 odsto, koji su već isplanirali svoje buduće investicije bi uložili u takve alternativne investicije. Negativna mišljenja o investiranju u hartije od vrednosti ili akcije potiču od averzije prema riziku i nedostatka poverenja. Pa ipak, više od polovine ispitanika u zemljama CIE ima neutralan stav prema tim investicijama. Rumuni, njih 11 odsto koji imaju pozitivan stav prema hartijama od vrednosti, jednostavno nemaju dovoljno novca za takve investicije.

Investicije u nepokretnosti razmatra više od jedne trećine Mađara i otprilike jedna petina Austrijanaca, Rumuna, Slovaka i Čeha. Jedna desetina Slovaka i skoro jedna petina Čeha čak namerava da kupi kuću ili stan u narednih 12 meseci. Štediše u svim zemljama uglavnom stavljaju novac na stranu da bi imali finansijsku rezervu u hitnim situacijama, a među prioritetima se nalaze i obezbeđenje sredstava za penziju, manje i veće kupovine.

Pročitajte i ovo...