Home Slajder Psovanje i pljuvanje

Psovanje i pljuvanje

by bifadmin

Još uvijek se dobro sjećam kada sam prvi put čuo holandski jezik. Smijao sam se satima jer nikako nisam mogao shvatiti kako takvo krkljanje uopšte moze biti način ljudske komunikacije. Jedan od mojih tadašnjih prijatelja je čuveno rekao da „holandski nije jezik – nego rezultat upale grla sa puno sluzi“.

Elem, već dobrih dvadeset godina ja takođe manje-više tečno krkljam i što više upoznajem ovaj jezik to mi je bolji uvid u istoriju, kulturu i mentalitet ljudi koji žive na ovom malom komadu zemlje otete od Sjevernog mora.

Jedan od velikih nedostataka holandskog jezika su psovke i kletve. Holanđani su istorijski gledano trgovci i svjetski putnici a ne ratnici. Agresivni ljudi nisu dobri u prodaji i trgovini a agresivni jezik ti onda nije potreban.

I to se vidi u svim aspektima društva. Na primjer: holandski policajci su prijatni i ljubazni i pokušavaju da probleme spriječe a da silu koriste kao apsolutno poslednju opciju. I to tako u Holandiji u većini slučajeva dobro radi. Tamo je mnogo veći problem kriminalno ponašanje banaka i osiguravajućih društava nego pojedinaca koji se bave pljačkama i provalama.

I pošto društvo nije nasilno, onda to i jezik odražava. Holadski jezik nema sočnih i grubih psovki. Dolazeći iz Bosne – gdje su psovke mnogobrojne i veoma … inventivne – ja sam osećao da sam izgubio veliki dio mogućnosti izražavanja. Pravih žestokih sočnih psovki u holandskom jeziku jednostavno nema. Štaviše dvije od nagrubljih psovki u holandskom jeziku su (u doslovnom prevodu):

„Krijg de klere“ – Dobij kugu

„Kankerwijf“ – Dobij rak (ova je specificno za žene)

Prevedeno naravno psovke izgube kulturni kontekst ali čak i originalu ovo ne zvuči tako grubo. Psovanje u Holandiji definitivno nije nešto što normalni ljudi rade. Na stranu što se to ne radi u svakodnevnom životu, Udruženje protiv psovanja (da, ova organizacija stvarno postoji) dva puta godišnje pokrene ogromnu kampanju i oblijepi plakatima i posterima sve željezničke i autobuske stanice gdje se svima stavlja jasno do znanja da psovke ništa ne rješavaju i da uvijek treba biti pristojan.

Naravno ovaj nedostatak sočnih psovki nije samo meni neobičan. Kada se tipični Holanđanin nađe u situaciji da hoće da ventilira svoju ljutnju i frustraciju – on doslovno ne može da se izrazi! I tada obično dođe do pljuvanja.

Pljuvanje radnika u raznim službama je veliki problem. Pogotovo kondukteri u vozovima/tramvajima i vozači autobusa su meta često drogiranih ili pijanih putnika, ali i radnici u bolnicama, na šalterima socijalnih službi, banaka i drugih institucija su veoma često meta „nepoželjnih tekućih projektila“.

Naravno Holandija je inovativna zemlja gdje se problemi često rješavaju na stručan, djelotvoran i high-tech način. Rješavanje pljuvanja osoba na njihovom radnom mjestu nije izuzetak. Od prošle sedmice kao prvi u zemlji svi vozači gradskog prevoza u Amsterdamu su dobili kit za skupljanje DNK-a i kratki trening za upotrebu.

 

kit za pljuvanje

 

DNK kit se sastoji od vatiranog stapića koji se koristi da bi se sakupio uzorak pljuvačke koji se onda dostavi lokalnoj laboratoriji koja uzorak dalje analizira i uspostavi standardni genetski profil te osobe. Taj profil se onda unese u nacionalnu bazu podataka u kojoj ostaje sljedećih 12 godina.

Svaka 24 sata se svi novi i stari uzorci kompjuterski upoređuju jedni sa drugima. Tako da se npr. genetski uzorak sa scene ubistva može dovesti u vezu sa incidentom pljuvanja za koji postoji na samo i uzorak nego i video snimak i profil za prepoznavanje lica. Jesam li vam rekao da sve kamere u tramvajima ovde vrte softvere za prepoznavanje lica? Nisam? E pa sada znate!

Da ne govorimo o tome da bilo ko ko se nalazi u nacionalnoj kriminalnoj bazi podataka ne može dobiti posao u velikom broju državnih i privatnih firmi, ne može dobiti hipotekarni kredit, ne može se prijaviti za starateljstvo nad djecom kod razvoda, itd.

Kako god – ventiliranje frustracije je sve teže i kako stvari stoje Holanđane možda ne bi bilo loše naučiti nekoliko sočnih bosanskih psovki. Na primjer putem aplikacije za mobilne telefone za svega €0,99 po licenci.

 

 

Saša Svitlica, vlasnik i direktor holandske konsultantske firme GreenMonkerys

Pročitajte i ovo...