Home VestiPolitika i društvo Megatrendovi: Kako se može predvideti budućnost?

Megatrendovi: Kako se može predvideti budućnost?

by bifadmin

Dr Terence Tse, predavač Cotrugli poslovne škole, i dr Mark Esposito predstavljaju nov metod predviđanja budućnosti. Reč je o Drive Framework-u – odnosno pet megatrendova koji mogu da posluže kao signali za neophodne promene unutar kompanije.

Demographic and social changes – Demografske i sociološke promene
Resource scarcity – Nestašicu resursa
Inequalities – Nejednakosti
Volatility, scale, and complexity – Nestalnost, skalu i složenost
Enterprising dynamics – Preduzetničku dinamiku

Tse i Esposito prave poređenje između SAD, Japana, Kine i Nemačke u demografskom i sociološkom smislu, i navode da ukoliko želimo što preciznije sagledavanje budućnosti, onda treba da koristimo Piramidu Starosti. Na primer, Kina je mlađa (po strukturi starosne populacije) od SAD, ali do 2030. godine Kina će imati stariju populaciju. Kina, takođe, ima i imaće problem sa zdravstvenom zaštitom, dok će se Srednji Istok boriti sa problemima vezanim za obrazovanje i prilikama za zaposlenje. Nemačkoj ne predviđaju svetlu budućnost, jer iako većina ljudi plaća porez, veliki odliv novčanih sredstava ulaže se u izgradnju puteva.

Drugi faktor demografije je urbanizacija. Sve više ljudi se opredeljuje za život u gradovima, što može izazvati velike probleme ali i doprineti poboljšanju ekonomije. Ekonomija je danas u punom razvoju, a jedan od načina da se ovaj razvoj nastavi je urbanizacija (jer se ovim procesom podstiče produktivnost). U Kini je tokom 1950. godine samo 13% populacije živelo u gradovima, a prognoza za 2025.godinu je da će se taj procenat povećati na 70%. U budućnosti, gradovi će biti još veće izvorište energije za razvoj ekonomije nego danas. Primer za to su zajednice gradova u Indiji.

Nestašica resursa, ne odnosi se na energetske resurse. Nafta može da poskupi, ali to ne predstavlja veliki problem. Hrana i voda su izazovi budućnosti. Na primer, da bi se proizvela majica potrebno je 700 galona vode, to će uticati na lanac vrednosti. Hrana će biti skuplja, i zemlje u razvoju će trošiti najveći deo svojih prihoda kako bi se prehranile.
Nejednakosti će biti naglašenije. Bogati će biti bogatiji, a siromašni će biti još siromašniji. Srednja klasa neće ostvariti nikakve benefite. Digitalizacija je imala uticaja na nejednakost prihoda. Mašine zamenjuju poslove koje su obavljali ljudi, i samim tim srednji prihod se smanjuje.

EU i SAD se već suočavaju sa tim problemom – kapital ostaje u rukama bogatih. U Ujedinjenom Kraljevstvu, najbogatiji ljudi šalju svoju decu u najelitnije i najskuplje škole i zbog toga njihova deca dobijaju najbolje poslove.

Nestalnost, skala i složenost odnose se na informaciono komunikacionu tehnologiju, koja je savršen primer Murovog zakona. Internet je završni udar, on je lepak različitih tipova tehnologije. Nemamo dovoljno IP adresa i istražuje se rešenje tog problema. Big Data je jedna od mogućnosti da se podaci koriste trenutno, ali ne daje i mogućnost prikupljanja i čuvanja velike količine podataka (pogotovu ne po niskim cenama).

Preduzetnička dinamika sama po sebi ne mora da definiše budućnost. Ono što je definiše je inovacija kao učinak dinamike. Ako inovaciju shvatimo kao širu sliku koja obuhvata „raditi nove stvari” ili „raditi stvari na nov način“, onda će ona u najmanju ruku dovesti u pitanje jedno od najvećih konvencionalnih svetskih verovanja – da je Kina uvek ispod nivoa u ovom pogledu. Ipak, Kina može da se bavi novim poslovima i da radi stvari na novi način zbog ogromne i efikasne mreže dobavljača.

Pet DRIVE megatrendova jasno pokazuju da naša ekonomska budućnost može u velikoj meri biti predvidiva. Obraćanjem posebne pažnje na ove megatrendove, pojedinci, kompanije i Vlade mogu bolje razumeti šta je njihova korist u budućnosti. U ovom slučaju, oni će moći da iskoriste pogodnosti koje donose promene i da uvide širi uticaj svojih odluka.

Pročitajte i ovo...