Home TekstoviNovi brojevi Biznis & finansije 137: Demografija i ekonomija – Na starima svet ostaje

Biznis & finansije 137: Demografija i ekonomija – Na starima svet ostaje

by bifadmin

Dok se najbogatije svetske ekonomije, koje postaju klub „super starih privreda“ otimaju za mladu radnu snagu, balkanski političari se otimaju za opstanak na vlasti holističkim pristupom koji rešava ne samo demografski, već i problem nezaposlenosti i javnih finansija. Podsticanjem iseljavanja, pre svega mladih i obrazovanih, korišćenjem preostalih za privlačenje stranih investitora kroz unapređeni model fleksibilnog poslovanja, koji se ne opterećuje bilo kakvim pravima radnika i preventivno deluje protiv zasnivanja porodice, kao i stvaranjem uslova da se broj penzionera ubrzano smanjuje prirodnim putem, Srbiji i balkanskim zemljama, za razliku od sveta kome preti da ostane na starima, smeši se da ostanu na političarima, relaksiranim od stanovništva.

Periskop

8. KAKO ĆE SE MENJATI GLOBALNA EKONOMIJA DO 2050. GODINE: Privredna moć menja vlasnike
Projekcije pokazuju da po svim ključnim ekonomskim parametrima, globalna privredna moć definitivno menja vlasnike, odnosno da će najbrže rastuće zemlje u razvoju do 2050. učestvovati u svetskom BDP sa približno 50 odsto, dok će učešće zemalja G7 opasti na tek nešto više od 20 odsto. Kompanije koje odustanu od poslovanja na tržištima u razvoju, zbog kratkoročnih političkih i ekonomskih nestabilnosti koje prate jačanje njihovih ekonomija, propustiće najbitniji izvor globalnog privrednog rasta do 2050. godine, poručuje se u najnovijem izveštaju kompanije PwC o dugoročnim promenama u svetskoj ekonomiji.

10. MALO POZNATE ČINJENICE O PRIVREDI U IRANU: Tržište u pokretu
Nasuprot medijima, koji su zaboravili na Iran, poslovni svet u Evropi pokazuje sve veće interesovanje kako da, nakon liberalizacije sankcija, što pre nadoknadi propuštene prilike na ovom tržištu od 80 miliona „pregladnelih“ potrošača. Početak stvaranja i razvoja ozbiljne industrijske baze je, možda, najvažnija promena u Iranu nakon njegovog otvaranja svetu, pa ova zemlja ima realne šanse da umesto potrošača postane značajan proizvođač i investitorska destinacija, neka vrsta „male Kine“ ili „nove Turske“.

14. RUŠENJE STEREOTIPA O RUSKOM UTICAJU U EVROPI: Niko se ne gadi na ruski kapital
Finansijski kolaps regionalnog giganta, hrvatskog Agrokora, pod teretom dugova i nije baš bio potpuno iznenađenje, ali otkriće da su među glavnim povjeriocima ruske banke predstavljalo je šok za mnoge koji su podložni stereotipima o sferama ruskog uticaja na Balkanu, ali i u Evropi. Hrvatska nije jedina članica EU i NATO za koju se pokazalo da joj se ne gade milijarde eura ruskog porijekla, o čemu mogu posvjedočiti i mnogo starije članice, kao Mađarska, a pre svih – Njemačka.

Biznis

16. ETIHAD, EVROPSKI FIJASKO I DALJI POTEZI: Ko će platiti ceh?
Hrabar i rizičan poslovni model nacionalnog avio prevoznika Ujedinjenih Arapskih Emirata, po svemu sudeći, survao se u provaliju nakon što je sve što je moglo da pođe naopako u praksi pošlo naopako. Etihad Airways će naredne godine provesti u borbi za sopstveno preživljavanje, a posledice loše strategije će se najpre sručiti na njegove partnere u Evropi. Kako će u svemu tome proći Er Srbija još uvek je teško predvideti, ali je izvesno da srpskog prevoznika čeka teška borba i period pun neizvesnosti.

19. POSLEDICE NEEFIKASNOG STEČAJNOG POSTUPKA: Ima li čistilišta za loša preduzeća?
Nedavna objava kumulativnih rezultata domaće privrede za 2016. pokazala je njen najbolji rezultat od izbijanja svetske krize, no da zdravlje domaće ekonomije nije zavidno upozorava podatak da više od 20 odsto privrednih subjekata ima gubitak iznad visine kapitala. Pitanje efikasnog sprovođenja stečajnih postupaka nikako da dođe na dnevni red, kao da njihovo višedecenijsko trajanje nije u direktnoj vezi sa anemičnim rastom naše privrede.

22. LJUBINKO GOBELJIĆ, FPM AGROMEHANIKA: Uspeli smo zato što smo znali šta je tržište
Boljevačka kompanija FPM Agromehanika obeležava deceniju uspešne privatizacije novim proizvodima koje će predstaviti na Novosadskom sajmu poljoprivrede, a u narednih pet godina planira da udvostruči izvoz poljoprivredne mehanizacije na 60 stranih tržišta. „Uspeli smo zato što smo znali šta je tržište“, ističe Ljubinko Gobeljić, predsednik uprave ove kompanije, nekadašnje članice IMT-a, u čiju modernizaciju je do sada uloženo 11 miliona evra.

Finansije

26. ZAŠTO JE AIK BANKA PREUZELA ALFA BANKU: Neminovno ukrupnjavanje bankarskog tržišta
S obzirom na ekonomsku razvijenost domaćeg tržišta, u bankarskom sektoru je neminovno ukrupnjavanje, a odluka AIK Banke da preuzme Alfa banku je deo razvojne strategije ove domaće banke da kroz akvizicije proširi svoje poslovanje u Srbiji i regionu. Kupovinom akcija Gorenjske banke, AIK Banka će nastaviti da jača svoj poslovni uticaj i na tržištu EU, i to ne samo u bankarskom sektoru. „Takve aktivnosti imaju za cilj da se stvore pretpostavke za širenje poslovanja i u drugim oblastima privrede, čime se jača ekonomska konkurentnost čitave regije“, kaže Jelena Galić, predsednica Izvršnog odbora AIK Banke.

28. OSIGURANJE POLJOPRIVREDE: Štednjom u gubitak
Ogromna većina domaćih poljoprivrednika i dalje se uzda u sreću uprkos rastu šteta iz godine u godinu u sve nepredvidljivijim klimatskim okolnostima, ali i ima i onih koji iz istih razloga iskazuju interes da se uvedu nove vrste osiguranja na domaćem tržištu.

30. KAKO POBOLJŠATI NAPLATU POREZA NA IMOVINU U OPŠTINAMA: Oslonac na sopstvene prihode
Lokalne samouprave će morati efikasnije da naplaćuju obaveze građana i firmi od kojih im zavise sopstveni prihodi da bi računale na transfere iz saveznog budžeta, naročito poreza na imovinu, imajući u vidu da su u nekim slučajevima podaci o nekretninama stari gotovo pola veka. Uz uvođenje poreske discipline u ovoj oblasti, kroz predstojeći projekat koji finansira švajcarska vlada, insistiraće se na uključivanju građana u donošenje odluka kako će sredstva dobijena po tom osnovu biti utrošena.

Temat – Demografija i ekonomija: Na starima svet ostaje

35. KAKO ĆE POPULACIONI PREOKRET PROMENITI EKONOMIJU: Demografska litica
Novi demografski „bum“, ubrzano starenje stanovništva, postaće ubrzo goruće političko pitanje zbog posledica po ekonomiju, posebno u zapadnim društvima koja će do polovine ovog veka iznedriti 34 „super stare“ privrede. U klubu najrazvijenijih u nešto povoljnijem položaju su SAD, zahvaljujući visokoj stopi rađanja među latinomeričkim imigrantima, ali je ta zemlja na listi bogatih ekonomija na trećem mestu po najnižem učešću radno sposobnih muškaraca u ukupnoj radnoj snazi. S druge strane, Kini preti da postane najveći starački dom na svetu, a zemlje sa „demografskom eksplozijom“, poput afričkih, teško da će zbog toga postati srećni dobitnici.

38. „DALEKOVIDA“ DEMOGRAFSKA I EKONOMSKA POLITIKA NA BALKANU: Ko će ugasiti svjetlo?
Balkanski političari bi se mogli na kraju pokazati kao genijalni. To što danas mladi masovno odlaze i što se sve manje djece rađa, znači da će se za dvadesetak godina problem nezaposlenosti, posebno mladih, riješiti sam od sebe, a balkanske zemlje spremno dočekati novu industrijsku revoluciju i masovnu robotizaciju postojećih poslova. Život bi bio savršen kada bi se egzodusu pridružili i penzioneri, no ko garantuje da se trend produženja životnog vijeka ne može preokrenuti? Uz adekvatnu politiku kresanja javne potrošnje, smanjenja izdvajanja za zdravstvo, nabavku lijekova i svođenje penzija „u realne okvire“, uz istovremeno povećanje troškova života, i ovaj cilj je na dohvat ruke.

42. ISELJAVANJE IZ SRBIJE: Privremeni postaju trajni
Iz Srbije odlazi sve više žena, kao i sve veći broj visokoobrazovane populacije, a iseljeničko stanovništvo mlađe je u proseku za sedam i po godina od onih koji su ostali u zemlji, što je bitno drugačiji trend od onoga od pre pola veka. Svaki četvrti iseljenik je poreklom iz centralnoistočne Srbije, dok Beograd izrazito prednjači kada je reč o iseljavanju visokoobrazovanih. Stručnjaci predviđaju da će se negativni migracioni saldo Srbije, uz postepeno smanjivanje, nastaviti i naredne decenije.

46. DEMOGRAFIJA I INVESTICIJE: Novac prati ljude
„Dok bude ljudi biće i para“, kaže refren čuvene pesme iz filma „Balkan Ekspres“. Globalni investitori tu poruku razumeju vrlo dobro, te ulaganja i planiraju u sektorima koji će se najviše okoristiti od rasta globalne populacije, poput energetike i farmacije. U Srbiji, međutim, novac i bukvalno ide za ljudima, a ljudi idu u Beograd, koji ne žele da napuste ni po cenu dobro plaćenog posla u udaljenijem mestu u unutrašnjosti.

48. KOJE SU DELATNOSTI NAJUGROŽENIJE ZBOG STAROSNE STRUKTURE RADNIKA: Ko će naslediti buduće penzionere?
Šta je zajedničko Srbiji, SAD i Evropskoj uniji, a da nije početak nekog vica u kome naš čovek nadmudri ostale? Pre svega, velika zastupljenost starijih radnika u poljoprivredi, prosveti i zdravstvu, kao i činjenica da je manjak mlađe radne snage najizraženiji u proizvodnji. Zajednička je i potreba efikasnijeg korišćenja sve brojnije starije radne snage, kao i iznalaženje najboljih načina da se mladi privuku i obuče za deficitarna zanimanja.

50. PROMENE U PORODIČNOM ŽIVOTU: Neizvesno roditeljstvo
Novac ne može kupiti porodičnu sreću, ali je bez novca teško zamisliva i pojedinačna, a kamoli porodična egzistencija. Iako u Srbiji svega 5% mladih sebe ne vidi u braku ili planira život bez dece, odluka o zasnivanju porodice se sve više odlaže u uslovima visoke nezaposlenosti, nesigurnih i često niskih prihoda. Otežano usklađivanje posla i roditeljstva i usled izvitoperene primene modela „fleksibilnog rada“ u Srbiji, posebno pogađa žene koje su često primorane da odustanu od posla i karijere da bi se posvetile porodici.

Intervju

52. ZORAN NIKOLIĆ, INFORMATIČAR I PISAC: Neobična geografija
Ako odlučite da u društvu popijete piće u jednom kafiću u Bizingenu može se desiti da vi sedite u Nemačkoj a vaš saputnik u Švajcarskoj, jer se taj ugostiteljski objekat nalazi na granici između te dve zemlje. Ovu, i još mnoštvo drugih geografskih zanimljivosti koje podsećaju na vanvremensku rubriku „Verovali ili ne“ iz Politikinog zabavnika, možete pronaći u knjizi Zorana Nikolića pod nazivom „NeoGeo – Neobična geografija“.

Skener

56. SALT&WATER: Uspešni na vodi, nebu i zemlji
Enterijer privatnih aviona, dizajn jahti, koncepti plovnih i rasklopivih kuća – ovakvu ponudu možete pronaći u jednom domaćem arhitektonskom studiju, koji je trenutno poznatiji u inostranstvu nego u sopstvenoj zemlji. Osim rada za privatne naručioce, novosadski Salt & Water se izdvaja i po konceptima futurističkih stanovakatamarana, kao i prenosivih sklopivih kućica od dvadeset kvadratnih metara, kojim tek planira da osvoji planetu.

58. TEREZA FORKADES, REVOLUCIONARKA U MANTIJI: Kapitalistička demokratija je prevara
Kapitalistička demokratija je prevarantska. To je demokratija za mali broj privilegovanih na štetu ogromne većine zanemarenih, zasnovana na sistemu koji stvari proglašava važnijim od ljudi, u kome je cilj proizvesti što više a što lošije i odgajati pojedince koji su najkorisniji kada ne razmišljaju, poručila je katolička časna sestra i revolucionarka Tereza Forkades prilikom nedavnog gostovanja u Beogradu.

60. DA LI ĆE ONLAJN TRGOVINA ZATVORITI MALOPRODAJNE OBJEKTE: Proračuni u svađi
Vest da je samo od početka godine do aprila zatvoreno gotovo 2.900 prodavnica u SAD, tek je kap u moru alarmantnih analiza i prognoza da je maloprodajnim objektima i tržnim centrima „odzvonilo“ zbog sve veće popularnosti kupovine preko interneta. Nasuprot tome, iznose se podaci prema kojima su troškovi online trgovine veći nego kada je reč o klasičnoj prodaji, te da prelazak na digitalizaciju zahteva vrlo pažljive analize, posebno kada je reč o „skrivenim“ troškovima kroz dodatna ulaganja.

62. MLADI I POSLOVNA ETIKA: Fleksibilno poslovanje, fleksibilan moral
Najmlađe generacije zaposlenih daleko više od starijih kolega pridaju značaj društvenoj odgovornosti u poslovanju kompanija, bilo da biraju posao ili proizvod. Istovremeno, ne libe se da odaju poslovne tajne preko društvenih mreža, da koriste kompanijski novac za privatne potrebe i opravdavaju stav da su nemoralna sredstva dozvoljena kada je u pitanju opstanak kompanije.

Nove tehnologije

64. GEJMERSKI GIGANT UBISOFT: Trendovi se menjaju, ljubav nikad
Jedna od najvećih svetskih kompanija koje se bave proizvodnjom kompjuterskih igrica nedavno je otvorila svoj studio u Beogradu, sa planom daljeg širenja i zapošljavanja domaćih programera u radu na nekim od najpoznatijih gejmerskih naslova današnjice. “Uspešan naslov je rezultat višegodišnjeg napornog kreativnog procesa i saradnje desetine timova iz oko desetak studija u okviru Ubisoft mreže. Uvek smo u potrazi za tržištima sa visokim potencijalom za rast, na kojima postoje strast, veštine i stručnost da se kreiraju najbolje igrice, a Srbija ima mnogo toga da ponudi u pogledu talenata, naročito kada je u pitanju poznavanje tehnologija”, kaže Sebastien Delen, izvršni direktor Ubisoft studija u Bukureštu, Kijevu i Beogradu.

 

Nauka

66. PSIHOLOŠKI RIZICI PUTOVANJA NA MARS: Stres u svemiru
Što je čovek duže izložen ekstremnim uslovima, to je psihološka stabilnost presudnija za njegovo preživljavanje, a to će biti slučaj i prilikom planiranog putovanja na Mars, najduže svemirske odiseje do sada. Prethodni primeri štrajka astronauta potvrđuju da najveća opasnost preti od međusobnih i sukoba sa kontrolom na Zemlji, pa će psihološka selekcija kandidata za tu misiju biti rigoroznija nego za izbor idealnog bračnog partnera.

Koktel

70. ELEKTRIČNI AUTOMOBILI U SRBIJI: Sabiranjem do oduzimanja troškova
Srbija je nedavno dobila svoj prvi brzi punjač za električne automobile, koji će vozači u narednom periodu moći da koriste besplatno, a kompanija Tesla je najavila izgradnju svojih superpunjača u našoj zemlji do kraja godine. To, međutim, nije dovoljno da bi se upotreba ovih ekoloških vozila omasovila, već je neophodno da se proširi infrastruktura i poveća proizvodnja struje iz održivih izvora. U svetu je prodaja i upotreba ovakvih automobila u porastu, tako da već imamo od koga da „prepišemo“ dobre ideje za komercijalizaciju onoga što se zove – budućnost transporta.

72. KULTURNO NASLEĐE I LOKALNI RAZVOJ: Kako juče oživeti u sutra?
Golubačka tvrđava i Lepenski Vir beleže sve veći broj posetilaca, primetan je i rast preduzetnilčke inicijative u turističkoj i drugim povezanim delatnostima, ali da bi se iskoristili potencijali koje imaju Dunav, Nacionalni park Đerdap i druge destinacije u ovom regionu za intenzivniji regionalni razvoj, neophodno je povezivanje svih opština – od Velikog Gradišta do Kladova i Negotina.

24. SAN KAO PRILIKA ZA POSAO: Tiho noći, moja zarada raste
Poslovni gubici prouzrokovani neispavanošću zaposlenih američku ekonomiju godišnje koštaju 411 milijardi dolara, japansku 138 milijardi, a nemačku 60 milijardi dolara. Istovremeno, prognozira se da će svetsko tržište pomagala za spavanje – gedžeta, dušeka, jastuka i lekova, s godišnjom stopom rasta od 5,6 odsto dostići u 2019. vrednost od 76,7 milijardi dolara. Manjak sna je za pojedine stručnjake ostvarenje sna o razvoju karijere, koji kao „ambasadori sna“ papreno naplaćuju najvećim svetskim kompanijama treninge za zaposlene, na kojima ih savetuju i kako raspremiti krevet i koje budilnike koristiti.

Komunikacije

76. DRUŠTVENA MREŽA ZA SPORTISTE: Prezentacija za reprezentaciju
Profesionalci iz najrazličitijih zanimanja danas su prinuđeni da kreiraju sopstvene društvene platforme kako bi se povezivali i na taj način lakše pronalazili potencijalne poslovne partnere i poslodavce. „Kod sportista je potreba za ovakvim povezivanjem veća nego u poslovnom svetu. Vrhunac njihove karijere traje tek nekoliko godina i zato moraju da iskoriste sve mogućnosti koje su im na raspolaganju kako bi se predstavili najbolje što mogu“, ističe Stevan Radak, suosnivač i generalni direktor srpsko-austrijske društvene mreže namenjene sportistima, koja je za kratko vreme dobila relevantna međunarodna priznanja i privukla pažnju značajnih investitora, kao i najpoznatijih evropskih fudbalskih klubova.

Reprint

78. KAKO JE DŽON GUDENAF SA 94 GODINE PROMENIO SVET: Zainatio sam se kad su mi rekli da sam prestar
U vreme kada su penzioneri postali stigmatizova kategorija stanovništva, za koju se neprestano ponavlja da „nimalo ne doprinose produktivnosti a uništavaju javne finansije“, američki mediji s oduševljenjem prenose životnu priču čoveka kome su već na početku karijere prorekli da ništa neće uraditi jer je – prestar. Fizičar Džon Gudenaf, autor je dva revolucinarna otkrića, od kojih je prvo objavio sa 57, a najnovije sa 94 godine.

Vremeplov

80. AMERIČKA FOBIJA OD KINESKIH RADNIKA: Samo da nisam kineske sreće
Nova američka uzrečica u drugoj polovini 19. veka, „kineska sreća“, upotrebljavala se kada je htelo da se istakne da neko ima veoma male šanse da uspe. Iako vredniji, sposobniji i s daleko izraženijim higijenskim navikama od većine belih radnika u Americi, migranti iz Kine su bili najobespravljenija i najprezrenija radna snaga, a otpor prema njima političari su koristili za pobedu na izborima. Nakon donošenja zakona kojim se Kinezima zabranjuje ulazak u SAD, usledile su slične mere i za doseljenike iz istočne i južne Evrope.

Otisak

82. Nezrela „Fejsbuk“ revolucija
Nema sumnje da je digitalna tehnologija nosilac novog postindustrijskog doba, kao što je parna mašina pokrenula industrijsko društvo. Prilično je porazno po ljudsku socijalnu pamet da fundamentalne društvene promene iniciraju tehnologije, a da ih ljudi slede. Svedoci smo do koje su mere građani izgubili moć uticaja na politička zbivanja. Ono što se za sada pojavljuje kao novo, uglavnom je digitalni populizam ili dobronamerna, ali nezrela želja za promenama. Po svemu sudeći, potrebne je nešto dublje od ovoga što se nudi.

Pročitajte i ovo...