Home VestiPolitika i društvo Gradovi i opštine u proseku ozakone 300 kuća i stanova godišnje

Gradovi i opštine u proseku ozakone 300 kuća i stanova godišnje

by bifadmin

Gotovo u 70% slučajeva gradnja bez dozvole otkrivena je tako što je objekat uočen na satelitskim snimcima katastra. Tek svaki peti predmet nastane zato što vlasnik sam odluči da prijavi nelegalnu gradnju i podnese zahtev za legalizaciju. Oko 6% predmeta pristigne tek nakon što je doneto rešenje o rušenju, pokazuje analiza NALED-a.

Ako bi se napravio “profil” prosečne lokalne samouprave iz ugla rešavanja nelegalne gradnje, izgledao bi sumorno: od 100 zaposlenih, tek njih šestoro angažovano je na poslovima ozakonjenja nelegalnih objekata. Na stolovima ih čeka 7.000 predmeta, dok godišnje postignu da obrade tek oko 300. Tim tempom, proces ozakonjenja trajao bi decenijama.
Brojke su deo najnovije NALED-ove Analize postupka ozakonjenja objekata u Srbiji, a za početak jasno ilustruju da broj zaposlenih na ovim poslovima nije dovoljan kako bi se ozakonjenje privelo kraju u zakonskom roku do 2023. godine i da je gradovima i opštinama potrebna podrška.

Sateltski snimci otkrivaju 70% nelegalne gradnje

„Prosečan grad ili opština za mesec dana uspe da ozakoni tek 24 objekta jer na svakog zaposlenog dođe više od 1.100 aktivnih predmeta. Uprkos tome, broj rešenih predmeta od kad je 2015. godine donet novi zakon nije mali i gotovo 225.000 vlasnika ozakonilo je svoje objekte. Međutim, moramo da ubrzamo proces, novi predmeti stalno pristižu s obzirom na to da nelegalna gradnja nije stala“, kaže Dejan Vuković, potpredsednik Saveza za imovinu i investicije u NALED-u i osnivač i vodeći partner u kancelariji „Vuković i partneri“.

On navodi, pozivajući se na analizu, da je u gotovo 70% slučajeva gradnja bez dozvole otkrivena tako što je objekat uočen na satelitskim snimcima katastra. Tek svaki peti predmet nastane zato što vlasnik sam odluči da prijavi nelegalnu gradnju i podnese zahtev za legalizaciju, dok oko 6% predmeta pristigne tek nakon što je doneto rešenje o rušenju.

Dve trećine opština bez softvera za postupak legalizacije

Samo 38% lokalnih samouprava ozakonjenje obavlja u okviru posebnih odeljenja i manjak zaposlenih je samo deo problema. Pomoć im je potrebna i u materijalnim kapacitetima s obzirom na to da dve trećine nema poseban softver preko kojeg sprovodi postupak ozakonjenja.

Interesantno je da tek 5% opština vidi nedostatak zaposlenih kao glavni uzrok velikog broja nerešenih predmeta. Probleme mnogo više prepoznaju u nerešenim imovinsko-pravnim odnosima (38,2% odgovora), nezainteresovanosti vlasnika (19,6%), a na listi su i visoki troškovi postupka (18,6%), kao i previše papirologije i komplikovana regulativa (10%).

Smanjenje taksi kao podstrek

„To nam sve govori da postoji prostor za unapređenje na više koloseka. Lokalne samouprave ukazuju na to da bi mogle da ubrzaju rešavanje ukoliko nađu način da zaposle još ljudi na poslovima ozakonjenja, a pomogla bi i digitalizacija procedura. Kada je reč o nevoljnosti vlasnika da nelegalni objekat prijave i ozakone, njih je moguće stimulisati kroz smanjenje iznosa taksi, kao i obima propisane tehničke dokumentacije“, kaže Vuković.
Istraživanje NALED-a rađeno je na osnovu ankete, koja je obuhvatila 105 odgovora lokalnih samouprava. Većina anketiranih su opštine (80%) i to one iz regiona Šumadije i zapadne Srbije (43%), dok ih iz južne i istočne Srbije ima 36%.

Izvor: NALED

Foto: Pixbay

Pročitajte i ovo...

Ostavite komentar