Ekonomija EU se povećava manje od 1% godišnje, a ona je najveći partner Srbije u kojoj će više para od investicija izlaziti nego dolaziti nove. A globalni problemi nam tek dolaze, kažu ekonomisti
Kada se gleda globalni privredni rast, za Srbiju je (jednino) važan rast BDP-a u Evropskoj uniji (EU) koji iznosi tek 0,8%, a Nemačka je posebno u nezavidnoj situaciji što smanjuje i naše šanse za veći razvoj, kaže član Fiskalnog saveta, Nikola Altiparmakov.
Kao veliki problem srpske privrede Altiparmarkov je naveo je to što je naš privredni rast u protekloj deceniji baziran na stranim i velikim državnim investicijama ali da se oba ova izvora iscrpljuju i naglasio da stranci dividende plasiraju van Srbije.
– Strani investitori su tu (samo zbog toga) jer mnogo vole profit i vremenom povlače dividende i ostvarenu zaradu. Povukli su već četiri milijarde evra. Uskoro će dividende biti veće od investicija i taj izvor rasta će potpuno presušiti – rekao je on za RTS.
Dodao je da je fiskalna konsolidacija pogurala državna ulaganja i da nam je sada potreban kvalitet takvih investicija a ne kvantitet.
Profesorka Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Jelena Žarković, iznela je mišljenje da bi strane direktne investicije u Srbiji trebalo da idu u modernije sektore i prerađivačku industriju, jer već duže vremena najviše stranih ulaganja završava u građevinarstvu, rudarstvu i trgovini.
Što se plata tiče, primetila je da kada se Srbija poredi sa centralnom Evropom, IT sektor i prerađivačka industrija mnogo manje doprinose u rastu nego u tim zemljama.
Geopolitički događaji bi mogli da poguraju inflaciju
Profesor Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju (FEFA), Nebojša Savić, je istakao da je potrebno poboljšati ambijent za ulaganje domaćeg kapitala.
– Država bi trebalo da radi na poboljšanju poslovne klime a potrebna nam je veća inventivnost domaćeg sektora – rekao je on.
Kada je reč o globalnim kretanjima u svetu i najavi američkog predsednika Donalda Trampa da će uvesti carine na robu iz Kine i EU i kako bi to moglo uticati na globalnu ekonomiju Žarković je ocenila da bi novi geopolitički događaji mogli da poguraju inflaciju, kao i visoke Trampove carine.
– Proterivanje migranata iz SAD poskupljuje radnu snagu tamo, a sankcije NIS-u izvesno poskupljuju naftu ovde, a još se najavljuju se i dodatne sankcije na rusku naftu što bi moglo da ima nove implikacije na Srbiju – upozorila je ona.
Ukazala je na to da bi globalni rast ove godine trebalo da bude 2,7% a da je svet pre krize 2008. godine rastao za više od 4,0%.
Deglobalizacija sveta
Savić je istakao da u pandemiji raskinuti lanci snabdevanja nikada nisu skrov ponovo povezani a da je koncept hiperglobalizacije nestao.
– Proizvođači automobila u Nemačkoj više neće biti voljni da uzimaju komponente iz Kine već će to, recimo, tražiti u Srbiji – rekao je on.
Ocenio je da je EU izgubila trku u inventivnosti sa SAD.
– Evropa mora da obezbedi 800 milijardi evra da bi pratila SAD, EU je izgubila trku u inventivnosti. Potrebni su talenti, veštačka inteligencija. Čak i ako postigne nešto, SAD i Kina ne sede skrštenih ruku. Neizvesno je da li će Evropa uspeti. Talentima je potrebno vreme, narednih 10, 15 godina. I Džo Bajden je rekao Folksvagenu da izgradi fabriku u Americi i neće biti problema. Insistira se na reindustrijalizaciji. Ako se ‘autsorsovana’ industrija vrati u SAD to će poskupeti proizvode što Tramp želi da kompenzuje carinama – naglasio je Savić.
Žarković je istakla da je Evropa već odgovorila Trampu sporazumima sa Merkosurom i Meksikom a to je tržište od 700 miliona stanovnika.
– EU zaostaje za SAD samo u IT sektoru, u svim drugim granama je jednaka sa Amerikom. Kina ima svoj program koji ide na dva koloseka. Prvi je priča o globalizaciji, saradnji, ali taj svet se raspada. Na drugom ide sve suprotno, svoje fabričke pogone su već prebacili u Vijetnam i Meksiko posle američkih sankcija – navela je ona.
Izvor: Tanjug
Foto: Pixabay