Srbija za tri do četiri godine više neće moći da se oslanja na jeftinu radnu snagu kao generator rasta, niti na model razvoja koji je zasnovan na kvantitetu a ne na kvalitetu ulaganja. Kakve investicije preovlađuju u Srbiji pokazuju i podaci o položaju naše zemlje u globalnim lancima snabdevanja, u kojima ne učestvujemo sa tehnološki naprednim proizvodima, već za multinacionalne kompanije predstavljamo pre svega sirovinsku bazu, posebno kada je reč o neobnovljivim resursima. Izražena nestašica radne snage na tržištu i povećanje troškova rada rasteraće takve strane investitore, dok za domaću privredu predstavlja pretnju po opstanak poslovanja. Sve to, uz ubrzano starenje stanovništva, dovodi u pitanje održivost zdravstvenog, penzionog i sistema socijalne zaštite. Srbija mora da pređe na rast zasnovan na tehničkom napretku i da zameni vlastodršce pravnom državom, ali kako ćemo to uraditi sa kulturom u kojoj većina više veruje u lične veze nego u zakone?
Periskop
6. ISKLJUČENJA STRUJE DRASTIČNO POSKUPLJUJU POSLOVANJE U UKRAJINI: Cene se usijale u mraku
Ukrajina je povećala uvoz električne energije 5,5 puta u 2024. godini, a najveći deo struje je nabavila iz država koje je sada najviše kritikuju i čak prete sankcijama zbog odluke da obustavi tranzit ruskog gasa ka Evropi. Sa najnovijim vanrednim isključenjima struje zbog ruskih raketnih napada, preduzeća su primorana da sve više koriste alternativna rešenja. Privrednici se žale da je električna energija iz dizel generatora i do tri puta skuplja od one koju proizvode elektrane, cena struje iz uvoza je 1,5 puta viša, dok korišćenje gasnih postrojenja diže troškove za 20%. Sve to se preliva na džepove potrošača.
8. FRANCUSKA U POLITIČKOJ I EKONOMSKOJ KRIZI: Od Luja XVI do Makrona, ništa se nije promijenilo
U Evropskoj uniji ili „bašti“, kako joj njeni zvaničnici tepaju, svi su jednaki i pravila podjednako važe za sve. Barem u teoriji. U praksi, neki su malo više jednaki, pogotovu kada se radi o poštovanju pravila o visini budžetskog deficita i vanjskog duga.
10. KAKO DRVO IZ BELORUSIJE ZAOBILAZI SANKCIJE EU: Goleti u Centralnoj Aziji preko noći postale prašume
Evropska unija zapretila je da će nastaviti sa restriktivnim sankcijama protiv režima Aleksandra Lukašenka posle „maskarade“ od nedavnih predsedničkih izbora u Belorusiji. Međutim, kolko se te sankcije poštuju dokazuju podaci da je tržište EU preplavljeno zabranjenim proizvodima od drveta iz Belorusije, zahvaljujući „izvoznicima“ iz Kirgistana i Kazahstana, u kojima gotovo da nema šuma. Kirgistan je povećao izvoz drvne građe 18.000 puta, a Kazahstan 74 puta i postao najveći dobavljač EU za šperploče, koje nikada ranije nije proizvodio. Glavni distributeri drveta sa lažnim poreklom na teritoriji EU su firme u Litvaniji i Poljskoj.
Biznis
14. LJUPKO MIJATOVIĆ, INOP ŠABAC: Država nije naklonjena malim firmama
„Naš razvoj je bio postepen, jer nije normalno da za godinu dana zaradite jako velike novce”, uveren je Ljupko Mijatović, direktor preduzeća INOP, koje sa jednim od svoja tri proizvodna programa – izradom ušnih markica za obeležavanje domaćih životinja, drži više od polovine domaćeg tržišta. Mijatović ističe da bi se mala i srednja preduzeća u Srbiji brže razvijala kada bi imala podršku države kakvu uživaju velike strane kompanije.
16. POSLOVANJE VETERINARA U VOJVODINI: Za kućne ljubimce ne pitaju koliko košta, za krave se kuka i nateže
Kućni ljubimci zavladali su veterinarskom praksom i u Vojvodini. Stručnjaci kažu da se negativna kretanja u stočarstvu odražavaju i na lečenje krupnih životinja. Vlasnici poljoprivrednih gazdinstava žele da uštede, pa veterinare zovu samo kada je stanipani, nastoje da obore cenu njihovih usluga i neretko im ostaju dužni. Nasuprot tome, vlasnici kućnih ljubimaca spremni su da plate za njihovo lečenje koliko god treba, te ne čudi da se sve veći broj mladih veterinara odlučuje za ovaj posao.
18. POSAO NA ŽETON: Kad mašina pravi pare, a mušterija radi sama
Brz tempo života i pokušaj da se uštedi prostor u stanovima, doneli su i nove navike građanima, ali i šansu preduzetnicima za pokretanje novih poslova, bez angažovanja radnika. Sve je više mesta na kojima uz pomoć automata sami možemo da opremo svoj veš, psa ili automobil. Oni koji su pokrenuli ove poslove kažu da kod nas korišćenje takvih servisa još nije uobičajeno i da se osećaju kao pioniri, ali veruju da njihovi poslovni poduhvati imaju budućnost.
Finansije
22. DA LI BRAUNFILD INVESTICIJE MOGU ZAUSTAVITI DEPOPULACIJU NA JUGU SRBIJE: Pogoni bez ljudi
Braunfild investicije se skoro uvek vezuju za velike gradove, ali one bi mogle da pomognu i ruralnim područjima da smanje odliv stanovništva, koji je najizraženiji na jugu i jugoistoku Srbije. Država je propustila priliku da obnovi propale fabrike u ovom delu zemlje dok je tu bilo više ljudi, pa je sada teško obezbediti radnu snagu. Među preprekama su i nerešeni imovinski odnosi i dotrajalost napuštenih objekata. Ipak, ekonomisti i predstavnici privrede smatraju da za sve to ima rešenja, kada bi se problemima u manje razvijenim sredinama pristupalo strateški.
24. FINANSIJSKE ŠTETE OD NAVIJAČKOG NASILJA I NEREGULARNOSTI U SPORTU: Osiguranje izvlači deblji kraj
Navijačko nasilje i bahatost, nameštanje rezultata takmičenja, zloupotrebe prilikom preprodaja igrača, utaja poreza i druge neregularnosti u sportu nanose veliku štetu državi i celom društvu. Ta šteta se često meri milionima evra, potrošenih za obnovu uništene imovine, ali i gubitkom u državnom budžetu i u kasi osiguravajućih društava.
26. FINANSIRANJE PRIVATNIH ŠUMA U SRBIJI: Krčenje puta do zelene grane
Udruženje vlasnika privatnih šuma u Zlatiborskom okrugu „Omorika“, do sada je izgradilo više od 50 kilometara lokalnih šumskih puteva u vrednosti od oko 150 miliona dinara, čija je primarna funkcija zaštita od požara. Cilj udruženja je da diversifikuje izvore finansiranja za bolje gazdovanje privatnim šumama kroz zajednički plasman proizvoda i usluga. Prvi korak u tom pravcu je pokretanje onlajn platforme za prodaju drveta iz privatnih šuma.
Temat – Ekonomska budućnost Srbije
31. OKOLNOSTI KOJE NAJVIŠE UTIČU NA PRIVREDNI RAST SRBIJE: Zatočenici istorije
Šta je to što nas neprekidno sapliće u želji da brže napredujemo i drži zatočenima u stanju „ista meta, isto odstojanje“, bez obzira na političke promene u poslednjih 150 godina? Od svih objektivnih okolnosti koje utiču na privredni rast, najviše nas je „zakopala“ istorija – samo u 20. veku, Srbija je trećinu tog perioda provela u ratovima i pod sankcijama, po čemu smo rekorderi u Evropi. Teško istorijsko nasleđe oblikovalo je kulturu u kojoj ljudi više veruju u lične veze nego u zakone. Kako ćemo sa takvom kulturom zameniti vlastodršce pravnom državom, bez koje nema stvarnog napretka?
34. DA LI SRBIJA MOŽE DA NASTAVI SA RASTOM KOJI POKREĆE KVANTITET A NE KVALITET: Još samo par godina za nas
Srbija za tri do četiri godine više neće moći da se oslanja na jeftinu radnu snagu kao generator rasta. U situaciji kada se ponuda radnika, plate i troškovi na našem tržištu izjednačavaju sa onima u centralnoj i istočnoj Evropi, investitori koji su ovde dolazili isključivo radi jeftinog poslovanja, počeće da se povlače. Srbija mora da pređe na rast zasnovan na tehničkom napretku, ili će ostati zarobljena na srednjem nivou razvoja.
36. UTICAJ GLOBALNIH LANACA SNABDEVANJA NA SRPSKU PRIVREDU: Kao bajagi domaće
Srbija od 2015. godine beleži pad domaće novostvorene vrednosti u globalnim lancima snabdevanja. Silazni trend nije samo posledica deglobalizacije, već i činjenice da naša zemlja u ovakvom modelu trgovine ne učestvuje sa tehnološki naprednim proizvodima, već pre svega predstavlja sirovinsku bazu, posebno kada je reč o neobnovljivim resursima. To potvrđuje i sektorska analiza stranih direktnih investicija.
38. PROMENE NA TRŽIŠTU RADA U SRBIJI: Radnici nisu problem, radnika nema
Tržište rada u Srbiji je sve oskudnije, dok mala privreda vapi za nižim nametima kako bi preživela i priziva subvencije za zapošljavanje domaćih radnika. Veliki su prinuđeni da povećaju plate i uvode dodatne pogodnosti za zaposlene dok digitalizuju sve što je moguće, ne bi li broj potrebnih radnika smanjili na najmanju meru. Troškovi rada rastu iznad produktivnosti, dok je uvoz radne snage maksimalno ubrzan i liberalizovan, što dovodi u pitanje njen kvalitet.
40. DA LI ĆEMO RADITI U STAROSTI IZ NUŽDE: Penzije – srpska varijanta teorije relativnosti
Radna snaga u Srbiji se osipa a stanovništvo je sve starije, što dovodi u pitanje održivost zdravstvenog, penzionog i sistema socijalne zaštite. Za nešto više od decenije, broj korisnika novčane pomoći i dečjeg dodatka se prepolovio, iako nema dokaza da je siromaštvo smanjeno. Nemaština pogađa i sve više starijih ljudi sa mizernim penzijama, pa su primorani da traže posao. Većina evropskih zemalja nastoji da pritiske na penzioni sistem zbog starenja stanovništva reši finim podešavanjima, ali Srbija nije među njima.
Intervju
42. PAVLE MARJANOVIĆ, PSIHOTERAPEUT: Važno mi je da ostanem radoznao
„Devedesete su me naučile da se prilagođavam, da šta god da se desi, to nije kraj sveta! Da kažem sebi – pa dobro, tako je kako je, hajde da vidim gde je rešenje. Uvek postoji neki drugačiji način da se nešto uradi. Važno mi je da sa godinama ne postanem rigidan, da ne razmišljam – ’ovako sam naučio i ovako to mora da se radi’. Pa, ne mora! Ne želim da se zacementiram, stalo mi je da ostanem radoznao da probam nešto novo, nešto malo drugačije“, ističe psihoterapeut Pavle Marjanović u razgovoru o tome kako sposobnost da se menjamo najuspešnije podmlađuje čoveka.
Skener
46. ZAŠTITA PRAVA DECE SA INVALIDITETOM U SRBIJI: Ravnopravni samo na papiru
Najveći napredak u poboljšanju društvenog položaja dece sa intelektualnim poteškoćama ostvaren je uvođenjem inkluzije u sistem obrazovanja, koja im je omogućila da se školuju zajedno sa vršnjacima i steknu određeni nivo samostalnosti. Ali, nakon toga njima je gotovo nemoguće da pronađu posao i zato se ponovo vraćaju u izolaciju. Kada se pomene državna podrška osobama sa intelektualnim poteškoćama najpre se pomisli na prenatrpane domove, u kojima se korisnicima često oduzima svako dostojanstvo, upozorava Snežana Lazarević, izvršna direktorka Inicijative za prava osoba sa mentalnim invaliditetom (MDRI-S).
48. POHLEPAN RAZVOJ: Nezajažljivi rast u propast
Iako na periferiji svetske privrede, Srbija je u „ekološkom dugu“ na račun budućih generacija, odnosno godišnje troši više resursa nego što priroda može da proizvede. Ali uporedni podaci o obimu i strukturi potrošnje u svetu vrlo jasno potvrđuju da su najbogatije zemlje, iste one koje sve druge „ugušiše“ sa ESG standardima, ubedljivo najodgovornije za ekološku krizu. Primera radi, u Africi i na Bliskom istoku troši se prosečno 16 kilograma plastike po stanovniku godišnje, dok „ekološki osvešćeni“ stanovnik Zapadne Evrope za isto vreme potroši 136 kilograma.
Nove tehnologije
50. FULLER VISION, PROIZVOĐAČ NAOČARA KOJE SAME PRILAGOĐAVAJU DIOPTRIJU KORISNIKU: Verni imitator mladog oka
Ove godine američko-srpska kompanija Fuller Vision plasiraće na tržište novu vrstu naočara – „Autofocals“, koje zahvaljujući minijaturnim kamerama, specijalnom softveru i korišćenju veštačke inteligencije prate kretanje zenica i na osnovu njega automatski prilagođavaju fokus na različitim distancama, kao što to prirodno čine i mlade oči. One su efikasno i praktično rešenje za staračku dalekovidost koja se javlja kod skoro dve milijarde ljudi u svetu i izaziva slabiji vid na blizinu, a neretko i probleme pri fokusiranju na srednju i veću udaljenost. Razvijene su u Srbiji, a inovativno preduzeće je na njima radilo sedam godina i za to vreme prikupilo pet miliona dolara investicija.
Nauka
54. NAUČNI DOKAZI O PRVIM ŠTRAJKOVIMA U ISTORIJI: Glad na vrata, sirotinja na ulice
Prvi pouzdani izvor o kolektivnoj obustavi rada potiče iz drevnog Egipta, u vreme vladavine Ramzesa Trećeg. Pojedini istoričari ocenjuju da su u antičkom svetu štrajkovi radnika u totalitarnom Egiptu imali više efekta nego u demokratskoj Atini. Rimski imperatori su nastojali da radnike po svaku cenu drže pod kontrolom. Nisu se libili ni da esnafska i građanska udruženja iz potaje sami organizuju, postavljajući na čelo plaćenike koji su bili dužni da im obezbede podršku.
Koktel
56. NESTAŠICA SVEŠTENIKA: Pred krizom i Bog posustaje
Pored toga što gubi vernike, naročito u Evropi, hrišćanstvo se suočava sa alarmantnim nedostatkom sveštenika. Mnogi od onih koji obavljaju ovaj poziv žale se da nemaju bilo kakvu podršku i da zato sagorevaju na poslu. Britanski sindikat verskih radnika uzburkao je javnost oštrim kritikama na račun svog poslovodstva. Sindikalci u mantijama traže hitno povećanje plata, jer, kako tvrde, više od trećine sveštenika jedva spaja kraj s krajem i prinuđeno je da traži materijalnu pomoć od dobrotvornih organizacija.
58. KO JE NADLEŽAN ZA ZLOČINE NA ANTARKTIKU: Zemlja bez zakona
Uprkos tome što je privremeni dom hiljadama naučnika, pratećem osoblju i nekolicini izdržljivih turista, Antarktik je doslovno ničija teritorija. Zaleđeni kontinent ne pripada nijednoj naciji, što krivična gonjenja pretvara u haotične afere, naročito ako je navodni zločinac iz jedne, a žrtva iz druge države. Pošto nema jasnih nadležnosti, sumnja da je reč o ubistvu može prerasti u međunarodni incident, poput slučaja australijskog astrofizičara, čija smrt do danas nije zvanično razjašnjena.
Komunikacije
60. FEJSBUK GRUPA ZA LOGISTIČKU PODRŠKU STUDENTIMA NA PROTESTIMA: Matematika građanske solidarnosti
„Ono što smo do sada uradili pokazalo je koliku moć građani imaju kada se udruže“, ističe Đura Ćurčić, član fejsbuk grupe „Novosađanke studentima“, kojoj su se pridružili i muškarci. Ova grupa mladima koji protestuju svakodnevno dostavlja kuvane obroke, lekove, sredstva za higijenu i druge potrepštine, a njeni članovi sve to obezbeđuju zahvaljujući matematici građanske solidarnosti. U pitanju je matematika u kojoj se vrednuju svi činioci, naročito oni kada neko nema mnogo a želi da pomogne.
Reprint
62. SUDSKA MELODRAMA U SAD OKO ČELIČANE JU-ES STIL: Uzeću ti kuću, auto i psa!
Sudski proces koji je pokrenuo Nipon Stil i njegov generalni direktor Eiđi Hašimoto protiv američke države zbog njene odluke da ovoj japanskoj korporaciji onemogući preuzimanje američke kompanije Ju-Es stil, pretvara se u politički i medijski skandal. Nipon u ovom procesu tereti i rukovodstvo Klivlend klifsa, drugog najvećeg proizvođača čelika u SAD, da je nezakonito lobiralo protiv konkurencije. Direktor Klivlenda Lorenco Gonklaves iznosi teške uvrede u javnosti na račun japanske nacije i zapretio je protivtužbom Hašimotu, obećavši da će mu „uzeti kuću, auto i psa“. Hašimoto je, pak, poznat po tužbama protiv drugih korporacija i tome da je naučio engleski jezik samo zato da mu prevodioci ne bi „smrsili konce“ u sudskom postupku.
Vremeplov
64. SUDBINA FRANCUSKE PORODICE PLEJUST NAKON SELIDBE U SRBIJU: Došli sa mašinama, otišli sa dva putna kofera
Francuski industrijalac Anri Plejust i njegova porodica bili su veoma dobro prihvaćeni u Smederevskoj Palanci, gde su tridesetih godina prošlog veka pokrenuli proizvodnju i započeli novi život. Palančani su ih cenili jer su poštovali srpsku kulturu, dobro plaćali domaće radnike a ponašali se skromnije od imućnih srpskih trgovaca. Ali ono što u fabrici nije uništio nemački okupator tokom Drugog svetskog rata, nacionalizovala je posleratna komunistička vlast. Pošto nisu uspeli da vrate fabriku, Plejustovi su 15 godina života u Srbiji spakovali u dva putna kofera i vratili se u Francusku.