Odavno privrednici i stručnjaci u Srbiji nisu bili tako saglasni kao u oceni da novi propisi koji u primenu uvode elektronsku otpremnicu ne donose nikakvu korist, a nanose veliku štetu. Zato traže da se Zakon o elektronskoj otpremnici ili izmeni ili povuče pre njegove primene.
Zakon o elektronskoj otpremnici usvojen je krajem novembra prošle godine, a počeće da se primenjuje 1. januara 2026. godine. Kako je propisano, obaveza privatnog i javnog sektora biće slanje elektronske otpremnice po osnovu svakog kretanja dobara nad kojima imaju pravo raspolaganja, a obaveze u tom postupku imaće i operater prevoza tih dobara.
Obaveza slanja elektronske otpremnice ne postoji za kretanje dobara koja se isporučuju preko prenosne, transportne i distributivne mreže, uključujući vodu, električnu energiju, prirodni gas, energiju za grejanje, odnosno hlađenje i slično.
Za slanje, prijem, evidentiranje, obradu i čuvanje elektronskih otpremnica koristiće se informatičko-tehnološko rešenje kojim upravlja Centralni informacioni posrednik – nadležna jedinica u okviru Ministarstva finansija, a za kršenje zakona propisane su novčane kazne u rasponu od 50.000 dinara do 2.000.000 dinara.
Zašto se uvode elektronske otpremnice?
Po tumačenju Ministarstva finansija namera je da se primenom Zakona o elektronskim otpremnicama unapredi elektronsko fakturisanje, odnosno nastavi reforma u toj oblasti, ali i bolje kontroliše promet akciznih proizvoda. Tu postoji razlika kod korisnika sistema e-faktura i e-otpremnica, jer u sistemu e-otpremnica moraju biti i svi koji prometuju akcizni proizvod, bez obzira da li su kupci ili dobavljači, čak iako nisu u sistemu PDV-a.
U sistem e-otpremnica ulaze i prevoznici, koji će elektronske otpremnice moći da preuzimaju na svoje uređaje poput telefona i tableta, kako bi mogli da ih pokažu bilo kom nadležnom inspekcijskom organu u toku transporta. Ministarstvo finansija je propisalo i da se otpremnice izdaju ne samo u elektronskom obliku, već i dalje i u papirnom obliku.
Lica koja imaju obavezu da izdaju elektronske otpremnice, a nemaju trenutno struju ili internet, moći će da štampaju otpremnicu. Ali, ona će morati da bude obeležena sigurnosnom hologramskom nalepnicom, poput kontrolne akcizne markice, da bi se na taj način dalo na validnosti tom papirnom dokumentu, uz obavezu da prvog narednog dana pri uspostavljanju tehničkih mogućnosti to ipak unesu u sistem. To će važiti i za prevoznike, ako kod sebe nemaju tablet ili mobilni telefon.
Zahtevi Računovodstvene komore Srbije
Računovodstvena komora Srbije odavno ukazuje na mane Zakona o elektronskom fakturisanju, na koji se naslanja Zakon o elektronskim otpremnicama, ali je Vlada ignorisala njihove dopise. Zakon o elektronskom fakturisanju urušava računovodstvena načela, računovodstvene i PDV evidencije, ugrožava Glavnu knjigu prema Zakonu o računovodstvu i duplira posao i troškove rada. Pored toga, uvodi pravnu nesigurnost u poslovanje privrede i rad računovođa, i ne doprinosi kvalitetu računovodstvenih i PDV evidencija, kvalitetu finansijskih izveštaja i poreskom postupku i većoj naplati PDV, smatraju u Komori.
„Reforma mora da bude u interesu države, Poreske uprave, poreskih obveznika i računovođa. Bez tačnih računovodstvenih i usaglašenih PDV evidencija u Glavnoj knjizi nema ni tačnih prihoda u budžet Srbije, ni pravne sigurnosti u radu“, kaže za B&F Snežana Mitrović, predsednica Računovodstvene komore Srbije.
Ona navodi da Komora ima deset zahteva koji se odnose na izmene Zakona o elektronskom fakturisanju, među kojima je povezivanje baze podataka, Sistema elektronskih faktura (SEF za promet na veliko koji je van Poreske uprave), Carina i SUR (Sistem ulaznih fiskalnih računa, za promet na malo koji je u Poreskoj upravi).
Mitrović ističe da izmenom Zakona o elektronskom fakturisanju treba da se obezbedi primena načela zakonitosti prema Zakonu o računovodstvu i drugim zakonima, jer se nekim sadašnjim odredbama onemogućava primena tih načela, pa su pravna lica, zakonski zastupnici i računovođe izloženi privrednim prestupima. Takođe, predloženo je i da se ukinu zbirne i pojedinačne PDV evidencije na SEF-u i evidencije prethodnog PDV i da obveznici PDV izdaju elektronske fakture svim kupcima putem SEF-a, i onim koji su u sistemu PDV i koji nisu.
„Tražimo i da se neodobrene e-fakture posle određenog roka od pet ili 10 dana smatraju prihvaćenim od strane kupca, ako roba nije vraćena i nije promet usluga osporen. Takođe, potrebno je da se hitnom izmenom zakona promene odredbe vezano za unos prethodnog PDV na SEF iz ulaznih dokumenata koje važe od 1. oktobra 2024, dok se u celosti ne provede sistemska reforma i SEF ne bude u okviru Posebnog informacionog sistema Poreske uprave i izveštavanje Poreske uprave ne bude samo iz Glavne knjige. To je jedino u skladu sa zakonom i ispravno i onda neće biti potrebe za evidencijama prethodnog PDV na SEF-u“, objašnjava Mitrović.
Kako dodaje, zahtev je i da se odloži uvođenje elektronske otpremnice dok se ne urede evidencije na SEF-u prema njihovim predlozima i dok se ne izmeni Zakon o elektronskom fakturisanju, zatim da se unaprede PDV evidencije, kroz unapređenu elektronsku PDV prijavu.
„Predlažemo da se ukinu kaznene mere za evidencije na SEF-u prema Zakonu o elektronskom fakturisanju, gde se za PDV evidencije i za računovodstvene evidencije na osnovu e-fakture primenjuju kaznene mere i prema Zakonu o PDV i Zakonu o računovodstvu, i da se u Zakon o elektronskom fakturisanju uvede da je za njegovu primenu nadležan Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji, a izbaci iz zakona Zakon o inspekcijskom nadzoru“, navodi Mitrović.
Recept iz „pogrešne kuhinje“
Predsednik udruženja Zaštitnik privrednika i preduzetnika Srbije Darko Majstorović kaže za B&F da Zakon o elektronskoj otpremnici nije pripreman u saradnji sa stručnjacima i privrednicima, pa je napravljen „u istoj pogrešnoj kuhinji“ tako da pravi problemi privredi.
„Tim zakonom se ne sprovodi nikakva reforma, niti se poboljšavaju poreski procesi, niti se ubrzava komunikacija između poreskih subjekata, već se pravi novi administrativni teret koji pada na leđa pravnih lica i preduzetnika koji su u sistemu PDV-a. Zakon predviđa da oni koji prodaju neka dobra moraju da koriste elektronsku otpremnicu na način da je kupcu šalju u elektronskom obliku, a uz tu pošiljku moraju da pošalju i odštampanu otpremnicu sa sigurnosnom hologramskom nalepnicom, tako da taj sistem nema smisla, sve izgleda kao da je smišljeno da se kazne i špijuniraju privrednici“, komentariše Majstorović.
Po njegovoj oceni, privrednici od tog novog propisa mogu da očekuju ne samo preteće kazne već i dodatne troškove, jer moraju da nadograđuju postojeći ili kupuju nove softvere koji mogu da podrže ono što se traži zakonom, a uz to postoje i stalni problemi u radu SEF-a.
„Postavljamo pitanje čumu vodi ovakav sistem, ko će da čita ove podatke, ko je odgovoran za proneveru podataka? Već imamo opravdanu sumnju da će doći do zloupotrebe podataka, kao što je to slučaj i sa SEF-om. Predložene kazne do dva miliona dinara paušalno je odredio neko ko ne poznaje privredna kretanja i zarade u realnom sektoru. Pitamo nadležne šta bi se desilo sa privrednikom koji bi državni aparat kaznio u propisanom iznosu? U regionu i šire ne postoji nikakav sistem elektronskih otpremnica i sigurno se ovim propisom ne možemo pohvaliti da smo nekakvi pioniri u reformi, uvođenjem još jednog administrativnog nameta privredi“, zaključuje Majstorović.
I poreski savetnik Vladimir Deljanin smatra da ima mnogo nepoznanica kako će se primenjivati Zakon o elektronskoj otpremnici, ali da je izvesno da će to biti još jedna administrativna obaveza, ali i trošak za firme.
Marica Vuković
Biznis & finansije 232, april 2025.
Foto: Mediamodifier, Pixabay