EY Srbija predstavlja nova izdanja svojih izveštaja, koji „opipavaju puls“ srpske privrede, i koje je pripremio naš tim za usluge ekonomskog savetovanja. Macroeconomic Pulse i Banking Sector Pulse, sažimaju aktuelne makroekonomske trendove, rizike i izglede za naredni period u Srbiji i šire, ali i dublje zaranjaju u skorašnje rekordne performanse domaćeg bankarskog sektora.
Srpska privreda nastavlja da raste, ali sve sporijim tempom. Naime, nakon relativno snažnih 4,5% u prvoj polovini prošle godine, rast je usporio na 3,3% u drugom polugodištu, a podaci sa početka 2025. sugerišu da je u toku dalje usporavanje.
Naime, rizici, neizvesnosti, nove protekcionističke politike, obnovljeni inflatorni pritisci i geopolitičke tenzije sve više opterećuju privredni rast u svetu tokom proteklih meseci, čime su značajno ugroženi i izgledi rasta za ostatak godine u Srbiji.
Ovim okolnostima posebno teško su pogođene privrede koje su ključni trgovinski i investicioni partneri Srbije – pre svega one u EU, kao što su Nemačka ili Italija. Slaba tražnja potrošača i smanjena investiciona aktivnost u ovim zemljama ograničavaju izvoz srpske robe i usluga, kao i priliv investicija.
No ovaj efekat je ipak donekle ublažen usled sve veće trgovinske razmene i priliva investicija iz Kine, i drugih vanevropskih zemalja, poput Turske, čije ekonomije i dalje rastu relativno intenzivno. Sve ove okolnosti imaju različiti efekat na različite sektore: izvozno orijentisani deo prerađivačke industrije, poput proizvodnje auto-delova je pod pritiskom slabljenja inostrane tražnje; poljoprivreda i energetika su ugrožene relativno suvim i toplim vremenom tokom cele 2024. i na početku 2025; ali ekstrakcija – poput rudarstva – uživa efekte pojačane tražnje iz Kine i nedavnog rasta cena sirovina u svetu. Bankarski sektor, pak, ostvario je tokom prošle godine rekordne performanse u uslovima i dalje relativno visokih kamatnih stopa.
Izvoz stagnirao, investicije usporile
Sa srpskim izvozom koji je tokom prošle i početkom ove godine stagnirao, i privatnim investicijama koje su znatno usporile tokom poslednjih meseci, potrošnja domaćinstava postala je ključni „motor“ rasta privrede – što samo po sebi može otvoriti i nove makroekonomske rizike. Pored toga što i rast potrošnje pokazuje znake usporavanja na početku 2025. (sudeći po usporavanju realnog rasta potrošnje na malo na 1% međugodišnje u toku prva dva meseca 2025, nakon rasta od oko 5% na nivou 2024.), ostaju i neki strukturni izazovi za srpsku privedu.
Konkurentnost izvoznika je relativno slaba u uslovima akutnog nedostatka radne snage, i nedavnog značajnog rasta troškova rada i energije, a deficit tekućeg računa se značajno proširio. Uz sve to, ponovo su pojačani inflatorni pritisci, mahom zbog spoljnih faktora, a primećuju se i blagi depresijacijski pritisci na kurs dinara.
Tako NBS posle relativno dužeg vremena ponovo interveniše prodajom deviza na međubankarskom tržištu, a takođe drži kamatnu stopu nepromenjenom na 5,75% od septembra prošle godine – a koje bi moguće ostale oko ovog nivoa i u nastavku godine, imajući u vidu obnovljene inflatorne pritiske.
Fiskalna pozicija stabilna, usporena potrošnja
Za to vreme, fiskalna pozicija ostaje relativno stabilna, ali se uočavaju i efekti usporavanja potrošnje, u vidu veoma blagog realnog smanjenja poreskih priliva tokom prva dva meseca 2025, pa je moguće da u toku 2025. dođe i do širenja fiskalnog deficita – na primer, prema poslednjoj proceni MMF-a, moguće je njegovo širenje na 3,3% BDP-a, u odnosu na 2,1% iz 2024.
U ovim okolnostima, očekujemo da privredni rast na nivou 2025. uspori na oko 3,2%, nakon gotovo 4% ostvarenih u 2024, a ovogodišnji rast „predvodila“ bi potrošnja domaćinstava, ali i izvođenje pojedinih većih javnih investicija.
Za više uvida o makroekonomskim rizicima i izgledima za srpsku privredu, ali i za više informacija o nedavnim rezultatima bankarskog sektora u Srbiji, pozivamo vas da preuzmete nova izdanja naših redovnih publikacija, koje mere „puls“ srpske privrede: Macroeconomic pulse i Banking sector pulse, dostupni na linku.
Foto: Pixabay