Home TekstoviB&F Plus Energetska slika Srbije: Veliko spremanje

Energetska slika Srbije: Veliko spremanje

by bifadmin

U domaćem naftnom sektoru velikih iznenađenja nema: NIS Gaspromnjeft zadržao je dominantan položaj. Pred najvećim preduzećima u elektroenergetskom i gasnom sektoru, EPS-om i Srbijagasom, međutim, mnogo je izazova – od borbe za tržište i potrošače, do bitke sa navikama koje su taložene godinama.

Najveće kompanije iz energetskog sektora tradicionalno zauzimaju sam vrh liste preduzeća rangiranih prema poslovnim prihodima. Zbog važnosti za funkcionisanje privrede i građana, njihovo poslovanje pod stalnom je lupom javnosti. Rad nekih od sistema, javnih preduzeća Elektroprivreda Srbije i Srbijagas pre svih, već mesecima budno prate i predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda. Osim Puteva Srbije i Železnica Srbije, reorganizacija upravo ta dva velika preduzeća iz energetskog sektora biće, naime, prema najavama srpskih zvaničnika, pokazatelj uspešnosti ukupnih reformi koje sprovodi Vlada Srbije i trebalo bi da doprinese boljim rezultatima cele privrede.

Na domaćem tržištu nafte i naftnih derivata dominantni položaj iz prethodnih godina zadržala je kompanija NIS Gaspromnjeft. Istovremeno, reč je i o jednoj od najvećih vertikalno integrisanih energetskih kompanija u jugoistočnoj Evropi. Iako je 2014. poslovao u teškom ekonomskom okruženju, NIS je uspeo da godinu završi sa neto dobiti od oko 30,5 milijardi dinara.Osnovna delatnost NIS Gaspromnjefta je istraživanje, proizvodnja i prerada nafte i gasa, kao i trgovina derivatima nafte, a podizanjem kapaciteta za proizvodnju struje ovaj sistem postao je, pored Elektroprivrede Srbije, i proizvođač električne energije. Inače, ukupna potrošnja sirove nafte i poluproizvoda iz domaće proizvodnje, uvoza i zaliha u 2014. u Srbiji je, prema godišnjem izveštaju Agencije za energetiku Republike Srbije (AERS), iznosila oko 3,1 milion tona.

Proizvodnjom sirove nafte na domaćim naftnim poljima bavi se isključivo NIS. Prošle godine u zemlji je proizvedeno oko 1,31 miliona tona nafte, dok je oko 1,65 miliona tona obezbeđeno iz uvoza, pretežno iz Rusije.

Izveštaj AERS pokazuje da je u 2014. NIS obezbedio oko 78 odsto potreba srpskog tržišta za derivatima nafte. Ta kompanija poseduje najveću maloprodajnu mrežu koja pokriva oko 25 odsto tržišta, mereno brojem benzinskih stanica, kao i najveće skladišne kapacitete za sve vrste motornih goriva i sirove nafte. U maloprodaji motornih goriva, značajniji udeo imaju i Lukoil, MOL, OMV i ЕКО-Srbija. Za maloprodaju derivata nafte, motornih i drugih goriva, do kraja 2011, u Srbiji je bilo licencirano 370 energetskih subjekata, dok je krajem 2014. taj broj povećan na 432. “Porast broja licenci za obavljanje ove delatnosti je posledica nastavka višegodišnjeg trenda davanja u zakup velikog broja stanica iz sistema NIS i Lukoil novim zakupcima, čime se broj učesnika na tržištu povećao uz praktično isti, odnosno blago uvećan broj stanica za snabdevanje vozila, kao i pojačane aktivnosti sektora kontrole ministarstva nadležnog za poslove trgovine”, kažu u Agenciji za energetiku.

Početak reorganizacije

Ekstremne vremenske pojave – prolećne poplave ogromnih razmera i ledene kiše početkom godine – ugrozile su u 2014. sigurnost snabdevanja električnom energijom, ali i poslovne rezultate najvećeg preduzeća iz ovog sektora. Termoelektrane su zbog poplava, odnosno smanjene proizvodnje uglja, proizvele za 23 odsto električne energije manje nego prethodne godine, tako da su potrebe potrošača, tačnije oko šest odsto ukupne potrošnje krajnjih kupaca, pokrivene uvozom oko 2.000 gigavat časova. Potrošnja struje u Srbiji smanjena je za 1,2 odsto, a tranzit preko Srbije porastao je za 17 odsto. Kada je, pak, o finansijskom rezultatu reč, Elektroprivreda Srbije je 2013. završila sa profitom od 18,8 milijardi dinara. “Da nije bilo poplava, izvesno je da bi dobit bila zabeležena i u 2014. godini”, ocenjeno je u jednom od saopštenja za javnost ove kompanije.

Cene električne energije u 2014. nisu menjane. Nivo regulisanih cena, srazmerno učešću potrošnje na regulisanom tržištu, prema oceni Agencije za energetiku nije bio dovoljan da omogući održivi razvoj elektroenergetskog sektora – zato što s jedne strane ne obezbeđuje finansijsku stabilnost i neophodna sredstva za investicije postojećih energetskih preduzeća, dok sa druge strane ne deluje stimulativno na nove investitore i ne podstiče dovoljno veoma nisku energetsku efikasnost.

Prvog dana avgusta ove godine struja je za domaćinstva poskupela oko 12 odsto, i to zbog povećanja cene od 4,4 odsto i uvođenja akcize na električnu energiju. Uticaj pomeranja cene struje na poslovni rezultat EPS-a biće vidljiv kada budu obrađeni i obelodanjeni finansijski izveštaji za 2015. Na buduće rezultate bi, prema najavama čelnika ove kompanije,trebalo pozitivno da utiče i reorganizacija EPS-a čija je prva faza završena sredinom ove godine. Umesto dosadašnjih 14 društava, EPS od 1. jula čine tri pravna subjekta: matično preduzeće, EPS Distribucija i EPS Snabdevanje. Nekadašnja privredna društava za proizvodnju uglja i električne energije pripojena su matičnom javnom preduzeću EPS, a četiri preduzeća za distribuciju električne energije Elektrodistribuciji Beograd. Jedan od rezultata novog načina organizovanja trebalo bi da bude „transparentnije, efikasnije i profitabilnije“ poslovanje EPS-a, kažu u toj kompaniji.

Druga faza reorganizacije predviđa da do leta 2016. EPS iz statusa javnog preduzeća pređe u akcionarsko društvo.

Istovremeno, dobit preduzeća za prenos električne energije Elektromreža Srbije povećava se iz godine u godinu. U 2014. godini, najuspešnijoj od osnivanja firme, dobit EMS-a premašila je tri milijarde dinara, i gotovo je duplirana u odnosu na 2013. godinu.

Razdvajanjem do efikasnosti

Odustajanje Rusije od izgradnje gasovoda Južni tok, svakako, nije bila dobra vest za Srbiju, pre svega zbog izgubljenog alternativnog pravca za snabdevanje prirodnim gasom. Sigurnost snabdevanja ovim energentom, ipak, prema izveštaju Agencije za energetiku, “u velikoj meri poboljšana je povećanjem kapaciteta i radom podzemnog skladišta Banatski Dvor”, sa kapacitetom istiskivanja od pet miliona kubnih metara gasa dnevno. Nadalje, prema analizi stručnjaka AERS, “najvažniji uslov za obezbeđenje sigurnog snabdevanja prirodnim gasom i razvoja tržišta i izbegavanje rizika sa kojima se Srbija suočavala i koji su mogući i koji mogu biti i veći u budućnosti” je nova gasna interkonekcija. Gasovod Niš – Sofija je u sadašnjim uslovima projekat sa najvećim stepenom izvesnosti i pripremljenosti, kažu u Agenciji.

Glavne karakteristike gasnog sektora u Srbiji su nizak stepen gasifikacije domaćinstava (oko 10 odsto) i usitnjenost distribucija. Transportnim sistemom gasa upravljaju javno preduzeće Srbijagas i Jugorosgas a.d. Za distribuciju i upravljanje distributivnim sistemom, pored ove dve kompanije, licencirana su još 32 preduzeća od kojih je najveći broj u vlasništvu opština i gradova, deo je u mešovitom, a deo u privatnom vlasništvu.
Kao i EPS-u, restrukturiranje sleduje i Srbijagasu. Krajem 2014. Vlada Srbije je utvrdila polazne osnove za taj proces, koji je predvideo pravno izdvajanje operatora transportnog i distributivnog sistema u okviru holdinga JP Srbijagas. Ovo preduzeće je u nekoliko godina do 2013. zbog negativne razlike u nabavnoj i prodajnoj ceni prirodnog gasa, poslovalo sa negativnim finansijskim rezultatom. Još veći problem je nizak stepen naplate gasa. Reorganizovani Srbijagas trebalo bi da bude efikasniji nego ranije, obećava rukovodstvo tog preduzeća.

Dalji razvoj sektora zavisiće od porasta potrošnje prirodnog gasa u narednim godinama, a koji je u većoj meri moguć tek nakon ublažavanja posledica ekonomske krize. Stope rasta će svakako zavisiti i od cena gasa, ističu u Agenciji za energetiku, a rast potrošnje će podstaći i izgradnja novih distributivnih mreža u do sada negasifikovanim područijima. Značajniji rast potrošnje je moguć i u slučaju izgradnje novih kogenerativnih postrojenja ili elektrana na gas, koja bi koristila prirodni gas, ali i za to će cena biti važan faktor.

 

 

Slađana Vidović

Biznis top 2014/15.

Pročitajte i ovo...