Home TekstoviB&F Plus Inokreditori, Srbija i Kosovo: Uskoro pregovori i o dugu?

Inokreditori, Srbija i Kosovo: Uskoro pregovori i o dugu?

by bifadmin

Deo javnog spoljnog duga Republike Srbije koji se odnosi na obaveze dužnika i korisnika sa teritorije KiM, a koji dospeva od sada do 2041. godine, po osnovu glavnice, iznosi oko 347,19 miliona dolara. Uprava za javni dug je nedavno pokrenula inicijativu da se sa prištinskim vlastima otvore pregovori na ovu temu.

Nezvanična najava da će nova kosovska vlada od Srbije tražiti ratnu odštetu i deo imovine bivše zajedničke države, uključujući konzularne i vojne objekte, aktuelizuje i pitanje javnog duga prema inostranim kreditorima. Republika Srbija, naime, i dalje otplaćuje spoljni dug Kosova, nastao u prošlom veku, iako sa te teritorije već godinama ne prikuplja nikakve fiskalne prihode.

Prema podacima do kojih je došao magazin „Biznis i finansije“, Srbija bi trebalo kosovski dug da otplaćuje još ravno – 26 godina. A, reč je o preostalom iznosu od blizu 350 miliona evra, samo na ime glavnice. Sa kamatama, državna kasa Srbije lako bi u to ime mogla da bude „olakšana“ i za milijardu evra, ukoliko se sa otplatom nastavi tokom celog perioda. Tema javnog duga do sada se nije našla na dnevnom redu briselskih pregovora beogradskih i prištinskih vlasti. Međutim, kako nam je potvrđeno u Ministarstvu finansija Srbije, Uprava za javni dug pokrenula je nedavno inicijativu da se u narednom periodu otvore pregovori sa predstavnicima vlasti u Prištini na temu podele javnog duga i drugih pitanja iz ove oblasti. U državnoj Kancelariji za Kosovo i Metohiju, pak, o ovoj temi, bar za sada, nema nikakvih zvaničnih informacija.

Prvi je na problem otplate kosovskog duga ukazao dr Boris Begović, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu. On je još tokom prošle godine isticao važnost da se na dnevni red pregovora Beograda i Prištine uvrsti upravo pitanje javnog duga Kosova. Takođe, u svojim kolumnama u dnevnom listu „Politika“ podsetio je na Ahtisarijev plan, po kome bi se otplata duga prenela na prištinske organe vlasti, a Srbiji nadoknadio iznos otplaćenog kosovskog duga s kamatom, do određenog datuma, što nikada nije zaživelo.

U inicijativi za konačno rešavanje pitanja otplate spoljnog javnog duga Kosova, koju je pokrenula Uprava za javni dug, ne definišu se precizni rokovi niti se unapred predviđa iznos novca koje KiM treba da vrati Srbiji na ime dosadašnjih otplate. Kako nezvanično saznajemo, sve to, kao i datum „preseka“ od koga bi Priština preuzela svoje obaveze, tek treba da budu utvrđeni nekom osnovnom platformom za pregovore o podeli duga.

dugovanje kosovu

Ima volje, nema platforme

Prema podacima Narodne banke Srbije, deo javnog spoljnog duga Republike koji se odnosi na Kosovo i Metohiju obuhvata obaveze nastale po osnovu ugovora zaključenih između 70-tih i 90-tih godina dvadesetog veka prema Svetskoj banci (IBRD), Pariskom i Londonskom klubu poverilaca, Banci za razvoj Saveta Evrope (CEB), Evropskoj investicionoj banci (EIB), Evropskom udruženju železnica (Eurofima), vladi Kuvajta, kao i neregulisani dug prema vladi Libije i klirinški dug prema bivšoj Čehoslovačkoj.

„U periodu od 2002. do 31. oktobra 2014. realizovane su otplate dela javnog spoljnog duga Republike Srbije koji se odnosi na korisnike sa teritorije KiM, po osnovu glavnice i kamate, u ukupnom iznosu od oko 543,50 miliona evra. Po osnovu glavnice plaćeno je 152,94 miliona, a po osnovu kamate – 390,56 miliona evra“, kažu u Narodnoj banci Srbije.

Struktura ovih plaćenih ukupnih obaveza iznose: prema IBRD – 207,36 miliona evra, Pariskom klubu poverilaca – 190,83 miliona evra, Londonskom – 131,40 miliona evra, CEB – 6,88 miliona evra, Eurofimi – 5,50 miliona evra, Kuvajtu – 1,15 miliona evra i EU (za obaveze prema EIB) – 0,38 miliona evra.

Podaci centralne banke pokazuju da, na osnovu sporazuma zaključenih sa stranim poveriocima, Republika Srbija redovno servisira obaveze po osnovu javnog spoljnog duga Kosova koje dospevaju do 2016. prema EU (za regulisane obaveze prema EIB), do 2024. (deo obaveza prema Pariskom klubu i obaveze prema Londonskom klubu poverilaca), do 2031. (deo obaveza prema Svetskoj banci – IBRD krediti i Kuvajt) i 2041. (preostale obaveze prema Pariskom klubu). Ukupan iznos preostalog spoljnog duga Kosova (glavnice), pod „nadležnošću“ Srbije trenutno iznosi oko 347,19 miliona evra.

Obaveze Republike Srbije prema vladi Libije i bivšoj Čehoslovačkoj za sada nisu regulisane, dok su obaveze prema Eurofimi otplaćene 2007, a prema CEB-u 2011, ukazuju u NBS.
U Upravi za javni dug ističu da se najveći deo preostalog duga odnosi na Pariski i Londonski klub poverilaca: najveći deo javnog duga AP Kosovo i Metohija odnosi se na Pariski klub poverilaca, koji prema stanju na dan 30. septembra 2014. godine iznosi 222,6 miliona evra, a potom Londonski klub poverilaca 105,8 miliona evra.

U ovoj instituciji ističu da je Republika Srbija nastavila da redovno servisira sve obaveze po osnovu javnog duga Kosova i Metohije, osim onog prema Svetskoj banci, koji je prestala da otplaćuje u 2009. godini.

Poverioci preferiraju sigurnijeg dužnika

Kosovo je, podsetimo, proglasilo nezavisnost 2008. godine, da bi tokom iduće godine bilo primljeno u Svetsku banku. O prestanku otplate dotadašnjeg kosovskog dela duga prema ovoj međunarodnoj instituciji, ovdašnje vlasti obaveštene su jednostavno – pismom.

„Situacija kod duga prema Svetskoj banci je bila potpuno jasna – tačno se znalo koliki deo duga se odnosi na teritoriju Kosova“, navodi za „Biznis i finansije“ Gordana Lazarević, nekadašnji pomoćnik ministra za ekonomske odnose sa inostranstvom u Vladi Zorana Đinđića, a potom i pomoćnik ministra finansija, zadužena za javni dug države.

Ona podseća da su u sastavu nekadašnje Narodne banke Jugoslavije poslovale centralne banke u svim jugoslovenskim republikama, kao i Narodne banke u Vojvodini i Kosovu, kao jedinice NBS.
„U svakom trenutku se znalo koji deo zajma se tačno odnosi na koju teritoriju države. Kosovo tako, praktično, nije formalno zaključivalo međunarodne ugovore o zajmovima, to je činila suverena država, ali joj je za to bila neophodna saglasnost pokrajine. Postojala je i fiskalna decentralizacija, pa su pokrajine uplaćivale deo svojih prihoda u budžet, iz koga se vraćao javni dug. Tačno se znalo koje preduzeće ili koji projekti su bili korisnici kredita“, objašnjava Gordana Lazarević.

Pitanje otplate javnog duga Kosova, po njenom mišljenju, može da se gleda i iz ugla poverilaca: „Neće poverioci da menjaju dužnika. Srbija jeste u problemima, ali je siguran dužnik onaj koji otplaćuje svoje rate. Kosovo, prilikom proglašavanja nezavisnosti, nije imalo potencijale da otplaćuje dugove. Poveriocima je bilo sigurnije da vode Republiku Srbiju kao dužnika.“

Najviše na stari dug

Ministarstvo finansija Kosova navodi u dokumentu „Program javnog duga od 2014. do 2017.“ da je zaduženost ovog entiteta 10,18 odsto tamošnjeg bruto domaćeg proizvoda, odnosno tek nešto više od pola milijarde evra (spoljni 317, a unutrašnji 233 miliona evra) Najveći deo kosovskog javnog duga sastoji se upravo od duga prema Svetskoj banci – IBRD za konsolidovani kredit C koji je, kako se ističe u dokumentu, „nasleđen od bivše Jugoslavije“ (oko 203 miliona evra, po stanju krajem 2013. godine). Sledi dug po osnovu stand-by aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom (109 miliona dolara), čija je otplata počela 2012. godine, potom dug od 10 miliona dolara odobren po IDA uslovima i mali dug prema KfW.
Od osnivanja portfolija spoljnog duga Kosova u 2009. godini, prirast duga pripisuje se sklapanju međunarodnih sporazuma za finansiranje projekata iz oblasti voda, energije, centralnog grejanja i finansijskom sektoru.

Brojke

SRBIJA
22.656.535.976 evra – JAVNI DUG REPUBLIKE SRBIJE
od toga:
22,2 milijarde evra – dug centralnog nivoa vlasti
446,8 miliona evra – negarantovani dug jedinica lokalne vlasti

KOSOVO
550,93 MILIONA EVRA – JAVNI DUG KOJE OTPLAĆUJE KOSOVO
(zvanični podaci prištinskog Ministarstva finansija)
317,65 miliona evra – spoljni javni dug Kosova

Daniela Ilić
broj 112/13, decembar 2014/januar 2015

Pročitajte i ovo...