Home TekstoviB&F Plus Marko Todorović, MAVEN: Virtuelna realnost u komšiluku

Marko Todorović, MAVEN: Virtuelna realnost u komšiluku

by bifadmin

Prilika da kupci isprobaju odeću ili najnoviji model automobila bez fizičkog prisustva, ili da studenti uče rimsko pravo u Rimskom senatu samo su neke od mogućnosti virtuelne realnosti zahvalujući Oculus Rift aparatu, tehnologiji koju za svoje klijente razvija beogradsko preduzeće Maven.

U jednom zemunskom kafiću, svake subote možete lično da sletite na Mesec, da siđete u pakao ili izaberete neku drugu avanturu u kojoj želite da učestvujete. Predstavnicima reklamnih agencija, kompanija i obrazovnih institucija koji ovamo dolaze, to je prilika ne samo da se zabave, već i da isprobaju mogućnosti nove tehnologije i njene primene u oblastima kojima se bave. Reč je o Oculus Rift aparatu, odnosno specijalnim naočarima za virtuelnu realnost, koje na taj način za svoje klijente i druge potencijalno zainteresovane partnere promoviše beogradsko preduzeće Maven, specijalizovano za video i post produkciju, kao i za razvoj nove Oculus tehnologije na domaćem tržištu.

MarkoTododorovic (1)Marko Todorović, direktor Mavena, kaže da on i njegove kolege prate razvoj Oculus Rift sistema još od samih početaka, budući da u sopstvenom poslu moraju da budu upoznati sa svim inovacijama na hardverskom i softverskom tržištu. Nakon što je Amerikanac Palmer Luckeyu porodičnoj garaži osmislio ovaj koncept, Oculus je pre dve godine plasirao i prvi ručno rađeni prototip aparata, koji su uglavnom kupovali ljudi iz branše, koji se i sami bave virtulenom realnošću u različitim industrijama, pre svega u oblasti videoigara. „Prototip je izazvao prilično interesovanje na tržištu, ali pošto Oculus iza sebe nije imao velike tehnološke igrače kao podršku, produkcijske kuće su bile rezervisane prema ulasku u ovaj posao, čija isplativost je iziskivala prodaju velikog broja aparata koji se još razvijao“, objašnjava Todorović.

Fokus na mobilnim tehnologijama

Kada je prošle godine Mark Zuckerberg rešio da novu 3D tehnologiju stavi pod okrilje Facebook-a i uverenost u njenu perspektivu potvrdi brojkom od 2,8 milijardi dolara, koliko je u gotovini i akcijama dao za kupovinu, koncept „iz garaže“ je na velika vrata zakoračio na svetsko tržište. „Odmah je usledio prototip druge generacije, koji je bio znatno napredniji i dobio nagrade na svim vodećim svetskim sajmovima u oblasti novih tehnologija. Kritike su bile odlične i stručnjaci saglasni da je to veoma kvalitetna osnova za dalji razvoj u specifičnim primenama. Otvorile su se ogromne mogućnosti, jer su razvojni timovi u celom svetu krenuli da rade na tome u različitim oblastima, što nas je dodatno uverilo da su pozitivne ocene bile osnovane i da ima smisla da se i sami upustimo u taj posao. Kada smo počeli da testiramo kolika je hardverska zahtevnost u primeni, odnosno šta bi krajnji korisnik morao da poseduje od opreme da bi bez ikakvih tehničkih problema tehnologija mogla da funkcioniše u kućnim uslovima, bio sam i sam prijatno iznenađen u kojoj meri uspeva verno da dočara realnost virtuelnog prostora“.

Istovremeno, Todorović i njegove kolege su uočili i gde posebno treba raditi na unapređenju platforme. „Kao i kod svake nove tehnologije, mora da prođe određeno vreme dok se ne usavrši za masovnu upotrebu, jer je subjektivan osećaj ljudi različit. Nekima prija i mogu duže da borave u 3D okruženju, dok pojedini korisnici nakon određenog perioda počinju da osećaju nelagodnosti, poput blage vrtoglavice ili mučnine. Razlog je u razlici između nadražaja koji stvara iluziju da se krećemo u nekom prostoru i da možemo da posmatramo sve u njemu iz različitih perspektiva i činjenice da, ustvari, sedimo. Neophodno je i dodatno unaprediti rezoluciju video sadržaja, jer pri veoma brzim pokretima dolazi do malog zamućenja ekrana, što korisnik „golim okom“ najčešće ne registruje, ali posledično može da izazove negativnu reakciju“.

No, tim u beogradskom preduzeću nema nikakvih dilema da je ovo jedan od najperspektivnijih poslova već u neposrednoj budućnosti, o čemu svedoči i podatak da je odmah po plasiranju drugog prototipa na tržište, prodato više od 75.000 Oculus Rift aparata. „Mada su mnogi delovi tehnologije sada dostupni bez plaćanja, da biste je dalje razvijali morate da imate i znanje i iskustvo koje smo stekli radeći video i post produkciju za mnogobrojne svetske klijente.Naš fokus je na implementaciji sadržaja za mobilne tehnologije, jer procenjujemo da će proizvođači mobilnih uređaja prvi izaći masovno na tržište, što već potvrđuje interesovanje kompanija kao što su Samsung, Sony i druge velike korporacije za razvoj ove tehnologije. Aparat je, ranije, bio prilično skup, jer se koristio samo u pojedinim industrijama, ali mobilna tehnologija može pristup virtuelnoj realnosti da učini daleko jeftinijim i tehnički dostupnijim. Samsung već proizvodi ekrane u Oculus-ovim spravama, a Oculus radi na razvoju tehnologije koja će biti implementirana na mobilnom telefonu. Vrlo je verovatno da će se pojaviti univerzalni uređaj, u koji će moći da se stavi bilo koji telefon, kao i da će se smanjivati gabaritnost aparata, kako bi bio podesniji za korišćenje“.

Nastava u Rimskom senatu

Namenske aplikcije mogu da se rade za mnoštvo oblasti, a naš sagovornik kaže da im se najviše obraćaju reklamne agencije koje su zainteresovane za novi vid promocije svojih klijenata u različitim industrijama, ali i direktno predstavnici kompanija i organizacija iz oblasti obrazovanja. To su, ujedno, i prioritetne ciljne grupe beogradske firme u razvoju Oculus tehnologije, čije mogućnosti naš sagovornik ilustruje mnoštvom primera. „Korisnici će biti u prilici da bez fizičkog prisustva ulaze u on-line prodavnice i razgledaju proizvode, da isprobavaju odeću i obuću koju bi želeli da kupe. Biće im omogućen pristup u najnovije modele automobila, u stanove ili kuće za čiju kupovinu su zainteresovani, u prodavnice nameštaja…Na isti način moći će da prisustvuju različitim sportskim, kulturnim i zabavnim događajima, tribinama i predavanjima, da obilaze muzeje, galerije… Na primer, na svom telefonu će gledati film kao da sede u bioskopskoj sali, na ogromnom platnu i sa svim ostalim detaljima koji čine jedinstveni doživaljaj bioskopa“.

 

20150301_200915

Takođe, uveliko se radi na tehnologiji pozicionog snimanja zvuka, što znači da će slušalac koncerta moći da menja mesta sa kojih hoće da sluša izvedbu, a zvuk će biti isti kao i da je zaista prisutan u sali. „Naravno da će ljudi i dalje posećivati takve događaje, ali ovo je dodatna mogućnost da uživaju u onome što ih interesuje i kada su fizički sprečeni da odu“, kaže naš sagovornik. On predviđa posebnu ekspanziju Oculus tehnologije u industriji video igara, kao i u razvoju društvenih mreža, gde će korisnici moći da komuniciraju u istoj, viruelnoj prostoriji ili da sami kreiraju prostor u kome žele da ćaskaju.

Perspektive su velike i u zdravstvu, naučnim istraživanjima i pronalazaštvu, a Todorović ističe da ga posebno raduju mogućnosti primene u obrazovanju. „Pored pospešivanja učenja na daljinu, i sama nastava će biti daleko interesantnija i sa više praktičnih detalja. Recimo, studenti medicine će prilikom izučavanja anatomije moći neposredno da proučavaju sve delove tela, a suvoparno rimsko pravo će svakako biti razumljivije ako se uči kroz autentične rasprave u Rimskom senatu, da ne govorimo o mogućnostima da budete neposredan učesnik nekog istorijskog događaja ili perioda. Ne može se u ovom trenutku predvidvideti u kojim sve pravcima će se ova tehnologija razvijati, ali mi već vodimo pregovore sa nekim klijentima za konkretne projekte. S obzirom da je reč o novoj tehnologiji, to su projekti za koje treba određeno vreme da bi se napravio specifičan sadržaj za potrebe kupca i koji zahtevaju puno znanja i veliku posvećenost“.

Kosta Miškov

broj 116, april 2015.

Pročitajte i ovo...