Home VestiPolitika i društvo Više je posrednih nego direktnih žrtava pandemije

Više je posrednih nego direktnih žrtava pandemije

by bifadmin

U decembru 2020. u Srbiji je zabeležen najveći mesečni broj smrtnih slučajeva u poslednjih 70 godina. Nisu svi ovi ljudi preminuli od Kovida, ali može se reći da je ta bolest imala posredan uticaj na njihovu sudbinu, budući da je zbog preopterećenosti zdravstvenog sistema porastao broj “nekovid” pacijenata koji ne mogu da dobiju adekvatnu medicinsku pomoć, stoji u najnovijoj publikaciji Trendovi (za četvrti kvartal 2020.) koju je objavio Republički zavod za statistiku.

Pandemija korona virusa u potpunosti je promenila naše živote. Prva asocijacija na nju nam je obično smanjena mobilnost i nemogućnost druženja, međutim ona je uticala i na neke značajnije sfere života.

Na primer, dovela je do preopterećenosti zdravstvenog sistema koja je maltene ukinula dostupnost zdravstvene nege “nekovid” pacijentima. Ukupan broj umrlih u Republici Srbiji u periodu januar‒decembar 2020. godine iznosio je 114.954 i, u odnosu na isti period prethodne godine, beležio rast od 13.991 lica ili 13,9%. Međutim, samo u decembru 2020. u Srbiji je umrlo ukupno 17.321 lice, što je dvostruko više u odnosu na decembar 2019. (8.803) i apsolutno najveći mesečni broj umrlih u poslednjih 70 godina.

Izvor: RZS

Prema zvaničnim podacima Instituta za javno zdravlje „Batut“ od posledica koronavirusa u decembru 2020. preminulo je 1.607 lica, što predstavlja eskalaciju posledica pandemije u Srbiji. Imajući u vidu da pandemija koronavirusa neizbežno menja vitalnu statistiku, izvesno je da će indirektne posledice epidemije uticati na pogoršanje zdravstvenog stanja celokupnog stanovništva i izazvati nastavak trenda povećanja broja umrlih i u 2021. godini, piše u Trendovima.

Dodaje se da je teško precizirati koje mere su imale najveću efikasnost u suzbijanju broja zaraženih, a samim tim i broja umrlih, ali da je vidljivo da je virus manje cirkulisao kroz populaciju u trenucima kada su u Srbiji bile na snazi oštrije antiepidemijske mere.

Koliko su bile oštre srpske antipanemijske mere?

Naučnici sa Oksforda (Blavatnik School of Government) osmislili su kompozitni indikator, tzv. Indeks restriktivnosti mera vlade (Government Response Stringency Index), koji omogućava poređenje statusa politika i mera koje se odnose na ograničenja mobilnosti stanovništva tokom vremena u pojedinim evropskim zemljama. Takođe je od velike koristi istraživačima da ocene korelaciju restriktivnih mera i brzine širenja infekcije, kako bi se identifikovalo šta podstiče vlade da uvedu striktne ili manje striktne mere.

Indeks restriktivnosti mera Srbije kretao se u rasponu od 2,78 (22.1.2020) do 100 (za period 21.3. – 21.4.2020). Najviša ocena (od 100) trajala je 31 dan, u periodu kada je Vlada Srbije imala najstroži odgovor na novonastalu epidemiološku situaciju, uvodeći specifične mere poput zatvaranja škola, ograničenja javnih okupljanja, ukidanja javnog prevoza i zahteva za ostanak građana kod kuće. Nakon toga dolazi do neznatnog ublažavanja mera i Indeks beleži vrednosti od 25,93 do 96,3. Predsednik Republike Srbije proglasio je vanredno stanje 15. marta, u vreme kada je, prema zvaničnim podacima, bilo 49 zaraženih koronavirusom i nije bilo smrtnih slučajeva, dok su već 16. marta, zbog vanrednog stanja, zatvorene škole, fakulteti i vrtići, suspendovane su sve sportske priredbe i zabranjeni su svi javni skupovi. Zbog proglašenja vanrednog stanja obrazovne institucije u Republici Srbiji organizovale su izvođenje nastave na daljinu, a poslodavcima je preporučeno da, ukoliko je moguće, organizuju rad od kuće ili po smenama.

Kako restriktivne mere deluju na broj zaraženih?

Indeks restriktivnosti mera koje su trenutno na snazi u Srbiji iznosi 54,6, što našu zemlju svrstava u red zemalja sa blažim ograničenjima. Od zemalja regiona oštrije mere trenutno imaju Mađarska (79,6), Rumunija (73,2), Slovenija (69,4) i Albanija (60,2). Jedan od ključnih parametara za procenu brzine širenja virusa jeste Stopa reprodukcije (R factor). U Srbiji stopa reprodukcije, nakon silaznog trenda i vrednosti ispod 1, od početka februara beleži tendenciju rasta i dostiže vrednost od 1,18 (12.3.2021). Može se reći da je to na izvestan način i rezultat popuštanja restriktivnih mera Vlade, o čemu svedoči Indeks restriktivnosti, koji je početkom februara iznosio 43,5.

Izvor: RZS

Foto: papazachariasa, Pixabay

Pročitajte i ovo...

Ostavite komentar