Home TekstoviB&F Plus Kako se pleme brazilskih Indijanaca samo izborilo sa Kovidom-19?

Kako se pleme brazilskih Indijanaca samo izborilo sa Kovidom-19?

by bifadmin

Kuikuro Indijanci su, uvidevši da je država u kojoj žive u velikom problemu sa širenjem zaraze, odlučili da sami izgrade objekte za izolaciju, unajme doktora i medicinsku sestru i samoinicijativno uvedu zabranu izlaska iz svojih sela, ukoliko baš za tim ne postoji goruća potreba. I za sada su u borbi protiv korone uspešniji od celokupnog Brazila.

Iako je širenje korona virusa u Brazilu dostiglo svoj vrhunac, mala starosedelačka zajednica koja živi u blizini reke Ksingu uspela je samostalno da se zaštiti od pandemije, bez podrške republičkih i lokalnih vlasti.

Zašto su se Indijanci oslonili na sebe?

Kada je 2020. počela pandemija brazilske vlasti su poricale ovu opasnost, a njihovo potcenjivanje problema nije promenio ni veliki broj mrtvih i zaraženih iz 2021. godine.

Zato su Kuikuro Indijanci, koji takođe žive u Brazilu, odlučili da reše ovaj problem na svoj način. Oni su se još na početku pandemije izolovali, potrudivši se da što je moguće više smanje kontakte sa spoljnim svetom. Među 900 Kuikuro Indijanaca koji žive u osam sela zabeleženo je 160 slučajeva zaraze, od čega nisu imali nijednog preminulog.

Brazil pak ima populaciju od 211 miliona stanovnika. Do sada je, bar prema zvaničnim podacima, imao 13,5 miliona zaraženih, mada se pretpostavlja da je taj broj bar petostruko veći, i više od 350.000 preminulih. Zbog pojave novih, zaraznijih sojeva ove brojke veoma brzo rastu pa se očekuje da će statistika ubuduće biti još crnja.

Autsorsovanje medicinske pomoći

Kuikuro Indijanci su od početka pandemije pomno pratili razvoj situacije i uvidevši da vlasti malo toga rade da bi ograničile širenje virusa, a imajući sopstvena iskustva sa epidemijom morbila, odlučili su da stvar uzmu u svoje ruke.

Proglasili su karantinske mere, sami su izgradili objekat za izolaciju zaraženih, a za hranu su dogovorili da im se isporučuje preko reke, čamcem. Kontaktirali su naučnike i razne istraživačke organizacije kako bi došli do dodatnih saznanja kako treba postupati ali i kako prikupiti sredstva za samostalnu borbu protiv korona virusa. Organizovali su kampanju za finansiranje, tokom koje su prikupili dovoljno novca da kupe kiseoničku potporu za one pacijente kojima kiseonik bude potreban. Od tih sredstava uspeli su da kupe i lekove i bolničke krevete, ali i da unajme medicinsku sestru i jednog doktora. Napravili su sopstveni protokol za smeštaj i lečenje obolelih. Uveli su i obavezu nošenja maski i dezinfekcije ruku. Tako opremljeni sačekali su da virus prodre i u njihovu zajednicu.

Udurženi rad doktora i šamana

Leta 2020. goodine korona se pojavila i među Kuikuro Indijancima. Čim bi jedna osoba bila pozitivna oni bi je izolovali zajedno sa celom njenom porodicom, i ta izolacija nije smela da se krši. O zaraženim porodicama brigu su vodili ostali članovi kolektiva, koji su im donosili hranu na kućnu adresu. Zaražene su obilazili i zdravstveni radnici, koji bi procenjivali njihovo stanje i po potrebi bi ih smeštali u improvizovanu bolnicu. Doktor je imao i malu pomoć šamana koji je uz savremene medikamente koristio i narodne lekove. Od oko 160 osoba koje su lečene na ovaj način, nijedna nije preminula.

U međuvremenu su starosedeoci proglašeni prioritetom u vakcinaciji, što su mnogi i prihvatili. No, zbog širenja lažnih vesti i namerno plasiranih dezinformacija, bilo im je potrebno malo ubeđivanja. Stariji članovi zajednice, koji se sećaju epidemije morbila, ubeđivali su sve da “zavrnu rukav”. Pričali su im o užasima koje su izazivale ove boginje ali i o tome kako posle imunizacije više niko nije preminuo od morbila. I plemenske vođe su vodile kampanju za vakcinaciju preko društvenih mreža ali i posterima okačenim po centrima ovih sela.

To je izgleda urodilo plodom, sada su svi odrasli Indijanci vakcinisani i nadaju se da će se pandemija korona virusa završiti slično kao i epidemija morbila – pobedom nauke.

Izvor: Time24

Foto: agenciabrasil.gov.br/media/imagens/2007/12/02/0900VC0034a.jpg/view

Pročitajte i ovo...

Ostavite komentar