Home VestiIT i nauka Kako zaustaviti odliv mozgova iz Srbije?

Kako zaustaviti odliv mozgova iz Srbije?

Institut za fiziku ima ideju

by bifadmin

Institut za fiziku u Beogradu istraživao je motive za odlazak mladih naučnika iz Srbije i došao do saznanja kako bi se ovaj problem mogao ublažiti, ako ne i rešiti. Naime, posle razgovora sa mladim istraživačima postalo je jasnije da bi dobar deo njih u zemlji moglo zadržati stvaranje boljih uslova za naučna istraživanja.

U serijalu “Vrt fizike” koji se može pogledati na portalu “Nauka kroz priče” predstavljeni su rezultati ovog istraživanja ali i neka iskustva ove institucije. „U Institut se već 10 godina vraća veći broj ljudi nego što odlazi. Porastao je broj ljudi koji odlaze, ali malo brže od toga raste broj ljudi koji se vraćaju”, kaže dr Aleksandar Bogojević, direktor Instituta.

Zašto se mladi naučnici vraćaju?

“Na Institut za fiziku sam se vratio prvenstveno zato što sam želeo da se vratim u svoju zemlju, da tu živim, a shvatio sam da moja karijera ovde neće trpeti ni na koji način i da su uslovi za rad ovde podjednako dobri kao u inostranstvu”, kaže dr Jakša Vučičević, koji se vratio iz Instituta za teorijsku fiziku u Sakleu kod Pariza, a potom osvojio prestižni ervopski ERC grant.

“Ja sam donela odluku da se vratim u Srbiju zato što mi je ovde srce na mestu i bilo mi je dosta devet godina u inostranstvu. Proširila sam vidike, stekla iskustvo i videla kako funkcioniše nauka na razvijenijim fakultetima i mislila sam da je čas da se vratim”, kaže dr Nataša Adžić, koja se u Institut vratila sa Fakulteta za fiziku Univerziteta u Beču.

“Raditi na Institutu za fiziku je privilegija. To je okruženje u kom postoje svi uslovi za bavljenje naučnim radom i to je mesto koje smatram svojom naučnom kućom”, kaže dr Saša Dujko, koji se vratio sa Univerziteta Džejms Кuk u Australiji.

Institut za fiziku u Beogradu, institut od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, u svojih 25 laboratorija zapošljava više od 200 istraživača od kojih je većina deo obrazovanja ili karijere provela u inostranstvu. Njihov povratak je presudan za vrhunski kvalitet istraživanja i brojne međunarodne i domaće projekte koje istraživači Instituta osvajaju.

Svoj na svome

“Uvek je dobro biti blizu porodice i prijatelja, to je bila jedna od prvih stvari koje su meni bile bitne. Jedina opcija za povratak je bio Institut za fiziku”, kaže dr Bojana Višić, koja se vratila sa Instituta Vajcman u Izraelu.

“Lepota Instituta za fiziku je što daje visok stepen akademske slobode, a ono što meni kao teoretičaru treba je administrativna podrška. Na Institutu za fiziku je bolja administrativna podrška nego što sam video na zapadu”, kaže dr Igor Prlina koji se vratio sa Univerziteta Braun u SAD.

“Tokom svog boravka na postdoktorskim studijama u Lisabonu video sam da druge istraživačke institucije po celom svetu, bar u kontekstu teorijskog istraživanja kojim se ja bavim, nisu ništa bolje od institucija koje mi imamo ovde u Beogradu”, kaže dr Marko Vojinović, koji se vratio sa Univerziteta u Lisabonu u Portugalu.

“Кoliko god sam se dobro uklopila u nemačko društvo, tamo sam se osećala kao stranac. Htela sam da se vratim u svoju kuću, a Institut je moja kuća”, kaže dr Sonja Predin, koja se vratila sa Instituta za informatiku u Hofu u Nemačkoj.

Izvor: Nauka kroz priče

Foto: luvqs, Pixabay

Pročitajte i ovo...

Ostavite komentar