Osim što će NVO sektor ostati bez finansiranja, zamrzavanje američke pomoći u inostranstvu može unazaditi i borbu protiv siromaštva u nerazvijenim državama, ponajviše onim u Africi.
Kada je objavljeno da će Tramp zamrznuti izdvajanje sredstava za američku pomoć u inostranstvu mnogi naši sugrađani su se obradovali jer tu pomoć povezuju sa NVO sektorom koji je u Srbiji u velikoj meri omražen. Međutim, iz ovih sredstava opremane su i bolnice u našoj zemlji, kao i javna uprava, pa i vojska.
Ta sredstva su od još većeg značaja nekim drugim, veoma siromašnim zemljama, jer se njima finansiraju programi humanitarne pomoći. Primera radi, posle Trampove odluke osoblju u sirijskom izbegličkom kampu Al-Hol javljeno je da nema više posla za njega. Procenjuje se da će ovo uticati na život 40.000 građana Sirije, pretežno žena i dece.
Al-Hol nije jedini koji će ostati bez sredstava za rad. Ista sudbina mogla bi pogoditi razne projekte koji se u siromašnim zemljama bave obezbeđivanjem pristupa vodi ili vakcinacijom stanovništva protiv opasnih bolesti, piše BBC.
Pomoć u lekovima se ne ukida samo na papiru
Među programima koji su dobijali najviše novca izdvaja se Predsednikov plan za hitnu borbu protiv AIDS-a koji je od svog lansiranja 2003. godine dobio ukupno 120 milijardi dolara. To je najveći svetski zdravstveni projekat. Bavi se prevencijom širenja HIV virusa ali i distribucijom antivirusnih lekova koji blokiraju razvoj bolesti, i njegovo ukidanje moglo bi da ima dramatične posledice. Procenjuje se da je do sada spasao 25 miliona života u 50 zemalja. A u ponedeljak zaposleni koji rade u tom programu nisu mogli da se uloguju na svoje poslovne računare.
Ipak, neki programi ove vrste će možda opstati. To zavisi od administracije koja će proceniti njihov značaj. Za sada se zna da ne bi trebalo da budu ukinuti programi pružanja podrške u lekovima, hrani i smeštaju, i ostalim egzistencijalnim potrebama. S druge strane, biće ukinuta podrška u vezi sa pitanjima planiranja porodice i prava žena na abortus, unapređenjem inkluzije, kao i bilo koja pomoć koja se ne karakteriše kao egzistencijalna. Međutim, kada se radi o izbeglicama kao u pomenutom kampu u Siriji pomoć će dobijati samo određene kategorije.
Najviše gube Ukrajina i afričke zemlje
Trenutno je u toku analiza efekata američke podrške u inostranstvu. Kada ona bude završena znaće se ko će tačno izgubiti i koliko ovih sredstava. Ono što je za sada poznato je da SAD neće ukidati pomoć ratom razorenom Sudanu u kome vlada velika glad, kao ni svojim saveznicima Izraelu i Egiptu.
Ali ostali su pod znakom pitanja, a pod tim ostalima nalaze se mnoge zemlje. U 2023. najveću pomoć od svih država dobila je Ukrajina i to u iznosu od 16,6 milijardi dolara. Sledili su je Izrael (3,3 milijarde) i Etiopija (1,7 milijardi). Među dobitnicima najveće američke pomoći nalaze se i Jordan, Egipat, Avganistan, Somalija, Nigerija, Demokratska republika Kongo, Sirija, Kenija, Jemen, Južni Sudan, Uganda, Kolumbija… Američka podrška najviše se ogleda u ekonomskoj pomoći. Te 2023. godine kada je SAD ukupno izdvojila 72 milijarde dolara za pomoć u inostranstvu, čak 59,9 milijardi je bila ekonomska pomoć.
To jeste vrlo ozbiljan novac i jasna je Trampova želja da uštedi sredstva poreskih obveznika odnosno da ih ulaže samo u programe od kojih Amerikanci imaju direktne koristi, a ne indirektne kao što je bilo do sada. Ali, ne treba zaboraviti da porast siromaštva u drugim delovima sveta često uzrokuje masovne migracije uglavnom u Evropu i SAD, ali i da je širenje bolesti u današnjem globalizovanom svetu gotovo nemoguće zaustaviti kao što smo videli tokom pandemije korona virusa. Tako da Amerika nije baš bez ikakve računice ulagala u siromašne zemlje.
Izvor: Al Džazira, BBC
Foto: Salah Darwish, Unsplash