Home TekstoviB&F Plus Transparentnost izvršne, zakonodavne i sudske vlasti u Srbiji: Državni zavet ćutanja

Transparentnost izvršne, zakonodavne i sudske vlasti u Srbiji: Državni zavet ćutanja

by bifadmin

Kako objavljuje neprofitna organizacija „Partneri Srbija“, otvorenost srpskog parlamenta prema javnosti iznosi 57,24%, Vlade 54,94%, a čak ni pravosudni organi se ne mogu pohvaliti redovnim izveštavanjem o svom radu i trošenju budžeta. Dakle, i oni koji donose i oni koji sprovode zakone ne informišu adekvatno javnost o svom radu, a i za one koji se bave rešavanjem sporova u društvu transparentnost je izgleda veoma sporna stavka.

Vlada Republike Srbije, glavni nosilac izvršne vlasti, ujedno je i najnetransparentniji državni organ u zemlji, sa indeksom otvorenosti od 54,94%, pokazuje izveštaj „Otvorenost izvršne vlasti u Srbiji i regionu u 2023/2024. godini“, koji je uradila neprofitna organizacija „Partneri Srbija“. Republička vlada je jako slabo prošla kod osnovnih kriterijuma koje meri ovaj indeks, a to su transparentnost, pristupačnost, učinkovitost i integritet.

Pala je i na testu poštovanja procedura, poput redovnog objavljivanja svog dnevnog reda, materijala i zapisnika sa sednica, obrazloženja odluka koje su donete na sednicama. Izostali su i vladini izveštaji o sprovođenju javnih nabavki, ali se do tih informacija ipak moglo doći pretragom Portala javnih nabavki.

Zabrinjava što sajt republičke vlade ne sadrži finansijske planove i izveštaje, završne račune, kao ni kvartalno izveštavanje o potrošnji. Podaci o njenom budžetu kao i o visini plata za rukovodioce dostupni su u okviru informatora o radu Vlade, međutim teško je sa sigurnošću utvrditi na koje godine se oni odnose, napominju autori izveštaja.

Ministarstva su ocenjena nešto bolje od Vlade. Indeks otvorenosti na nivou svih ministarstava u 2023/2024 iznosio je 56,54%, što je bolji rezultat u odnosu na 2022. godinu, „ali ne postoji suštinski napredak tih institucija kada je u pitanju otvorenost i transparentnost“, ocenjuje se u izveštaju.

Ovde treba imati u vidu da je pomenuto istraživanje sprovedeno pre formiranja nove Vlade, koja je započela svoj mandat u maju 2024. godine. Dakle, od pređašnjih 25 ministarstava najbolje rezultate ostvarili su Ministarstvo finansija i Ministarstvo odbrane, oba sa indeksom otvorenosti od 74,98%, a sledilo ih je Ministarstvo prosvete sa 71,25%. Najlošiji rezultat ostvarilo je Ministarstvo za javna ulaganja.

Organi uprave ne vole da se ističu

Za razumevanje daljih podataka važno je podsetiti da svako ministarstvo u Srbiji ima svoje organe uprave. Primera radi, kod Ministarstva finansija to su Poreska uprava, uprave za trezor, javni dug i druge. Slična je situacija i u ostalim ministarstvima. U prošlom sazivu, sva ministarstva zajedno imala su 31 organ uprave.

Otvorenost ovih uprava u 2023. iznosila je zabrinjavajućih 36,28%. Ta ocena predstavlja blagi napredak u odnosu na 2021. i 2022. godinu, premda uprave i dalje ne ispunjavaju oko dve trećine postavljenih indikatora. Najbolje rezultate na ovom rangiranju ostvarili su Uprava za duvan (70,11%), Nacionalna akademija za javnu upravu (69,21%) i Republički zavod za statistiku (54,73%). Uprava za rezerve energenata, Uprava za biomedicinu i Uprava za izvršenje krivičnih sankcija imale su jednocifren indeks otvorenosti.

„Partneri Srbija“ napominju da od ukupnog broja uprava, nekoliko njih nije posedovalo svoj veb-sajt, a ni kod onih koje su ga imale situacija nije bila zadovoljavajuća. Prikaz organizacione šeme mogao se naći na skoro svim sajtovima, kao i informacije o nadležnosti i delovanju institucije, ali tek 18 organa je imalo pretraživač sajta koji radi. Biografija direktora institucije objavljena je na svega devet sajtova. Samo 16 organa imalo je objavljene i ažurne informacije o zaradama zaposlenih. Svoj budžet je objavilo njih 15, a podatke o sprovođenju finansijskog izveštaja 10. Tek pet organa objavljivalo je godišnje programe rada, dok su se izveštaji o radu mogli naći na sajtovima osam organa.

Raspravi u skupštini sve što želiš za 18 sekundi

U analizi „Otvorenost parlamenata u Srbiji i regionu“, koju su takođe objavili „Partneri Srbija“, predstavljeni su rezultati istraživanja o otvorenosti Narodne skupštine Republike Srbije u 2023/2024. Naš parlament je tada ispunio 57,24% indikatora otvorenosti.

Za razliku od republičke vlade, rad parlamenta odvija se uglavnom pred očima javnosti, ali to nije garancija da će on funkcionisati kako treba jer postoje brojni načini da se njime manipuliše. Kao primer navode se česte zloupotrebe procedura kojima vladajuća većina opstruiše rad parlamenta i verbalni sukobi koji „jedu“ vreme predviđeno za skupštinske rasprave.

Ilustrujući na koji način se donose odluke u Narodnoj skupštini, „Partneri Srbija“ u jednoj drugoj analizi navode postupak usvajanja državnog budžeta iz oktobra 2023: „Tada je Skupština usvojila Vladin Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu posle objedinjene rasprave, na kojoj je bilo rekordnih 60 tačaka dnevnog reda o kojima se raspravljalo istovremeno. O kvalitetu te rasprave slikovito govori podatak da je svakoj poslaničkoj grupi prosečno bilo na raspolaganju samo po 18,75 sekundi po svakoj tački dnevnog reda”.

Problem predstavlja i isključivanje javnosti iz rada skupštine prilikom usvajanja nekih značajnih zakona, kao što je Zakon o posebnim postupcima radi realizacije međunarodne specijalizovane izložbe EXPO BELGRADE 2027. Ovaj lex specialis specifičan je po tome što isključuje primenu Zakona o javnim nabavkama. To znači da će se neki ugovori vezani za projekat Expo i izgradnju nacionalnih stadiona odvijati po specijalnim procedurama i da neće u potpunosti biti dostupni javnosti, što je, kako ocenjuju iz „Transparentnosti Srbija“, veoma plodno tlo za razvoj korupcije.

„Partneri Srbija“ dodaju da zatvorenosti naše zakonodavne i izvršne vlasti doprinosi i nepostojanje strateških dokumenata koji bi regulisali transparentnost i otvorenost institucija. Prema njihovim rečima, ni izmene Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja iz 2021. godine nisu doprinele efikasnijem ostvarivanju ovog prava, jer se kršenje ovog zakona uporno nastavlja.

Pravosudni organi nevični informisanju o svom budžetu

„Analiza stanja transparentnosti i otvorenosti pravosudnih organa“, koju objavljuje ista neprofitna organizacija, pokazuje da su i sudovi i tužilaštva daleko od otvorenih kada je u pitanju praćenje njihovog načina rada.

Od 66 osnovnih sudova osam nema svoj veb-sajt, a od 44 prekršajna suda samo jedan nema ovaj kanal komunikacije. S druge strane, svi viši sudovi, osnovna i viša tužilaštva imaju veb-sajtove. Međutim, većina njih ne objavljuje redovno vesti na svojim sajtovima. Oni nisu vični ni održavanju konferencija za medije, na kojima bi delili informacije o svom radu i funkcionisanju.

Ali, kakve bi to informacije sudovi i tužilaštva trebalo da dele sa građanima? Na primer, podatke o svom budžetu. Praćenjem rada 66 osnovnih sudova utvrđeno je da je svega četiri suda objavilo podatke o budžetu za 2024. godinu, a kod čak 30 sudova ne može sa sigurnošću utvrditi kada su ažurirali podatke o budžetu.

Analiza sajtova viših sudova je nešto složenija, jer su podaci o budžetu ažurirani na drugačije načine. No, prilikom praćenja objava 25 viših sudova utvrđeno je da su u toku 2024. godine tri suda ažurirala podatke o budžetu za period od pola godine ili kraće, a u toku 2023. godine pet sudova je unelo podatke o budžetu, od čega četiri suda nisu ažurirala podatke za celu godinu.

Situacija nije ništa bolja ni kod tužilaštava. Od 58 osnovnih tužilaštava, samo četiri je 2024. godine ažuriralo podatke o budžetu.

Dakle, i oni koji donose i oni koji sprovode zakone ne informišu adekvatno javnost o svom radu, a i za one koji se bave rešavanjem sporova u društvu transparentnost je izgleda veoma sporna stavka.

Marija Dukić

Biznis & finansije 226, oktobar 2024.

Foto: Geralt, Pixabay

Pročitajte i ovo...

Ostavite komentar