Ovogodišnji Web Summit pokazao je kako se globalna tehnološka scena mijenja u korist kompanija iz Azije, Istočne Evrope i Južne Amerike, uz povratak američkih tehnoloških giganata i sve neizvjesniju budućnost Lisabona kao domaćina ove konferencije.
“Ove godine imali smo više startup kompanija iz Sao Paola nego iz Pariza, što je indikacija globalnih trendova i promjena”, objasnio je osnivač Web Summita Paddy Cosgrave činjenicu da se struktura učesnika mijenja u korist kompanija iz Azije, Istočne Evrope, Južne Amerike, uglavnom na račun zapadnih startup kompanija, dodajući poluozbiljno da su se pojedini francuski učesnici žalili da takvo poređenje „nije fer jer je Sao Paulo tri puta veći od Pariza“.
Odgovor na pitanje koje se sve češće postavlja na evropskim poslovnim sajmovima, da li je prisutno previše kineskih kompanija, po Cosgraveom riječima leži u činjenici da „sve ukazuje da budućnost humanoidnih robota pripada Kinezima“.
A humanoidnim robotima mogu se dodati i modeli vještačke inteligencije te robota i dronova.
Kada su u četvrtak naveče zatvorena vrata lisabonskog sajma, za 70.000 učesnika, koliko ih je po izjavama organizatora bilo ove godine u Lisabonu, počelo je svođenje računa kako je ko prošao.
Više od 10.000 startup kompanija došlo je sa nadom da će ubijediti barem jednog od 1.943 prisutna investitora da je njihov proizvod prava stvar vrijedna svakog centa uloženog novca.
U kojoj mjeri su se želje osnivača startup kompanija i ispunile vidjeće se tek u narednim mjesecima, jer je dug put od obećanja do lijeganja para na račun.
Povratak zapadnih giganata
Ove godine među učesnicima ponovo su bili američki i globalni tehnološki giganti, Meta, Apple, Google Cloud, Intel, IBM, koji su od 2023. godine bojkotovali Web Summit nakon što je na Twitteru osnivač Web Summita, Paddy Cosgrave, kritikovao izraelski rat u Gazi.
Tada je po hitnom postupku sam Cosgrave bio smjenjen sa pozicije direktora, da bi se u kontranapadu nakon šest mjeseci ponovo vratio na funkciju a gubitak velikih američkih kompanija kompenzirao većim fokusom na Istočnu Evropu i Aziju u poslednje tri godine.
Zaključak perjanica iz Silikonske doline očigledno je bio ako već ne možeš da ih pobijediš, onda im se pridruži, jer se ispostavilo da je i bez njih Web Summit opstao.
Potraga za novim domaćinom
Iako su pred organizatorima još dva samita u Lisabonu, 2027. i 2028. godine, već se postavlja pitanje da li će i 2029. godine domaćin i dalje biti Lisabon.
Portugal je od 2016. domaćin a 2018. godine potpisan je desetogodišnji ugovor sa Web Summitom, po kome bi u zamjenu za održavanje najveće svjetske tehnološke konferencije jednom godišnje u Lisabonu država „pogurala“ organizatore sa ukupno 110 miliona eura, što je oko 11 miliona eura godišnje.
Iza scene već teku pregovori o budućoj lokaciji Web Summita. Sve opcije su otvorene pa i pitanje ostanak u Lisabonu ili neka druga lokacija gdje bi vlasti možda bile spremne da ponude organizatorima više novca nego Portugal kako bi postali domaćini Web Summita.
Poljska je već ranije najavila da je zainteresovana da postane domaćin Web Summita nakon 2028. godine, da je svjesna da će to da košta ali vjeruje da bi se taj trošak isplatio.
Druga opcija je Kina, gdje pare ne bi bile problem ali osnivač i direktor Web Summita, koji je privatna kompanija, Paddy Cosgrave, svjestan je da bi u tom slučaju drastično pao broj učesnika sa Zapada.
U svakom slučaju dvije godine su jako dug period gdje se mnogo toga može desiti uključujući i moguće nove zainteresovane za preuzimanje titule domaćina Web Summita, pored postojećih kandidata Portugala, Poljske ili Kine.
Dražen Simić
Foto: WebSummit

