Home TekstoviB&F Plus Šta elitni turizam donosi lokalnom stanovništvu: Strani gosti, domaći poslovi

Šta elitni turizam donosi lokalnom stanovništvu: Strani gosti, domaći poslovi

by bifadmin

Tri četvrtine zaposlenih u kompaniji Adriatic Marinas koja upravlja projektom Porto Montenegro su iz Crne Gore, a poslove za lokalno stanovništvo obezbeđuje i saradnja sa više od 300 preduzeća, kao i sa malim poljoprivrednim domaćinstvima. Razvoj luksuzne tivatske marine otvorio je niz dodatnih industrija, poput remonta jahti, sa ciljem da se obezbede poslovi tokom cele godine, kaže Danilo Kalazić, nadležan za odnose sa javnošću u kompaniji Adriatic Marinas.       

Tivatska marina Porto Montenegro ugostila je prvu luksuznu jahtu već u martu ove godine, a istog meseca uprava novoizgrađenog hotela Regent Porto Montenegro, čije otvaranje je planirano ovog leta, objavila je da će raspisati konkurs za više od 150 novih radnih mesta.  Regent Porto Montenegro, novi hotel prestižne azijske hotelijerske grupe sa sedištem na Tajvanu, u svom sastavu imaće 35 hotelskih soba i 51 rezidenciju, od jednosobnih do četvorosobnih stanova i penthouse apartmana, a bazen Lido, kao poseban biznis, upošljavaće dodatnih više od 60 ljudi. Generalni direktor Hotela Majkl Poš saopštio je da šansu za posao, kao i do sada, prvenstveno imaju mladi ljudi iz Tivta i drugih krajeva Crne Gore, od kojih će oni koji budu primljeni proći specijalističke obuke. Samo u Tivtu, u kojem živi oko 10.000 stanovnika, stopa nezaposlenosti je 13%, a prema rečima Gorana Malovića iz tivatskog biroa rada, od ukupnog broja nezaposlenih 27% su osobe mlađe od 30 godina.

porto-montenegro

Pre nego što je kanadski milijarder Piter Mank, privučen lepotom crnogorskog primorja, posebno Bokokotorskog zaliva, ali i susretljivošću crnogorskih vlasti otvorenih za strane investicije, odlučio da uloži novac u izgradnju nove destinacije za luksuzni jahting, na prostoru tivatske marine je bio mornaričko-remontni zavod Sava Kovačević, poznat u najširoj javnosti kao Arsenal, koji je izgrađen još 1889. godine. Međutim, kao i druge državne firme, vojna baza i brodogradilište su tokom devedesetih počeli da propadaju, a oko 800 preostalih radnika je gotovo ostalo bez posla.

Mank je dobio u koncesiju na 99 godina prostor koji obuhvata 64 hektara na moru i 24 hektara na kopnu, a kada je otkupio područje Arsenala za 23 miliona evra, od 2006. vršena je detaljna remedijacija obale i morskog dna. Kako kaže za B&F Danilo Kalezić, nadležni za odnose sa javnošću u kompaniji Adriatic Marines, koja upravlja projektom Porto Montenegro, ukupna količina uklonjenog kontaminiranog otpadnog zemljišta i grita izvađenog sa morskog dna i sa lokacije iznosila je 4.500 kubika. „Uklonjeno je i milion kilograma čvrstog otpada sa morskog dna, 50 hiljada kilograma zemljišta, a oko 600 hiljada kilograma azbesta je transportovano za Nemačku, što sve zajedno predstavlja najveću i najozbiljnijju akciju čišćenja dna i priobalja u Crnoj Gori“, ističe Kalezić.

Poslovi tokom cele godine

Do sada je u projekat uloženo preko 165 miliona evra, dok će u drugu fazu biti investirano dodatnih 100 miliona. Pored ulaganja u hotel Regent Porto Montenegro u vrednosti od preko 55 miliona evra, pre nekoliko meseci započeta je izgradnja šestog rezidencijalnog kompleksa Ksenija koji je vredan oko 25 miliona evra, a druga faza izgradnje marine, koja podrazumeva dodanih 160 vezova, koštaće nešto više od 30 miliona evra. Marina i naselje Porto Montenegro proglašeni su početkom ove godine za najbolji investicioni projekat u Crnoj Gori u okviru tradicionalne godišnje nagrade u turizmu Wild Beauty Award 2013, a Kalezić najavljuje da je strateška orijentacija za ovu godinu i intenzivnija saradnja sa kineskim tržištem. „Izuzetno smo zadovoljni predstavljanjem na jednom od najvažnijih sajmova nautike u Kini koji je održan u martu, a sredinom aprila smo se, prvi put, predstavili na sajmu nautike u Singapuru, koji okuplja najveće svetske igrače u ovoj oblasti. Istovremeno, za naš novi rezidencijalni kompleks Ksenija koji će biti otvoren 2015. veoma su zainteresovani Rusi i Britanci, ali i poslovni ljudi iz cele bivše Jugoslavije. Imamo kupce i iz UAE, kao i veliki broj rezervacija za jednu dalekoistočnu agenciju za nekretnine“.

Suština poslovnog koncepta je da se izgradi luksuzna jahting destinacija „koja bi istovremeno mogla da se takmiči sa poznatijim lokacijama na zapadnom Mediteranu, koje su postale prenatrpane, preskupe, sa prevelikim porezima i zastarelom infrastrukturom, i da obezbedi nove poslove tokom cele godine“, objašnjava Kalezić. „Jedna od naših glavnih prednosti jeste i stvaranje infrastrukture koja privlači vlasnike jahti i njihovih gostiju da ostanu ovde preko zime. Ovo uključuje sportske objekte, međunarodnu školu Knightsbridge, koja je prvi internat u Crnoj Gori, stambeno naselje sa više od 40 maloprodajnih objektata koji donose inostrane standarde luksuznog života… Globalna jahting industrija je ogromna, sofisticirana i nudi veoma visoke nadoknade za one koji se u njoj dobro snalaze. Upravo zato mladi crnogorski preduzetnici sve više razvijaju znanja u ovoj oblasti – od dizajniranja i projektovanja jahti, završnih radova na enterijeru, nautičkog inženjeringa, pomorskog zakonodavstva, edukacije za kapetane i posadu i, naravno, prodaje i marketinga“.

Kompanija Adriatic Marinas zapošljava oko 300 ljudi, od kojih su 75% kadrovi iz Crne Gore, a poslove za lokalno stanovništvo obezbeđuju i partnerske kompanije u kojima je trenutno zaposleno oko 500 ljudi. „Od početka projekta sarađivali smo sa više od 300 domaćih, manjih ili većih kompanija i čitavim nizom eksperata, kao i sa međunarodnim korporacijama i konsultantskim kompanijama“, nabraja Kalezić i objašnjava da se za svaki projekat raspisuje tender, te da je posebno ohrabrujuće što među onima koji ispunjavaju kriterijume ima i malih preduzeća. „Na primer, već nekoliko godina izuzetno dobro sarađujemo sa kotorskom kompanijom Yu Briv na proširenju marine, a koja je odličan primer kako se od malog, porodičnog biznisa može napraviti izuzetan međunarodni uspeh. Sarađujemo i sa nizom malih preduzeća, pa i domaćinstava u unutrašnjosti Crne Gore. Recimo, u našoj koncept-radnji AM/PM posetiocima i gostima nudimo autohtone crnogorske proizvode koje otkupljujemo od domaćih proizvođača, kao što su vino, rakija, džem, sapun. Poslujemo i sa značajnim brojem kompanija i agencija iz Beograda, poput Supermarketa, Coba & Associates, Unibrand, Pikibent, Tuna Fish Studio i mnogim drugima. Rezidencija Ksenija će imati nekoliko šoping jedinica, restorane, butike – sve što predstavlja izuzetnu šansu za razvoj malih biznisa“.

 

Stipendije za studente

Porto Montenegro je prepoznat i kao mesto najznačajnijih kulturnih dešavanja u Crnoj Gori, u kojima učestvuju i mladi crnogorski umetnici, kao i oni iz okruženja, a kompanija Adriatic Marinas je donirala više od dva miliona evra u unapređenje obrazovanja, kulture, zdravstva i sporta. Među mnogobrojnim aktivnostima za podršku lokalnoj zajednici su i besplatni časovi engleskog jezika za građane Tivta, posebno za one koji su zainteresovani za turističku industriju. „Želimo da  sugrađanima pomognemo da usavrše engleski jezik, kako bi mogli da apliciraju za radno mesto koje ih interesuje, bilo u našoj kompaniji ili u nekoj od međunarodnih firmi koje rade na projektima u Boki Kotorskoj. Pored toga,  organizovali smo „The Peter Munk Scholar Program“, koji je do sada obezbedio stipendije za 155 studenata na osnovnim studijama“, kaže Kalezić.

Naš sagovornik ističe da je za dalji uspešan razvoj projekta posebno važno da država ne nameće nova poreska opterećenja „dok su svi projekti u Boki Kotorskoj još u početnoj fazi i kada glavne investicije tek predstoje. Jer, svaka država u Evropi pokušava da privuče investicije, a posebno ovakve investitore. Drugo, Vlada treba da podrži izgradnju dodatne infrastrukture, kako bi osigurala dalji rast tržišta i povraćaj ulagačima, što bi ih ohrabrilo da investiraju još više. Dobar primer je značaj kompleksa za remont i održavanje jahti, ali i drugih projekata koji će ublažiti sezonsku odliku turizma i napraviti od Crne Gore ne samo privlačniju, već i destinaciju koja je i sa komercijalnog stanovišta značajno održivija“.

Zorica Žarković

Pročitajte i ovo...