Home TekstoviB&F Plus Nemačke kompanije ne osećaju efekte započetih reformi u Srbiji

Nemačke kompanije ne osećaju efekte započetih reformi u Srbiji

by bifadmin

Nemačke kompanije koje posluju u Srbiji na tekuću godinu gledaju sa manje optimizma nego prošle godine. Očekivanja su skromnija i u pogledu razvoja poslovanja. Zapošljavanje novih radnika u ovoj godini planira tek trećina nemačko-srpskih preduzeća (svako drugo u 2014. godini), dok slično kao u prethodnoj godini 39% preduzeća želi više da investira u 2015. Na pitanje da li bi ponovo investirali u Srbiji, 88% preduzeća odgovorilo je da bi. Pozitivan odgovor, međutim u 2014. dalo je 92% preduzeća.

Ovo su neki od najvažnijih pokazatelja Ankete o uslovima poslovanja u Srbiji za 2015. godinu u kojoj je učestvovalo 101 preduzeće a koju je sprovelo Nemačko srpsko privredno udruženje (DSW). U našoj zemlji inače posluje 370 firmi sa nemačkim kapitalom koje zapošljavaju više od 25.000 ljudi.

Tim povodom Martin Knap (Martin Knapp), direktor Delegacije nemačke privrede u Srbiji, je izjavio da je Nemačka “jedan od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera Srbije. Sa porastom nemačko-srpske robne razmene od 6,1% u odnosu na prethodnu godinu, zabeležen je promet od 2,96 mlrd EUR i tako se bliži iznosu od 3 mlrd EUR”.

Za ovu godinu, najavio je Knap, predviđeno je i osnivanje Nemačko-srpske privredne komore, prve bilateralne komore u Srbiji, u čijem sastavu će se naći Delegacija nemačke privrede u Srbiji i Nemačko-srpsko privredno udruženje sa svojih oko 300 članova. Knap je za 9. jun najavio i veliki skup u Minhenu, priliku da se srpska preduzeća predstave nemačkim. Kako je istakao, nemačkim kompanijama posebno je interesantan prerađivački sektor i „radi se na tome da se pronađu odgovarajuća srpska preduzeća koja bi bila dobavljači nemačkim“.

Dr Ronald Ziliger (Ronald Seeliger), predsednik Nemačko-srpskog privrednog udruženja i generalni direktor Hemofarma, predstavio je rezultate ankete sprovedene u februaru ove godine.

”Dve trećine anketiranih očekuje lošiju privrednu situaciju u ovoj godini. Od 100 anketiranih preduzeća samo 10% očekuje poboljšanje u 2015. godini u odnosu na 2014. Kao ni prethodnih godina, ne nazire se konkretna nada u privredni rast i ovakav stav je skoro nepromenjen od početka svetske krize 2008/2009.godine”, rekao je on.

Kompanije, članice Nemačko-srpskog privrednog udruženja blago su optimistične kada je reč o ekonomskim perspektivama. Stav mnogih od njih je da konkretni rezultati reformi, koje je Vlada Srbije počela da sprovodi prošle godine, još nisu u potpunosti vidljivi. Oko 42% ispitanika proces reformi ocenjuje kao nezadovoljavajući. Međutim, 44% je mišljenja da se taj proces odvija na zadovoljavajući način. Svega 14% predstavnika preduzeća ocenjuje ovaj proces kao dobar.

Dozu optimizma unosi podatak da kompanije sopstveno poslovanje ocenjuju boljim nego opštu privrednu klimu. Sopstveno poslovanje jedna trećina kompanija ocenjuje kao dobro, skoro 60% kao zadovljavajuće, a samo 4% nije zadovoljno. Manje od polovine ispitanika očekuje poboljšanje situacije u njihovoj firmi, a 50% prognozira nepromenjenu poslovnu situaciju. Samo 7% smatra da će se situacija pogoršati u odnosu na 2014. godinu.

Očekivanja su skromna i u pogledu novih zapošljavanja. U 47% preduzeća ne očekuje se promena u broju zaposlenih u ovoj godini. Ali, duplo više ispitanika nego 2014. godine, čak 17% , procenjuje da će smanjiti broj radnika. Slično kao i u prethodnoj godini, 39% preduzeća želi više da investira u 2015. godini. Ipak 22% njih, ima procenu smanjenja investicija ove godine. Ova cifra je nešto viša nego prilikom prošlogodišnjeg anketiranja. U okviru ankete sprovedene u 16 država Srednje i Istočne Evrope učesnici su ocenjivali i druge države u okviru tog regiona. U kategoriji poželjne privredne lokacije Srbija se od 20 zemalja našla na 11. mestu.

Prvi čovek Nemačko-srpskog privrednog udruženja smatra da su vidljive ispravne inicijative Vlade, ali da je problem u njihovom sprovođenju. Kao primer, on navodi novi Zakon o planiranju i izgradnji koji omogućava dobijanje građevinske dozvole za 28 dana. Problem je, međutim, smatra Ziliger, uslov za građevinsku dozvolu odnosno podnošenje zahteva, jer sve traje predugo uz gomilu dokumentacije.

Da je ubrzanje reforskih procesa neophodno saglasan je i ambasador Nemačke u Srbiji, Hajnc Vilhem.

”Uprkos hrabrim reformskim pokretima privreda nije stvarno pokrenuta uprkos. Mislim da je ono što nedostaje odgovarajuće raspoloženje – preduzetnički duh koji je na ovim prostorima izgubljen kroz vreme. Reformski zakoni se kreću u pravom smeru, ali je neophodna njihova odlučnija implementacija”, ocenio je Vilhem, pohvalivši donošenje Zakona o radu, koji ipak nije doveo do poleta i rasta preduzeća.

Uprkos navedenim problemima, 88% preduzeća odgovorilo je pozitivno na pitanje da li bi ponovo investirali u Srbiji (92% u 2014), a preduzeća koja već posluju u Srbiji imaju bolje mišljenje o Srbiji od preduzeća koja nikada nisu poslovala ovde.

Direktor Delegacije nemačke privrede u Beogradu Martin Knap rekao je da nema naznaka da će značajne nemačke firme koje posluju u Srbiji napustiti našu zemlju. Ipak, on je upozorio da bi trebalo imati u vidu da je u regionu došlo do jačanja konkurencije, ističući da su tri nemačke kompanije prošle godine, kada su razmotrile uslove poslovanja u Srbiji, izabrale da investiraju u Makedoniju, a ne u Srbiju.

Za razliku od pravne sigurnosti, ekonomske politike, javne administracije i transparentnosti na tenderima za javne nabavke koji su imali najlošiji prosek prilikom ocenjivanja u okviru ankete, zadovoljavajuće ocene dobili su kriterijumi koji se odnose na tržište rada u Srbiji: nemačko-srpska preduzeća zadovoljna su produktivnošću i motivacijom radnika, njihovim kvalifikacijama, akademskim obrazovanjem, troškovima rada i opštom raspoloživosti stručnjaka.

”Moramo u reformskom segmentu da vidimo ostvarene rezultate, jer se preduzetnici orijentišu prema njima. Mi smo sa svoje strane spremni da pomognemo Vladi u sprovođenju reformi, jer verujem da je jedino u takvoj vrsti partnerskog odnosa moguće suštinski poboljšati privredni ambijent, što će samo po sebi doneti nova investiciona ulaganja”, naveo je Ziliger.
Izvor: eKapija

Pročitajte i ovo...