Šta suštinski predstavlja MSP sektor? U Srbiji, gde čak 84 odsto ukupnog izvoza generiše samo pet odsto najvećih izvoznika koji posluju u koncentrisanim sektorima i uglavnom su vezani za strane direktne investicije, rast malih i srednjih preduzeća predstavlja šansu, ali i nužnost za zdrav razvoj domaće privrede. Mada se jasno izdvajaju sektori koji su ostvarili dinamičan izvoz upravo zahvaljujući jakom jezgru MSP, usled neefikasnosti izvršenja sudskih odluka i naplate potraživanja, lošeg pristupa spoljnim izvorima finansiranja, kao i neodgovarajuće državne podrške, najveći deo ovog sektora ne prelazi ni granice lokalne sredine, a kamo li drugih država. U poslovnom ambijentu u kojem se jedni te isti problemi sele iz godine u godinu, priča o uspešnim malim firmama i dalje se svodi na pojedince koji su prepoznali mogućnosti tamo gde ih drugi nisu uočili. O ovoj preduzetničkoj gerili više znaju strani partneri, nego javnost u Srbiji.
Periskop
Dok se priprema teren za početak političkih pregovora o budućnosti Sirije, na nebu iznad ove razorene zemlje vlada čudna gužva u kojoj sponzori sukobljenih strana nastoje da obezbede što bolje pozicije poigravajući se na rubu ozbiljne vojne konfrontacije, koja nikome nije u interesu. Na papiru, deluje kao zanimljiva partija šaha, ali ono što zabrinjava je činjenica da će posledice eventualnih pogrešnih poteza osetiti čitav svet, a ne samo zaneseni šahisti.
Čuvena Tolstojeva rečenica da je svaka nesrećna porodica nesrećna na svoj način, može se primeniti i na zemlje koje strani ulagači gotovo potpuno ignorišu, a neke od njih ne nalaze se čak ni na poslednjem mestu raznih rang lista o poslovnoj klimi za potencijalne invetitore.
Biznis
Prošle godine cene kakaa i kafe dostizale su istorijske maksimume na svetskim robnim berzama, a ove i naredne dve-tri godine prognoziraju se lošiji rodovi zbog efekta El Ninja, pogotovo na plantaže u Južnoj Americi. Situaciju na domaćem tržištu kafe dodatno pogoršava tzv. crno tržište, na kome je raširena prodaja neproverenih proizvoda koji u sebi najčešće sadrže druge surogate, poput soje, kukuruznog brašna, nauta, stočnog graška, pa čak i žirova.
Kada je osnovano pre tri decenije, preduzeće Spektar iz Gornjeg Milanovca bilo je pionir u proizvodnji specijalne ambalaže za meso i sireve. Pre njih, ova vrsta ambalaže kupovala se isključivo u inostranstvu. Spektar, danas, oko 90 odsto prodaje realizuje na inostranim tržištima. Prethodnu poslovnu godinu završio je sa oko pet miliona evra neto dobiti i tako se plasirao među top 20 najuspešnijih malih i srednjih preduzeća na Biznis&Finansije listi.
Finansije
Za razliku od većine nacionalnih tržišta, gde su berzanski mehanizmi koji obezbeđuju dugoročno finanisranje MSP manje ili više razvijeni, nespremnost naše države da listira najveća državna preduzeća na glavno berzansko tržište verovatno daje jasan signal čemu se mogu nadati mala i srednja preduzeća.
U Srbiji osiguranje od posledica terorizma nije uključeno u standardnu osiguravajuću ponudu, ali ga neke osiguravajuće kuće, ipak, imaju. Klijenti su, uglavnom, velike strane kompanije, a interesovanje za ovu vrstu osiguranja na našem tržištu nije povećano nakon terorističkih napada u Parizu.
Temat – Mikro, mala i srednja preduzeća: Preduzetnička gerila
U Srbiji postoji nekoliko velikih kompanija, ali one ne mogu da budu nosioci rasta. Stoga, ekspanzija i razvoj malih i srednjih preduzeća predstavljaju šansu, ali i nužnost za zdrav razvoj domaće privrede, a prvi i neophodni uslov jesu politike vlade i finansijskih institucija, koje će biti prilagođene potrebama MSP sektora.
Održivost je ključ delotvornosti finansijske podrške. Programi garancija i sufinansiranja su najoptimalniji za ostvarenje tog cilja. Svaki državni dinar opredeljen za garancije mogao bi, prema konzervativnoj proceni, da podrži preko šest malih i srednjih preduzeća, u poređenju sa samo jednim u okviru programa dodele bespovratnih sredstava.
- Uticaj sistema izvršenja i naplate potraživanja na rizik kreditiranja i poslovanja: Maraton do sopstvenog novca
Konstantna neefikasnost izvršenja sudskih odluka i naplate potraživanja jedan je od najvećih generatora visokog rizika poslovanja i kreditiranja u Srbiji. Posledice su veći troškovi i lošiji pristup izvorima finansiranja za mnoga MSP, ali i nepoverenje malih firmi da sklapaju poslove sa nepoznatim klijentima, što predstavlja velike prepreke za razvoj i rast ovog sektora.
Mada nisu dovoljno prepoznatljivi u široj javnosti, u srpskoj privredi jasno se izdvajaju sektori koji su ostvarili dinamičan izvoz upravo zahvaljujući jakom jezgru malih i srednjih preduzeća, koja su u svom proboju na inostrana tržišta uspela da preotmu konkurenciji deo tržišnog učešća. Ovaj potencijal, međutim, nije dovoljno iskorišćen, budući da u ukupnom broju malih i srednjih preduzeća, samo 11,6 odsto izvozi svoje proizvode, a tek 3,3 odsto izvozi svoje proizvode kontinuirano.
Jedna od sličnosti japanskih i srpskih malih i srednjih preduzeća je što više od polovine posluju u trgovini i uslugama, ali je za japanske firme veoma karakterističan timski rad i podsticanje zaposlenih da budu nosioci inovacija. To je i način za podizanje produktivnosti i racionalizaciju troškova bez otpuštanja i smanjenja zarada, objašnjavaju japanski konsultanti u mentorskom programu zahvaljujući kojem su domaći preduzetnici ostvarili prosečan rast prodaje, profita i broja zaposlenih za oko 10 odsto.
Italija je poznata kao zemlja sa velikim brojem malih i srednjih preduzeća, čije upravljanje se prenosi sa generacije na generaciju u okviru istih porodica. Ova tradicija počela je da se razvija pedesetih godina, kada su zanatlije postale industrijalci. Međutim, za razliku od srpskog MSP sektora, koji je veoma razuđen prema privrednim delatnostima, “italijanski preduzetnici su se skoncentrisali isključivo na one privredne oblasti u kojima im zajednički nastup omogućava uspešno učešće ne samo na domaćem, već i na svetskom tržištu“, ocenjuje za B&F Klaudio Ćezario, predsednik Komore italijanskosrpskih privrednika i predsednik Izvršnog odbora UniCredit Banke Srbija.
Ekspanizija trgovinskih lanaca u Srbiji je, umesto približavanja tržišta proizvođačima i smanjenja cena proizvoda na policama, izazvala sasvim suprotne efekte, pokazuje najnovija studija beogradskog Ekonomskog instituta. Cene za primarne poljoprivredne proizvođače u Srbiji su manje nego u okruženju, domaća prehrambena industrija, praktično, nema mesto na polici, a cene prehrambenih proizvoda za krajnje potrošače su više nego ranije.
Novica Šutić, vlasnik preduzeća Sanicula, razvio je uspešan posao tamo gde drugi nisu prepoznali šansu: na zemljištu koje je lošeg kvaliteta za uzgoj većine ovdašnjih kultura i sa biljkom do nedavno atipičnom za ovo područje. Sada od te biljke pravi jedno od najskupljih etarskih ulja na svetu, izvozi ga na američko i evopsko tržište i, za razliku od ratara koji protestuju, smatra da mu novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu otvara nove poslovne šanse.
- TABELE
Mikro, mala i srednja preduzeća 2014.
46. Rang po dobiti – tabele
50. Rang po poslovnom prihodu
Konsolidovani bilansi 2014. – tabele
54. Rang po dobiti – tabele
58. Rang po poslovnom prihodu – tabele
Intervju
„Moj cilj je bio da popularišem nauku i naučnu literaturu pišući o jednom od najvećih srednjovekovnih „brendova“ sa ovih prostora – Marku Kraljeviću“, kaže u razgovoru za B&F Marko Aleksić, arheolog i stručnjak za Srednji vek. Naš sagovornik, u svojoj izuzetno popularnoj knjizi o junaku epskih narodnih pesama, saopštava mnoštvo novih istorijskih detalja, ne samo o Marku Kraljeviću, već i o životu u srednjovekovnoj Srbiji, koji protivreče uvreženim stereotipima.
Skener
Za razliku od Srbije, gde je malo zadruga i još manje zadružne imovine preživelo tranziciju, svaki peti građanin zemalja članica Evropske unije član je neke od brojnih zadruga. U postkrizno doba, kada se sve glasnije postavlja pitanje ograničenja preovlađujuće ekonomske doktrine, zadruge — kojima je prioritet boljitak članova i lokalne zajednice a ne maksimizacija profita — predstavljaju alternativni model poslovanja. I naša zemlja polako hvata priključak sa novim trendovima preko nacrta Zakona o zadrugama, prvom aktu koji se bavi tim pitanjem u poslednjih 20 godina.
Iskustva malih firmi, koje u saradnji sa školama po modelu kooperativnog obrazovanja obezbeđuju odgovarajuće profile, pokazuju da bi masovnije uključivanje malih i srednjih preduzeća u ovakvo partnerstvo sa obrazovnim instuticijama značajno doprinelo da dugoročnije, kvalitetnije i jeftinije reše problem nedostajućih kadrova, a mladima da se usavrše u struci i da se lakše zaposle.
Nove tehnologije
Novosadska preduzeća Tajfun HIL i Uljara „Panunion“ uspešno posluju u različitim industrijama ne samo na domaćem, već i na svetskom tržištu. Zajedničko im je što su prvi korak napravile zahvaljujući inovativnim idejama koje su nagrađene na takmičenju Najbolja tehnološka inovacija u Srbiji, čiji se pobednik proglašava svake godine krajem decembra.
Nauka
Za razliku od najvećeg broja ljudi koji povezuju stvari analogno, mozak sinestete koristi digitalnu pretplatničku liniju. Tako glasi slikovito objašnjenje za fenomen sinestezije, koji se očituje kod pojedinaca kao mešavina čula, pa reči za njih mogu imati ukus i miris, a brojevi boje, čak i ljudske osobine.
Koktel
Harvi Nazareno Bunda, mladi digitalni i „analogni“ umetnik, crtač, skulptor, ali i kompjuterski programer, može da se pohvali impresivnom listom klijenata, među kojima su i svetski giganti industrije zabave, poput Mattel-a, Marvel-a i Lucasfilm-a. Zašto jedan tako uspešan kreativac odluči da prevali razdaljinu od Filipina do Srbije i da svoju karijeru nastavi u novoj, „mirnoj luci“ u Novom Sadu?
Roditelji su “uključili vremeplov” i vratili stare igre u modu, delom zbog sebe a još više zbog želje da decu odvoje od elektonskih igara u stolici. To je razlog što u Beogradu ima sve više mesta na kojima se mogu videti odrasli i deca kako se zajedno igraju lastišem, klikerima ili automobilićima.
Komunikacije
U društvu u kojem se javno promovišu egoizam, agresivnost, netolerancija, samohvalisanje i sve nijanse vulgarnosti kao put do uspeha, mladima se šalje poruka da imaju samo dve opcije u Srbiji: ili će se prikloniti opštoj estradizaciji i prihvatiti ponuđeni model ponašanja, ili će se izdvojiti iz mase i biti svoji, ali bez velikih šansi da reše svoje egzistencijalne probleme.
Reprint
Grad Lavasa, u kome trenutno živi više investitora nego stanovnika a umesto gradonačelnika ima menadžera, prvi je privatni grad u Indiji. Mada je korporacija LCL započela njegovu izgradnju pre jedne decenije, još nije jasno da li je reč o uzoru pametnog kosmopolitskog grada, ili o skupom promašaju.
I čitaoci imaju dušu
- Čudesni svet mitskih bića
U zaseocima oko Đerdapa još ima lovaca na zmajeve, za koje veruju da se ponakad kriju i oko parnog kotla majdanpečke toplane, mlinara koji provode ljubavne noći sa Šumskom majkom, gospodaricom šuma, ali i onih koji znaju u koje vreme preti najveća opasnost od Todoraca, tajanstvenih noćnih jahača bez lica. Ova i mnoga druga mitska bića i dalje žive u narodnim verovanjima ovoga kraja, čije nasleđe prožimaju različite kulture, religijski običaji i jezici. Mitovi, predanja i legende o Dunavu i Đerdapu sa čuvani su među stanovništvom u gotovo neizmenjenom obliku. „Na žalost sve je manje onih koji pričaju, ali i onih koji slušaju“, kažu Jelena Bujdić Krečković i Aleksandar Redžepić, autori knjige „Legende, mitovi i narodni običaji Đerdapa”, koja je nedavno objavljena uz podršku Ministarstva kulture i informisanja s ciljem da se sačuva od zaborava bar deo ove bogate nematerijalne baštine.
Zmajevi su, prema predanju, dobri demoni koji obezbeđuju kišu kada je potrebna. Oni su pola ljudi, pola životinje, a kada borave među ljudima, mogu uzeti njihov oblik. Žive kraj šumskih voda u planini a, ponekad, i u šupljoj bukvi.
Šumska majka, ili na vlaškom Muma paduri, antička, slovenska i vlaška mitološka junakinja, istovremeno je oličenje izuzetne dobrote i neizmernog zla i smatra se gospodaricom šume i zaštitnicom žena.
Od svih mitskih bića koja nastanjuju Balkan, Todorci – tajanstveni i okrutni noćni jahači svrstavaju se u najstrašnije. Veruje se da Todorci, prekriveni belim plaštom, neprekidno jašu na belim konjima, s kojima su srasli. Jašući, ubijaju sve pred sobom, a ponekad su nevidljivi, pa ih uplašeni ljudi mogu samo čuti kako prolaze.
Vremeplov
Jedan mladi preduzetnik jedini je verovao da je nemoguće moguće i zahvaljujući njegovoj energiji i upornosti Amerika i Evropa su telegrafski spojene džinovskim kablom ispod okeana. Taj poduhvat je uspeo tek nakon nekoliko propalih pokušaja, koji su potopili brdo akcionarskog novca, a preduzimljivog inicijatora prognali u sramotu i prezir, odakle se vratio da ponovo pokuša i na kraju – uspe.
Otisak meseca
U poredo sa jenjavanjem rejtinga Evropske unije raste ponovno oduševljavanje “švedskim modelom”. Švedska je u populističkoj mitomaniji najblještaviji mamac za lov naivnih.