Home TekstoviB&F Plus Kako su poslovali domaći holdinzi u 2017: Više „ćerki“ firmi, manje zaposlenih

Kako su poslovali domaći holdinzi u 2017: Više „ćerki“ firmi, manje zaposlenih

by bifadmin

Prethodne godine se uvećao broj ekonomskih grupacija i povezanih firmi u njihovom sastavu, ali su one zapošljavale skoro 2.500 radnika manje, dok je ukupan broj zaposlenih činio nešto više od četvrtine svih zaposlenih u domaćoj privredi. Najviše povezanih pravnih lica je poslovalo u sastavu Delta Holdinga, najprofitabilniji je bio NIS, dok je EPS, uprkos visokim prihodima, bio najveći ukupni gubitaš.

Prema podacima Agencije za privredne registre, prošle godine je u Srbiji poslovalo ukupno 641 ekonomskih grupacija, u kojima su matična privredna društva imala kontrolu nad 1.939. zavisnih i pridruženih pravnih lica. Mada su usled konsolidacije tržišta, u 2017. godini poslovale tri ekonomske grupacije više nego godinu ranije, dok je broj zavisnih i pridrženih pravnih lica povećan za 26, broj zaposlenih je smanjen za 2.491 radnih mesta, pa su holdinzi upošljavali 298.925 radnika, što predstavlja 27,8% svih zaposlenih u domaćoj privredi.

Sa ukupnim prihodima 3.501.648 miliona dinara, njihova poslovna aktivnost je rasla znatno sporijim tempom od proseka privrede (1,5% naspram 8,5%). S druge strane, za razliku od privrede čiji su ukupni rashodi porasli za 5,8%, kod ekonomskih grupacija oni su opali za 1,6% i uznosili su 3.256.593 miliona dinara, ali je i ukupna ostvarena dobit od 238.940 miliona dinara bila manja za 3,3% u poređenju sa 2016. godinom.

Holding društva su na ukupnom nivou ostvarila pozitivan neto rezultat u visini od 210.225 miliona dinara, što je rast za 88,4% u odnosu na godinu ranije, pri čemu je 537 grupacija poslovalo sa dobitkom, a 104 njih sa gubitkom. Boljim rezultatima su doprinela i povoljna kretanja na deviznom tržištu, a dobitak iz finansiranja je iznosio 30.062 miliona dinara. Na kraju prošle godine, holdinzi su raspolagali imovinom vrednom 5.009.628 miliona dinara i kapitalom u iznosu od 2.494.660 miliona dinara, što je rast za 1,6%. odnosno za 3,3% u poređenju sa 2016. godinom. Gubici su takođe smanjeni za 2,6% i iznosili su 1.073.452 miliona dinara.

 

Delta „najpovezanija“, NIS najprofitabilniji

Delta Holding je bila vodeća ekonomska grupacija u Srbiji prethodne godine prema broju pravnih entiteta, sa 55 zavisnih pravnih lica, od koji je 17 poslovalo u inostranstvu. Sledi Industrija mesa „Matijević“, sa 41 zavisnim preduzećem, od kojih je jedno poslovalo u inostranstvu, dok je treća bila MK Grupa, koja je obuhvatala 32 zavisna i pridružena preduzeća, pri čemu su tri poslovala u inostranstvu. Veliki broj zavisnih i pridruženih pravnih lica imale su i ekonomske grupacije I&F McCann Group (30), Koefik (27), MPZ-Agrar (27) i MK Holding (26).

Najprofitabilnija ekonomska grupacija u 2017. godini je bila Naftna industrija Srbije (NIS), u kojoj je poslovalo 13 zavisnih pravnih lica, od kojih sedam u inostranstvu. Ovaj hodlding je prethodne godine ostvario neto dobit od 26.963 miliona dinara, što je rast od čak 79,6% u poređenju sa 2016. godinom. Uvećao je i poslovne prihode za 22,2%, zahvaljujući rastu prometa i cena nafte i naftnih derivata. Prema vrednosti poslovne imovine od 387.554 miliona dinara, NIS je zauzeo drugo mesto. Njegova poslovna imovina je uvećana za 3,5%, a kapital (225.252 miliona dinara) za 11,7% u odnosu na 2016. godinu.

Javno preduzeće „Srbijagas“ je iskazalo dobit u iznosu od 18.899 miliona dinara, a tokom 2017 godine je u procesu konsolidacije prošireno za još jedno privredno dtuštvo – HIP Petrohemiju, tako da je matično preduzeće kontrolisalo 17 pravnih lica. Poslovna imovina ove ekonomske grupacije je iznosila 163.439 miliona dinara, ali usled prethodnih višegodišnjih gubitaka, Srbijagas je i u 2017. godini beležio gubitak iznad visine kapitala u iznosu od 28.951 miliona dinara.

Najveća ekonomska grupacija u Srbiji, Javno preduzeće Elektoprivreda Srbije (EPS) ostvarila je prethodne godine visoke poslovne prihode (223.478 miliona dinara), a u njenom sastavu su poslovala dva zavisna društva. Vrednost poslovne imovine je takođe bila izuzetno visoka (1.179.356 miliona dinara), a EPS je dominirao i prema visini kapitala koja je iznosila 853.482 miliona dinara.

Kao i prethodnih godina, u 2017. je uspešno poslovao i Telekom Srbija, koji je brojao 10 zavisnih i pridruženih pravnih lica. Ovj telekominikacioni holding je realizovao prihode od 120.014 miliona dinara i neto dobitak u iznosu od 14.737 miliona dinara, što je, međutim, pad za 1,4% u odnosu na prethodnu godinu. Drugi telekomunikacionioni holding sa dva zavisna pravna lica, Telenor, je sa dobiti od 8.955 miliona dinara ostao na prošlogodišnjem nivou, dok je poslovni prihod od 46.736 miliona dinara bio neznatno manji u poređenju sa godinom ranije.

Drastičan pad dobiti u Fijatu

Visok dobitak u iznosu od 7.340 miliona dinara ostvarila je u 2017. i Galenika, koja je godinu ranije iskazala gubitak u visini od 1.290 miliona dinara. Prošlogodišnja neto dobit ove framaceutske grupacije, u čijem sastavu su poslovala četiri zavisna društva, u velikoj meri je rezultat otpisa obaveza prema državnim poveriocima na osnovu odluke Vlade Republike Srbije. S druge strane, poslovna aktivnost je bila znatno smanjena, pa su njeni poslovni prihodi ( 5.089 miliona dinara) bili manji za za 16,8% u poređenju sa 2016. godinom.

Pad prihoda je zabeležila i automobilska grupacija Fijat automobili Srbija, budući da je ostvareni iznos od 11.748 miliona bio za 15,7% manji u poređenju sa 2016. godinu. Fijat je, ipak, prema ovom pokazatelju i dalje na visokom četvrtom mestu, ali je zato iskazana dobit od 2.131 miliona dinara bila čak za 78,4% manja u odnosu na godinu ranije.

Najveći ukupni gubitaši u 2017. godini bili su JP EPS (123.891.233 miliona dinara), JP Srbijagas (117.576.222 miliona dinara) i RTB Bor Grupa (98.902.007 miliona dinara). Na četvrtom mestu je bila grupacija Molson Coors SER sa ukupnim gubitkom od 85.947.079 miliona dinara, a na petom mestu Železnice Srbije, čiji je ukupni gubitak u 2017. iznosio 62.163.353 miliona dinara.

 

Biljana Romić Punoš

decembar/januar 2018/19, broj 156/157

Pročitajte i ovo...