Home VestiPolitika i društvo Istraživanje spovedeno u Srbiji: Vakcinisani imaju 50 puta manju šansu da završe u bolnici

Istraživanje spovedeno u Srbiji: Vakcinisani imaju 50 puta manju šansu da završe u bolnici

by bifadmin

Prema prvim rezultatima istraživanja efikasnosti vakcina na našoj populaciji, rizik da revakcinisane osobe tri nedelje posle primljene druge doze završe u bolnici zbog kovida manji je za 50 puta nego kod onih koji nisu vakcinisani. Takođe, mogućnost dobijanja pneumonije je do 15 manja.

Pomenuto istraživanje je rađeno u Kragujevcu, ali se zbog broja obuhvaćenih građana može slobodno smatrati reprezentativnim i na nivou cele Srbije.

Podaci su prikupljeni iz kragujevačkog Doma zdravlja, preko kog se registruju svi vakcinisani i oboleli u ovom gradu. Istraživanjem je obuhvaćen period od 1. januara do pre oko dve nedelje 31. marta, a u istraživanje je uključeno 28.630 vakcinisanih i preko 100.000 nevakcinisanih.

Istraživanjem je praćeno da li se i koliko vakcinisani građani razbolevaju u odnosu na opštu populaciju odnosno, nevakcinisane. Analizirane i stope oboljevanja i klinička slika vakcinisanih i nevakcinisanih građana, učestalost pneumonije i broj hospitalizacija. Jednostavno rečeno, kako je vakcinacija ali i svaka vakcina posebno – odradila posao.

Efikasnost vakcina 92 odsto

Prema rezultatima ovog istraživanja od ukupnog broja nevakcinisanih obolelo je 8,11 odsto, a od vakcinisanih jednom dozom 2,03 odsto. Broj se smanjuje s revakcinacijom na 1,17 odsto, a tri nedelje nakon revakcinacije iznosi 0,57 odsto. Efikasnost vakcina tri nedelje nakon revakcinacije je 92 odsto. Ovi, poprilično ohrabrujući podaci nastavljaju se i kroz analizu koliko je vakcinisanih u odnosu na one koji nisu primili vakcinu dobilo upalu pluća ili moralo na bolničko lečenje.

Tako je od 8.272 obolela koji se nisu vakcinisali (8,11 odsto) pneumoniju dobilo 1,57 odsto, a u bolnicu je moralo od ukupnog broja njih 1,23 odsto. Upalu pluća među vakcinisanima je dobilo 0,56 odsto, među revakcinisanima 0,25 dosto i tri nedelje posle revakcinacije 0,11 odsto. Praktično: tri puta je manja verovatnoća da se dobije pneumonija samo s jednom dozom, šest puta manji je rizik kod revakcine, a tri nedelje posle revakcinacije je za 15 puta manji nego kod nevakcinisanih.

Od ukupnog broja obolelih, a koji nisu vakcinisani, 1,23 odsto je moralo u bolnicu. Vakcinisanih je smešteno u bolnicu 0,16 odsto, revakcinisanih 0,06, a tri nedelje posle revakcinacije svega 0,02 odsto. Precizno: od 28.630 vakcinisanih, u bolnicu je moralo šestoro građana koji su se razboleli tri nedelje posle revakcine.

Dejan Baskić, rukovodilac istraživanja, profesor na Medicinskom fakultetu i specijalista mikrobiologije, kaže za “Blic” da posle prvih rezultata istraživanja nema sumnje – treba li se vakcinisati ili ne treba.

„Vakcina smanjuje broj obolelih, težu kliničku sliku i broj hospitalizovanih. Da li se neko razboleo? Da, jeste, ali treba uzeti u obzir kakva je bila klinička slika. Ne posmatramo samo broj onih koji su se razboleli, već i koliko je pacijenata moralo u bolnicu, a taj podatak koji je dobijen neoborivo svedoči lakšoj slici razboljevanja vakcinisanih“, poručuje profesor Baskić.

Najmanje bolesnih među vakcinisanima Fajzerom

Istraživanjem su dobijeni i podaci za svaku vakcinu korišćenu u Srbiji.

Razlika između vakcinisanih i nevakcinisanih je drastična. Kada je reč o odnosu među vakcinama, iako ima razlike u obolevanju – dobijanju kovida – ispostavilo se da nema drastične razlike u klinčkoj slici.

Najmanje obolelih među vakcinisanima je kod građana koji su primili Fajzerovu vakcinu. Od ukupnog broja vakcinisanih kovid je dobilo 2,3 odsto onih koji su primili Astrazenekinu, 2,2 odsto onih koji su dobili kinesku vakcinu, 1,8 odsto onih koji su primili rusku i 1,1 vakcinisanih Fajzerovom vakcinom. Pneumonija se razvila kod 0,7 onih koji su primili kinesku, iste vrednosti, 0,3 odsto, imaju vakcinisani ruskom i Astrazenekinom i 0,1 odsto Fajzerovom. U bolnicu je primljeno 0,2 odsto građana koji su primili kinesku, 0,1 rusku i nijedan pacijent koji je primio Fajzerovu ili Astrazenekinu vakcinu.

Profesor Baskić kaže da je kineska vakcina pokazala da sporije razvija zaštitu, ruska i Astrazenekina je razvijaju podjednakom brzinom, dok je Fajzerova praktično najbrža.

Ovi podaci poklapaju se sa istraživanjima koja su sprovedena u zemljama koje su još brže od nas izvele masovnu imunizaciju. 

Izvor: B92

Foto: MasterTux, Pixabay

Pročitajte i ovo...

Ostavite komentar