Home TekstoviNovi brojevi Biznis & finansije 209: Privreda na vodi – Kako “upecati” dobar posao?

Biznis & finansije 209: Privreda na vodi – Kako “upecati” dobar posao?

by bifadmin

Srbija nema more, ali zato ima 126 reka i 123 jezera u koje baca na desetine miliona evra jer nedovoljno koristi plovne puteve i nautičke potencijale. Prevoz tereta vodom čini manje od 10% ukupnog saobraćaja, a do skoro kod nas nije postojala karta plovnih puteva. Nemamo čak ni podatke o tome koliko se u našoj zemlji proizvodi čamaca, pa se samo procenjuje da je to oko 500 različitih plovila godišnje. Čini se da građani bolje od države prepoznaju prednosti života i poslovanja na vodi, jer tražnja za čamcima i plutajućim objektima, uključujući i kancelarije na rekama, neprekidno raste i nakon završetka pandemije, uprkos tome što su cene porasle i do 50%. Nasuprot tome, ribari koji se bave privrednim ribolovom tvrde da se njihov broj tokom poslednje dve decenije smanjio 4,5 puta jer od tog posla više ne može da se živi, dok nadležni za izdavanje dozvola ocenjuju da je ova delatnost i te kako isplativa.

Periskop

8. DA LI ĆE LATINSKA AMERIKA OSNOVATI LITIJUMSKU VERZIJU OPEC-A: Balkanska opomena
Ako šest zemalja Latinske Amerike predvođene Argentinom, Čileom i Bolivijom formiraju najavljeno udruženje za litijum koje bi funkcionisalo po principima OPEC-a, one bi u svojim rukama držale preko dve trećine procenjenih globalnih rezervi ovog metala. Latinska Amerika može mnogo da dobije ovim udruživanjem, i suprotno, puno da izgubi ukoliko se bude ponašala kao posvađane balkanske zemlje, ističe se u analizi Latinoameričkog strateškog centra za geopolitiku.

10. STAMBENA KRIZA: Ljudi bez kuća, a kuće bez ljudi
Kombinacija masovnog turizma, špekulacija nekretninama, postpandemijska invazija dobrostojećih zapadnjaka, cunami „digitalnih nomada“, navala na „zlatne vize“ i rast kamata i inȵacije, pretvorili su potragu za krovom nad glavom u noćnu moru za ogroman broj građana, pogotovu na jugu Evrope.

12. UTICAJ SANKCIJA NA MIGRANTE U RUSIJI: Ako odeš kajaćeš se, ako ostaneš kajaćeš se
Uprkos potresima u ruskoj ekonomiji, više od polovine stranih radnika poreklom iz srednje Azije ne želi da ode iz Rusije, jer procenjuju da bi im u njihovim zemljama bilo još gore. Ipak, sve više njih se vraća zbog gubitka posla, a oni koji ostaju u Rusiji sve manje mogu da uštede za pomoć svojim porodicama. Novac koji šalju kući gubi i do 30% vrednosti zbog nepovoljnog kursa i bankarskih provizija. Zato je prema rečima migranata „Western Union postao Eastern Union“, što u prevodu znači da se za te usluge plaćaju sunarodnici koji se vraćaju kući ili se koriste drugi neformalni kanali za transfer novca.

Biznis

14. TRŽIŠTE FONTANA: Molim kredit za vodoskok!
Nekada su fontane bile izvor pijaće vode, a danas su i turističke atrakcije i spomenici kulture koji u pojedinim zemljama privlače milione turista. Proizvođači fontana u Srbiji kažu da se na ovom tržištu ne oseća kriza, jer ni lokalne samouprave, ni građani koji žele fontane u svojim dvorištima nisu značajnije smanjili ulaganja u ove ukrasne objekte, iako su upola skuplji nego pre korone. Naprotiv, pojedinci su spremni čak i da uzmu kredit, da bi im baštu ulepšao „lični“ vodoskok. S druge strane, izgradnja privatnih fontana traži od majstora da poznaje bar šest, sedam zanata.

18. IVAN STOJILKOVIĆ, „URBAN-TECHNICS“: Kako je violončelista došao na čelo porodične kompanije?
„URBAN-TECHNICS“, proizvođač ekstrudiranih plastičnih delova za industriju kućnih aparata, sarađuje sa brojnim inostranim partnerima, izvozi od Evrope do Azije i zaslužan je za gotovo 20 odsto ukupnog srpskog izvoza u Švajcarsku. Ova porodična firma iz Valjeva je tokom dve decenije poslovanja u svoje poslovanje uvela brojne promene, a jedna od njih je bila i smena na čelu kompanije. Sadašnji direktor Ivan Stojilković je bio talentovani violončelista, koji je napustio svoju strast da bi se, kako kaže, „posvetio onome što je moj otac gradio podjednako pasionirano kao što sam ja pristupao muzici“.

20. „CHEZ PIERRE“, DOMAĆI PROIZVOĐAČ PARFEMA: Nišlije u svetu mirisa
Preduzeće „Chez Pierre“ iz Niša već skoro tri decenije posluje u kozmetičkoj industriji, a njihov najveći adut je proizvodnja više od 150 parfema koje izvoze od Evrope, preko Sjedinjenih Država, do Singapura. Repromaterijal nabavljaju uglavnom u Francuskoj, a osim u sopstvenim prodavnicama, parfeme prodaju i posredstvom interneta. Muškarci čine 85 do 90 odsto onlajn kupaca, dok najveći broj žena kupuje njihove parfeme u radnjama.

22. PERSPEKTIVE AUTOMOBILSKE INDUSTRIJE U SRBIJI I REGIONU: Profit je u gumama
Proizvođače auto-dijelova u Srbiji, Rumuniji i Bugarskoj ne čeka baš svijetla budućnost, s obzirom na njihov očekivani pad neto prihoda, sa rekordnih 291,2 miliona eura u 2020. na 114,4 miliona eura u 2024. Slična sudbina predviđa se i proizvođačima auto-elektronike, čiji bi neto prihodi sa 73,7 miliona eura u 2020. mogli pasti na 6,5 miliona eura u narednoj godini. Najviše razloga za optimizam imaju proizvođači guma u ove tri zemlje, jer je procjena da će njihovi neto prihodi nastaviti da rastu, te da će u 2024. dostići 444 miliona eura. Proizvođači automobilskih guma u Srbiji i u ostatku regije imaju jednu veliku prednost – bez obzira da li će na tržištu srednjoročno i dugoročno dominirati automobili sa električnim ili motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem, i jedni i drugi trebaju gume, kod kojih se ništa bitno ne mijenja.

Finansije

24. RASTU PLATE, RASTU I PENZIJE ALI SPORIJE: Najstariji građani sve siromašniji
Pre 15 godina prosečna penzija iznosila je 53,9% prosečne zarade. U međuvremenu, plate su rasle bržim tempom što je smanjilo taj udeo na 41,9% u 2022. godini, a sudeći po zvaničnim najavama vlasti o rastu zarada i penzija, trend se neće popraviti u narednih nekoliko godina. Pri tom, broj penzionera i broj osiguranika koji „pune“ penzioni fond, lane i te 2008. približno je isti.

26. MONOPOLIZACIJA JAVNIH NABAVKI U SRBIJI: Ponude mršave, cene se goje
Najveći broj javnih nabavki u Srbiji sveo se na jednu ili dve prispele ponude, a kako se smanjuje broj ponuđača tako raste ukupna vrednost ugovorenih poslova. Trenutno je preko dve trećine ukupne vrednosti narudžbina u javnom sektoru izuzeto od primene Zakona o javnim nabavkama.

Temat – Privreda na vodi

29. SRBIJA SLABO KORISTI PRIVREDNE POTENCIJALE NA REKAMA: Voda svašta nosi, ali i donosi
Vodama u Srbiji ne plivaju samo ribe već i novac, ali nema ko da ga „upeca“, smatraju stručnjaci koji ukazuju na neiskorišćene privredne i turističke potencijale reka. Procenjuje se da bi naša država mogla godišnje da uštedi desetine miliona evra kada bi se više koristili plovni putevi, posebno za transport robe koja se sada uglavnom prevozi drumom i železnicom.

32. DOMAĆA INDUSTRIJA ČAMACA: Ne padaju zlatni dukati, ali se radi
Niko u Srbiji ne zna tačno koliko se proizvede čamaca, već se samo procenjuje da je to oko 500 plovila godišnje. Za izradu jednog prosečnog čamca potrebno je oko nedelju dana, a cene se kreću od 3.000 evra pa naviše, dok najjeftiniji čamci iz uvoza koštaju 40.000 evra. Primetan je rast tražnje za domaćim plovilima, jer je standard porastao, pa sada ima ljudi koji maltene za mesečnu platu mogu da kupe pristojan čamac, tvrde proizvođači.

34. JAVNE I PRIVATNE MARINE U SRBIJI: Privezišta za čamce prerasla u pristaništa
Država je najavila izgradnju marina na nekoliko lokacija u Vojvodini i u drugim delovima Srbije, a na tenderu će biti izabrane firme koje će komercijalno upravljati ovim objektima. Koliku će finansijsku korist od toga imati opštine na čijoj teritoriji će se nalaziti marine još nije precizno utvrđeno. Privatnici, koji su u ovom poslu već decenijama kažu da je isplativ, što potvrđuje i činjenica da je slobodna privezišta za čamce skoro nemoguće pronaći.

36. IZGRADNJA OBJEKATA NA VODI: Posao i za unuče
Tražnja za splavovima u Srbiji, bilo da je reč o privatnoj upotrebi, ugostiteljskim objektima ili kancelarijama na vodi nastavila je da raste i nakon korone, ali rastu i cene repromaterijala. U zavisnosti od zahteva investitora, splav veličine sto kvadrata može da košta 60.000 evra ali i pola miliona. Danas objekti na vodi po svom kvalitetu pariraju kućama, tvrde naši sagovornici, a u interesu svih – proizvođača, kupaca i države – bi bile mere kojima bi se konačno uredilo zakupljivanje mesta za splav.

38. PRIVREDNI RIBOLOV U SRBIJI: Ribari zapetljani u birokratskoj mreži
Premda u poslednjih nekoliko godina zvanična statistika beleži rast broja privrednih ribara, oni tvrde da ih sada ima 4,5 puta manje u odnosu na početak ovog veka i dodaju da su do tako drastičnog pada doveli propisi koji im onemogućavaju normalan rad, ali i masovni krivolov. Da je krivolov ogroman problem saglasne su i organizacije koje izdaju dozvole za ribolov, ali po mnogim drugim pitanjima njihovi stavovi se razilaze od procena ribara.

Intervju

40. LEANA TAJKOV, NOVINARKA, KOMUNIKOLOŠKINJA, NEKADAŠNJA KOŠARKAŠICA I SADAŠNJA PREDUZETNICA: Jedna žena i njenih sedam kamiona i poluprikolica
„U SAD sam živela u uređenom sistemu koji me je razmazio kao građanku, jer sam navikla da sve savršeno funkcioniše. U Španiji me je, s druge strane, dočekao birokratski haos kao i kod nas, pa sam se „resetovala na prethodna podešavanja“, navodi Leana Tajkov neka od svojih iskustava u stranim zemljama, u kojima se bavila košarkom, novinarstvom i kreativnim pisanjem. Danas, između ostalog, vodi podkast „Dnevnik jedne špediterke“ jer se iznenada, spletom životnih okolnosti, našla na čelu transportnog preduzeća „TGA-TRANS“ iz Bečeja. Obrevši se u poslu kojim dominiraju muškarci, razvila je sopstveni stil rukovođenja o kome kaže: „Mogu da budem doterana, fina i ljubazna kada procenim da će mi to dati određenu pregovaračku prednost, ali mogu da budem i neko ko veoma dobro ume da se bori za sebe i svoju kompaniju“.

Skener

44. ODGOVORNOST KOMPANIJA ZA POVREDE I POGIBIJE NA POSLU: Nema zatvora za ubice radnika
Pred kraj aprila usvojen je novi Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu, na koji se čekalo punih 18 godina. Novi propisi daju veća ovlašćenja inspektorima, sada mogu da izreknu više novčane kazne i da na duže vreme zatvore rizično mesto. Obaveze kompanija su takođe uvećane, moraju po zahtevu radnicima da omoguće periodične zdravstvene kontrole kao i da izdaju posebna odobrenja za rad kod visokorizičnih poslova. Međutim, i dosadašnji zakon pružao je mogućnost za bolju preventivu i oštrije kazne kod propusta, ali je njegova primena bila „mlaka“, što zbog nevelikih potencijala inspekcija rada, dobrih kompanijskih advokata ili političke zaštite poslodavca.

48. ISKUSTVA SEZONSKIH RADNICA U POLJOPRIVREDI: Ako naiđe inspekcija, moraš odmah da se izgubiš na njivi
Sezonske radnice u poljoprivredi su većinom sredovečne žene koje su ostale bez posla, ili penzionerke koje ne mogu da žive samo od tih primanja. Do posla dolaze neformalno, preko poznanika, a u slučaju da dođe inspekcija, nadzornik ih upozorava da se izgube „negde na njivi“. Žene su po pravilu manje plaćene od muškaraca, iako postoje poslovi koji se poveravaju samo ženama, jer kako kažu sezonske radnice „traže preciznost i higijenu i zato što bi muškarac to uradio ofrlje“.

Nove tehnologije

50. „DIRIGENT ACOUSTICS“, INOVATOR U OBLASTI ZVUKA: Buka nije u modi
Kompanija „Dirigent Acoustics“ bavi se zvukom kroz nekoliko usko specijalizovanih delatnosti. Kada je u pitanju neželjen zvuk ona meri buku i zvučnu izolaciju, projektuje mere zaštite od buke u spoljašnjoj sredini i zvučnu izolaciju u objektima. Kada se radi o kvalitetu zvuka, njen posao je projektovanje koncertnih dvorana, muzičkih i drugih studija i vrhunskih audio sistema. Pored toga, ovo preduzeće u saradnji sa naučnim institutima razvija i sopstvene proizvode u oblasti akustike, među kojima je i prvi mikrofon u svetu na bazi grafena.

Nauka

52. ZAŠTO SU SLOŽENI SISTEMI PODLOŽNIJI KOLAPSU: Do napretka se sporo stiže, ali put do propasti je brz
Znanja iz prirodnih nauka i ona koja smo stekli proučavanjem ljudske civilizacije upućuju da što je neki sistem složenije umrežen, to brže propada. Dovoljno je da se jedan od ključnih čvorova razveže, pa da podstakne „kaskadne kvarove“ u celoj strukturi. Dosadašnje iskustvo pokazuje da kada ljudi pokušavaju da izbegnu propast, obično preduzimaju radnje koje samo pogoršavaju situaciju. Tome smo svedoci i danas.

Koktel

56. TITO KAO TURISTA: Ruka mi se već bila ukočila, otpozdravljajući!
Doživotni predsednik SFRJ je tokom svog mandata obišao preko 70 zemalja, a njegove diplomatske posete su mu uveliko omogućavale da se ponaša i kao turista. Tito je u stranim zemljama imao pristup sadržajima koji su dostupni samo malom broju privilegovanih, ali je istovremeno umeo da „spontano“ zaigra sa narodom po selima i da se satima rukuje sa običnim ljudima. Cela armija saradnika je za njega pisala posebne vodiče o istoriji, kulturi, politici i ekonomiji zemalja koje je posećivao, uključujući poverljive informacije i „škakljiva“ pitanja.

58. OZELENJAVANJE SPORTA: Patike od kukuruza, dresovi od taloga kafe
Većina sportske opreme i dalje se proizvodi od sintetike i sličnih materijala koji škode čoveku i životnoj sredini, a oko 85% istrošene sportske odeće, obuće i rekvizita završi na otpadima ili se spaljuje. Najveći recikleri sportske opreme su Nemačka i Singapur, dok su Britanci „izbacili na tržište“ prvi fudbalski klub koji je igrao u dresovima napravljenim od reciklirane plastike i taloga kafe. Prve reciklirane patike proizvedene su još 1994. a danas se prave i od biomase u vidu kukuruza, algi i prirodnog kaučuka.

Komunikacije

60. ŠTA O ODNOSIMA SAD I KINE MISLE NJIHOVI GRAĐANI: Nekada konkurenti, sada neprijatelji
Ogromna većina Amerikanaca ne doživljava više Kinu samo kao najvećeg ekonomskog konkurenta, već kao neprijatelja koji direktno ugrožava bezbednost SAD. Kineski građani uzvraćaju istom merom, pri čemu preko dve trećine njih smatra da je Kina nadmašila američku privredu i postala vodeća u svetu. Za razliku od mlađih Amerikanaca, koji su nešto otvoreniji za ekonomsku saradnju sa Kinom od starijih generacija, u Kini su najveći nacionalisti mladi. U obe države, visokoobrazovani su najpesimističniji da će se odnosi između dve zemlje poboljšati.

Reprint

62. MAJKL LIND, AMERIČKI PROFESOR, PUBLICISTA I NOVINSKI UREDNIK: Zašto sam protiv vodeće ekološke mantre o spašavanju planete?
Spašavanje planete postalo je nova religija političara, poslovnih elita i intelektualaca na Zapadu, koja je zamenila misiju hrišćanstva da spašava ljudske duše. Ali šta ova mantra današnjih mejnstrim ekologa zapravo znači“ Kad se detaljnije ispita, to je zahtev da planetu spasimo od postojanja ljudskih bića. Ako dabrovi izgrade branu radi sopstvenog opstanka i njome ugroze druge životinje i biljke, to je prirodni poredak. Ako ljudi malaričnu močvaru pretvore u rezervoar za vodu da milioni drugih ljudi ne bi pomrli od zaraze, to je zločin jer dovodi u pitanje opstanak lokalne vrste žaba.

Vremeplov

64. KAKO SE PUTOVALO U SREDNJOVEKOVNOJ SRBIJI: Ako Srbi pljačkaju sopstvene vladare, šta li tek rade strancima
U srednjovekovnoj Srbiji, najbrže i najudobnije se putovalo brodom, jer su kopneni putevi bili toliko uski, blatnjavi i puni rupa, da su se karavani kretali istom brzinom kao i pešaci. Mnogi strani putnici su više od neudobnosti strepeli od pljačkaša, kojih je bilo svih fela – od odmetnutih gramzivih plemića, preko organizovanih razbojničkih družina, do sitnih lopova.

Pročitajte i ovo...

Ostavite komentar