Home TekstoviB&F Plus Mentoring preduzeća: Male tajne japanske poslovne kuhinje

Mentoring preduzeća: Male tajne japanske poslovne kuhinje

by bifadmin

Domaći preduzetnici lako i brzo usvajaju nova znanja ali često ne mogu da uvide trenutne prepreke koje ih sputavaju da razvijaju svoje poslovanje na adekvatan način. U tome im može pomoći prenošenje iskustava i ostvarivanje korisnog dijaloga kroz mentoring (mentorstvo). Japanski stručnjaci su u poslednjih pet godina učestvovali u projektu mentoringa srpskih preduzeća i, vođeni dosadašnjim uspesima, planiraju i dalju međunarodnu saradnju. 

Japanska agencija za međunarodnu saradnju (JICA) od avgusta 2008. godine učestvuje u projektu „Institucionalizacija mentoringa kao usluge u sistemu podrške MSPP“, zajedno sa Nacionalnom agencijom za regionalni razvoj (NARR). Predstavnici JICA boravili su u Beogradu sredinom novembra kako bi, nakon veoma uspešne trogodišnje saradnje, potpisali sporazum o implementaciji novog projekta u trajanju od tri godine. Ovaj će projekat kao cilj imati promociju uspostavljenog mentoring modela u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, zajedno sa partnerskim institucijama iz ove dve zemlje.

Mikija Saito, direktor Odeljenja za industrijski razvoj u privatnom sektoru pri JICA istakao je da je ona imala slične projekte i u drugim delovima sveta, te da je kroz njih poslovno iskustvo iz Japana prenošeno prilagođeno lokalnim kulturološkim, društveno-političkim i ekonomskim uslovima. „Većina preduzetnika izražava želju da savlada i primeni japansku kaizen poslovnu filozofiju jer ona podrazumeva povećanje efikasnosti i produktivnosti, a praktično bez korišćenja dodatnih finansijskih sredstava. Što se tiče dosadašnjih rezultata, pokazalo se da je najbolje kada mala lokalna preduzeća ostvaruju kontakt i mentoring uz podršku države, kao što je to sada slučaj u Srbiji“, naglašava Saito.

Tokom svog radnog veka, ekspert za razvoj MSP u JICA Hideo Kobajaši imao je prilike da sarađuje sa malim preduzetnicima iz azijskih, latinoameričkih i afričkih zemalja. Prema njegovim rečima, srpske preduzetnike u poređenju sa kolegama iz ovih zemalja odlikuje veliki kapacitet za širenjem, kvalitet i želja za napredovanjem: „Sektor MSP u Srbiji karakteriše velika razuđenost, u smislu kvaliteta i poslovne delatnosti. Moguće je pronaći mnoštvo preduzeća sa usvojenim izuzetno visokim standardima, ali, s druge strane, i mnogo onih koja improvizuju i snalaze se kako znaju i umeju. Ono što se zaista retko viđa u drugim zemljama je velika kompetitivnost i želja za razvijanjem poslovanja. Veliko otvoreno tržište je u neposrednoj blizini, u vidu EU, što znači da postoji dobra prilika za iskorišćenje tog potencijala.“

Otkrivanje grešaka dijalogom

Pre pet godina ovaj projekat je započet odabirom mentora i njihovom obukom, nakon čega je oformljen sistem mentoringa koji se sada primenjuje. „Mentoringom malim preduzećima Japancipomažemo da usvoje nove strategije, pripreme biznis planove, tako da kroz zajednički dijalog i diskusiju uvide pravce budućeg razvoja poslovanja u upravljačkom i tehničkom smislu. Na početku je neophodno ispravno sagledati zamišljeni koncept svakog pojedinačnog preduzeća. Ukoliko se tu napravi greška, nju je gotovo nemoguće kasnije ispraviti, a često mentoring već u definisanju nastupa na tržištu pomaže vlasnicima da bolje izraze i usmere sospstveni biznis“, kaže Kobajaši.

Naš sagovornik iz današnje perspektive sagledava uspeh pilot projekta, u kome je učestvovalo 50 preduzeća. Iako i dalje ima prostora za razvoj, sva ona su u tom trenutku postigla željeni napredak.

„Jedna kompanija koja se bavi galvanizacijom pristupila je našem programu jer je osetila pad prodaje. Njen vlasnik investirao je u novu opremu za plastifikovanje u želji da plasira nove proizvode i na taj način poveća prodaju. Međutim, kada smo mi došli tamo, nova oprema nije korišćena sa odgovarajućim kapacitetom, a pritom se ni plastificirani proizvodi – potpuno različiti od njegovih galvanizovanih proizvoda – nisu uspešno prodavali jer je tržište već bilo zasićeno bogatom ponudom. Proveli smo skoro četiri cela dana razgovarajući šta bismo mogli da promenimo nabolje u njegovom poslovanju i na kraju smo došli do zaključka da bi mogao da pokuša da poveća svoju ciljnu grupu – jer je nastojao da prodaje nove proizvode svojim starim klijentima koji za njih nisu bili preterano zainteresovani, kao i da smanji svoju do tada prekomernu potrošnju električne energije. Napravili smo šemu režima rada njegovih mašina i rezultati smanjenja troškova na struju bili su uočeni skoro istog trenutka, dok se povećanje prodaje njegovih plastičnih proizvoda osetilo nakon tri meseca“, navodi jedan od primera uspešnog rezultata Kobajaši.

U okviru prvobitne grupe prijavljenih preduzeća bila je i jedna kompanija koja ugrađuje i proizvodi PVC i aluminijumske prozore. Njeni predstavnici su izrazili želju da unaprede kvalitet svojih proizvoda, što je bilo prilično neobično s obzirom da su oni i svi njihovi konkurenti uvozili potpuno isti materijal, odnosno ramove, iz Nemačke ili Grčke. I njihova priča bila je specifična, navodi japanski stručnjak: „Zajedno smo došli do zaključka da je najbolje da se usredsredimo na kvalitet merenja prilikom ugradnje i tačnost isporuke. Takođe smo vlasniku te kompanije predložili i uspešno organizovali „matchmaking“ sa mogućim stranim partnerima pa je na kraju uspostavio kontakt sa jednom firmom iz Nemačke koja je znatno efikasnije isporučivala materijal, zbog čega nije više dolazilo do nepredviđenog kašnjenja.“

Pokazalo se da je, prilikom ostvarivanja kontakta sa zainteresovanim preduzetnicima, najvažniji bio njihov početni stav prema mentoru. Osim njega, organizatori projekta mere njegovu uspešnost kroz nivo prenesenog znanja, korisnost mentora i krajnjeg postignutog rezultata. „Poslovni ljudi koje sam susreo, baš kao i mentori koje smo obučili su, po mom dosadašnjem iskustvu, iznenađujuće aktivni. Svi oni imaju korisne ideje i zato je veoma bitno da dođe do njihove razmene kroz međusobni dijalog“, ocenjuje gospodin Kobajaši.

Uspešni prate trendove

Jedna od šansi za lokalna MSP je učestvovanje u snabdevačkom lancu velikih međunarodnih kompanija, samim tim i u ukupnom izvozu proizvoda iz Srbije. U Japanu se količina i uspešnost MSP razlikuje od regiona u kojima se nalaze. Oblast oko grada Nagoje je jedna od najuspešnijih jer se u njoj nalazi centrala Tojote, koja kao međunarodni automobilski gigant generiše posao za veliki broj lokalnih malih preduzeća. Kako bi to postigli, proizvodi i usluge domaćih preduzetnika najpre moraju da dosegnu neophodan kvalitet, ali i da prate aktuelne trendove. Koliko je bitno biti svestan promena u poslovanju najbolje pokazuju primeri nekadašnjih oslonaca američke industrije transporta, železničkih kompanija koje su zgrtale ogromne količine novca do polovine dvadesetog veka. Odgovorni u njima imali su priliku da se na vreme preorijentišu i počnu da se bave i drumskim prevozom, ali su to sa rezignacijom odbili. Danas možemo da sagledamo rezultat takve odluke, objašnjava Kobajaši – u SAD su železnice u velikim gubicima, uostalom kao i u većini zemalja na svetu, dok kompanije koje se bave drumskim transportom cvetaju. Njihov koncept se pokazao uspešnim u određenom razdoblju, ali ne i na zaista duge staze. Sa sličnim problemom se suočavaju medijske kompanije koji nisu na vreme prešle na onlajn objavljivanje sadržaja ili proizvođači mobilnih telefona koji nisu ispravno sagledali mogućnosti pametnih telefona i odgovarajućih operativnih sistema.

Marko Miladinović

MSP: 1000 zašto 1000 zato, decembar/januar 2012/13

Pročitajte i ovo...