Home VestiPolitika i društvo Katalonci zavide Škotskoj na referendumu

Katalonci zavide Škotskoj na referendumu

by bifadmin
Pristalice nezavisnosti Katalonije za zavišću gledaju pripreme referenduma o nezavisnosti u Škotskoj i nadaju se da će ovaj primer dati novu snagu njihovoj borbi. Centralne vlasti Španije osporavaju pravo ovoj bogatoj španskoj regiji na organizovanje referenduma. Pored osujećenja težnje za samoopredeljenjem, ovakav stav nameće i težak izbor lideru Katalonije – da li da se ogluši o zabranu Madrida i dovede do raskola sa umerenim krilom svoje stranke, ili da odustane od referenduma zakazanog za novembar i izgubi važnog političkog saveznika. Reakcije EU i NATO pokazuju da bi i Škotska i Katalonija u slučaju otcepljenja ostale van ovih organizacija, pa bi ukoliko to žele morale ponovo da se učlanjuju.
U Kataloniji se pripreme za referendum o nezavisnosti Škotske od Velike Britanije prate sa velikom pažnjom, ali i zavišću. Naime, centralne vlasti su stavile veto na održavanje referenduma u Kataloniji 9. novembra. Vlasti u Madridu smatraju da ustav ne pruža mogućnost izjašnjavanja Katalonaca o ostanku u okviru Španije.
„Šlučaj Škotske u nama izaziva zavist, ali i bes jer nam pokazuje da je uz političku volju, razgovorom, moguće pronaći demokratsko rešenje“, rekao je 32-godišnji arhitekta Žozep Marija Gvel.
„U Škotskoj su već odneli pobedu samim tim što će moći da glasaju. Ukoliko još pobede zastupnici nezvisnosti, moći ćemo da vidimo kako će reagovati Evropska unija“, izjavila je predsednica najvećeg udruženja za nezavisnost Katalonska narodna skupština Karme Forkadeli.
Da bi pokazala odlučnost, ova organizacija za 11. septembar je najavila novo okupljanje. Ovaj dan, koji se naziva nacionalnim danom Katalonije, zapravo je ustanovljen u znak sećanja na ulazak francusko-španskih trupa u Ratu španskog nasleđa 1714. u Barselonu i preuzimanje tog grada. Katalonija je tada izgubila veliki deo autonomije.
 katalonija
Katalonija ima 7,5 miliona stanovnika, koji su ponosni na jezik i kulturu, i dobar deo njih smatra da centralne vlasti prema njima loše postupaju. Ovaj region proizvodi petinu državnog bogatstva Španije ima sopstvenu policiju i veću autonomiju od Škotske.
Međutim, interesovanje za nezavisnost poraslo je nakon ekonomske krize iz 2008. godine. Centralna vlast 2012. godine nije dozvolila da Kataloniji da preuzme nadležnost nad svojim porezima. Da stvari budu gore, dve godine ranije Ustavni sud joj je oduzeo status nacije.
Ogromno okupljanje u Barseloni 2012. godine pokazalo je razmere težnji Katalonije za nezavisnošću. U 2013. ovaj skup okupio je oko pola milona ljudi, koji su formirali ljudski lanac u regionu.
Aktivisti za nezavisnost želeli bi ove godine da privuku još veći broj pristalica, koji bi bili obučeni u crvenu i zlatnu boju sa katalonske zastave, i koji bi se poređali u obliku slova V u dužini od 11 kilometara u dve velike avenije u Barseloni.
Težnje za nezavisnošću i politički problemi
Predsednik ove regije Artur Mas, koji je na čelu nacionalističke koalicije CiU, od 2012. pokušava da se organizuje referendum u zamenu za političku podršku političkih saveznika, pristalica nezavisnosti iz pokreta ERC.
Plan je da se biračima postave dva pitanja – da li želite da Katalonija postane država? Da li želite da ta država bude nezavisna?
Međutim, nasuprot britanskim vlastima koje su odobrile održavanje referenduma o nezavisnosti Škotske, u Madridu ne žele ni da čuju za takvu mogućnost. Šef konzervativne vlade Marijano Rahoj je nakon susreta sa Masom u julu rekao da se takav referendum „ne može i neće održati“.
Mas ima do 9. novembra da odluči da li da se suprotstavi volji Madrida i izloži se opasnosti od razlaza sa umerenim krilom stranke ili da odustane od referenduma i rastane se od tvrdog krila stranke i saveznika iz pokreta ERC koji su ga pobedili na evropskim izborima u maju.
U Škotskoj je nedavno osnovan i pokret protiv nezavisnosti Katalonsko građansko društvo, koji osporava poređenja sa Škotskom.
„Situacije su potpuno različite. Katalonija je region, a ne narod kao Škotska“, rekla je potpredsednica tog pokreta Suzan Beltran.
Njeno mišljenje ne deli 54-godišnji prodavac Salvador Goro, koji čeka u redu da dobije majicu sa katalonskim bojama za skup 11. septembra.
„Naše dve zemlje bore se za istu stvar. Ukoliko funkcioniše kod njih, biće dobro i za nas“, rekao je on.

Pročitajte i ovo...