Home TekstoviB&F Plus IFC i rešavanje teško naplativih kredita u regionu i Srbiji: Lako ne može svako

IFC i rešavanje teško naplativih kredita u regionu i Srbiji: Lako ne može svako

by bifadmin

Fond koji je IFC stavio na raspolaganje APS Holdingu, specijalizovanoj instituciji za otkup teško naplativih kredita i upravljanje preduzećima u teškoćama trebalo bi da pomogne rešavanju NPL u regionu. Obim kredita u Srbiji koji bi mogao biti obuhvaćen ovom inicijativom delom zavisi i od uklanjanja barijera u kupovini teško naplativih kredita građana, koje je važećim propisima dozvoljeno samo bankama

I pre nego Vlada i Narodna banka Srbije izađu sa predlogom rešenja problematičnih kredita (NPL), koje je nedavno najavio srpski premijer, deo ovog problema mogao je da bude rešen kroz inicijativu IFC, članice grupacije Svetske banke, i kompanije koja se bavi investiranjem i upravljanjem problematičnim kreditima, APS Holdinga.

Regulativa u vezi sa teško naplativim zajmovima u Srbiji je dosta restriktivnija u odnosu na zemlje u regionu, a to se pre svega odnosi na trgovanje teško naplativim kreditima građana, kaže u razgovoru za B&F Viktor Levkanič, direktor za investicije u APS Holding SE.

Ovo nije prva inicijativa za promenu zakonodavstva u vezi sa NPL i to baš u vezi sa kreditima građana. Prema sadašnjim propisima, kredite može da otkupljuje samo institucija koja ima sedište u Srbiji, a kreditima građana može se trgovati samo između institucija koje imaju bankarsku licencu. “Prvi uslov nije teško ispuniti ali drugi onemogućava bilo koju transakciju vezanu za stambene i potrošačke kredite, kaže Levkanič. Uz to čitav niz drugih propisa onemogućava efikasno investiranje i u pojedinim slučajevima, čini investiranje potpuno finansijski neatraktivnim, smatra glavni finansijski specijalista IFC, Marta Miler Gvićardini.

Obuhvat

IFC i APS Holding su pre nekoliko nedelja potpisali sporazum prema kojem će IFC obezbediti finasijska sredstava u visini do 20 miliona evra za zajedničku kupovinu sa APS-om portfelja problematičnih kredita, uključujući potrošačke i stambene kredite, kao i kredite za male i veće kompanije u Bugarskoj, Crnoj Gori, Rumuniji, Srbiji i potencijalno drugim zemljama istočne i južne Evrope.

Sadašnja investicija je deo IFC-ovog programa za rešavanje problematičnih kredita, koji ima za cilj kupovinu NPL, refinasiranje dobrih kompanija i restrukturiranje malih i srednjih preduzeća. IFC je do sada investirao više od milijardu dolara svojih sredstava i mobilisao oko 2,7 milijardi dolara za ovaj program.

U zajedničkom saopštenju IFC i APS Holdinga, navodi se da je kroz program za rešavanje problematičnih kredita, globalno, IFC omogućio bankama da se reše više od 25 milijardi dolara teško naplativih potraživanja, normalizovao obaveze nekih šest miliona domaćinstava i malih i srednjih kompanija, i na taj način sprečio da veliki broj pojedinaca i kompanija izgube sredstava ili radna mesta.

javni dug

Ne postoji unapred određen deo ovog novca za svaku pojedinačnu zemlju, već alokacija novca zavisi od atraktivnosti svake pojedinačne transakcije. “U ovom trenutku, imamo u vidu nekoliko investicionih projekata u regionu i u zavisnosti od tempa njihove prodaje bićemo spremni da investiramo u nekoliko narednih nedelja. Takođe razmatramo pitanje načina strukturisanja transakcija u Srbiji, odnosno regulatorna pitanja koja su sa ovim transakcijama povezana”, kaže Levkanič.

Tokom boravka u Beogradu, potpredsednica Svetske banke Lora Tak, ocenila je da visok udeo loših zajmova u Srbiji doprinosi slaboj kreditnoj aktivnosti banaka i sporom ekonomskom rastu zemlje, i da “zakonodavstvo u Srbiji ne pogoduje rešavanju problema teško naplativih kredita”.

Zakoni pre idu na ruku dužnicima nego kreditorima, a s druge strane problem komplikuje i nespremnost banaka da prepoznaju gubitke, rekla je Tak za agenciju Tanjug.

Tak smatra da bi inicijativu trebalo da preuzme Narodna banka Srbije, i da odigra veću ulogu kako bi pogurala banke da prepoznaju loše kredite. Ona je sagovornicima u Srbiji predložila uvođenje strožih rokova za nelikvidnost i stečajni postupak, uvođenje efikasnijeg okvira za dobrovoljno korporativno restrukturiranje, ili drugačiji tretman računa u blokadi, tako što bi se obezbedili adekvatni podsticaji u vidu razmene duga za kapital.

Tokom posete Beogradu, Tak je takođe kao problematičnu apostrofirala okolnost da je sada samo bankama dozvoljeno da kupuju problematične kredite građana i preduzeća, ali ne i drugim investitorima, što bi bilo poželjno.

Prvi korak

Interes bankara za stvaranje mehanizma kojim bi u zemlji na jedinstven način bilo rešeno pitanje NPL narastao je pošto je udeo ovih kredita krajem 2013. dostigao 22 odsto, a posebno je izražen kod preduzeća (28 odsto) i preduzetnika 30 odsto. Procenat dužnika među građanima (10 odsto) je značajno manji, ali je za agencije koje se bave preuzmanjem NPL ovo mnogo lakši i manje rizičan zadatak nego preuzimanje NPL i reorganizacija poslovanja kompanija.

U ovom trenutku je u rezervisanjima banaka za procenjene gubitke po kreditima i obaveznu rezervu zarobljeno oko 7,9 milijardi evra, prenela je Politika. Veroljub Dugalić, sekretar Udruženja banaka Srbije, nedavno je izjavio da bi taj problem trebalo da se reši zajedničkom akcijom Narodne banke, samih banaka, ministarstava privrede i finansija. Na tom fonu je i inicijativa premijera koji je predložio osnivanje fonda sa profesionalnim menadžmentom specijalizovanim za restrukturiranje kompanija koje se nalaze u finansijskim teškoćama, a kojima su ovi krediti bili odobravani.

S obzirom na nivo sredstava kojim raspolaže, inicijativa IFC i APS Holdinga ne može da zameni stvaranje nacionalnog specijalizovanog fonda za otkup i upravljanje NPL, ali je dobrodošla smatraju bankari. Tim povodom, Marinos Vatis, predsednik Izvršnog odbora Vojvođanske banke, rekao je Politici da je „važan podatak da su međunarodne finansijske institucije, poput Međunarodne finansijske korporacije zainteresovane da pomognu. Na ovaj način pristup izvorima finansiranja bio bi jednostavniji i jeftiniji kako za privredu tako i za stanovništvo i pozitivno bi uticao na ekonomski rast Srbije i u privlačenju novih investitora”.

IFC i APS Holding su u zajedničkom saopštenju procenili da bi, samo u Rumuniji, kroz ovo partnerstvo može biti rešeno više od 30.000 problematičnih zajmova, tako što bi se ti zajmovi uklonili iz bilansa banaka i na taj način oslobodila sredstava za nove pozajmice.

“APS Holding je zainteresovan za transakcije čiji bi pojedinačni obim bio oko pet miliona evra i gde bi smo investirali ili samostalno ili uz pomoć partnera”, kaže Levkanič. “Ukoliko je regulatorni okvir takav da se razvije aktivno tržište, nivo investicije može biti ponovo razmotren. Uz to, kapacitet za servisiranje fonda trebalo bi da se obnavlja i na lokalnom nivou,” dodaje Gvićardini.

“Sve pomenute klase aktive (tipova NPL) su nam zanimljive po pravoj ceni i strukturi, sa izuzetkom neosiguranih MSP koja imaju minimalnu investicionu vrednost i nisku mogućnost obnavljanja biznisa”, precizira Levkanič.

Oba partnera učestvovaće u odabiru atraktivnih transakcija, pri čemu prednost imaju direktni pregovori ali Levkanič ne isključuje ni učešće na tenderima.

Ova inicijativa nije u vezi sa rešavanjem već odobrenih kredita koje je IFC dala nekim velikim preduzećima u Srbiji, a koja su u međuvremenu iskazala poteškoće u poslovanju, rekao je Levkanič B&F.

Piše: Tanja Jakobi FINANSIJE TOP 2013-14

Pročitajte i ovo...