фебруар 2009

Prognoza ostaje negativna jer se očekuje značajni pad obima prodaje, a perspektive oporavka u sledećoj godini su „ograničene“, ističu iz Moody’sa. Agencija predviđa da će narudžbine za Fiatove automobile i laka komercijalna vozila u prvom kvartalu pasti za 20 odsto.

Fiat je objavio da ove godine mora vratiti 4,8 milijardi evra dugova. Od banaka Intesa Sanpaolo, UniCredit i Calyon kompanija je prošle nedelje primila milijardu evra revolving kredita da prebrodi probleme sa likvidnošću, a u Moody’su smatraju da Fiat i previše zavisi od kratkoročnih bankarskih kreditnih linija.

Čelni čovjek Fiata Serđio Markione krajem januara je izjavio da njegova kompanija razmatra „saveze s evropskim konkurentima“, nakon odluke o povezivanju s američkim Chryslerom, u kojem dobija 35 odsto vlasništva, a zauzvrat će s njima podeliti tehnologiju izrade malih automobila.

Savetnica glavnog ekonomiste CBCG, Zorica Kalezić, rekla je crnogorskim medijima da je usporavanje otplate kredita očigledno, ali nije mogla precizirati koliko je takvih kredita i koliko je to više nego godinu ranije. Kalezić je navela da poslovne banke ne bi trebalo bez razmatranja da odbace mogućnost reprograma kredita građanima, iako bi to moglo negativno uticati na likvidnost finansijskih kompanija. Banke, prema njenim rečima, otežano naplaćuju i iz hipoteka, zbog pada priliva direktnih stranih investicija u nekretnine, stagnacije izdavanja hipotekarnih kredita kao i pada potražnja za nekretninama i pada njihovih cena.

Kako piše hrvatski portal Monitor, više od 20 odsto građevinskih preduzeća je u blokadi, u teškoćama su i turističke agencije, a sve se to odražava na promet nekretninama. Cene nekretnina su takođe pale, ali to nema značajniji utjecaj na volumen tržišta. Razlozi pada su otežano finansiranje i recesijska psihoza, a problem bi mogao tek nastati ako banke zaustave finansiranje i razvoj projekata.

Nasdaq, S&P i Dow Jones pali su po oko tri odsto. Dow Jones i S&P 500 indeks pali su na najniži nivo od proleća 1997. godine jer vest da bi vlada mogla povećati svoj udeo u Citigroupu sa 7,8 na 40 odsto, što je ispočetka pozitivno uticalo na tržište, ipak nije ohrabrila ulagače, premda mnogi smatraju da je takav vladin pristup nužan kako bi se velike banke očistile od loših dugovanja.

Loše je na tržište uticao i izveštaj CNBC televizije o mogućem stečaju American International Group (AIG) ako ta osiguravajuću kuća ne dobije dodatnu pomoć vlade, nakon što su joj već prošle godine u dva navrata odobrena finansijska sredstva. CNBC je objavio da je AIG, uprkos državnoj pomoći, u proteklom tromesečju ostvario gubitak od oko 60 milijardi dolara, što bi, ako se pokaže točnim, mogao biti najveći kvartalni gubitak u korporativnoj istoriji SAD.

Uz finansijski, pod pritiskom se našao i tehnološki sektor, nakon što su analitičari Morgan Stanleya smanjili svoje procene prodaje kompjutera u ovoj i idućoj godini. Zbog toga su cene akcija IBM-a i Applea pale oko 5, a Hewlett-Packarda više od 6 odsto.

I na evropskim berzama su početkom ove nedelje cene akcija oštro pale. Londonski FTSE indeks izgubio je 1 odsto, na 3.889 bodova, dok je DAX indeks Frankfurtske berze potonuo 1,95 odsto, na 3.936 bodova.

Ministar je za danas najavio sastanak vlade s čelnicima poduzeća u državnom vlasništvu radi dogovora o podizanju njihove likvidnosti kako bi ova novčana masa generalno oživjela financijski krvotok. Također je objavljano da punjenje budžeta zaostaje za prošlogodišnjim tempom za 10-12% odnosno za 600 milijuna kuna. Ovaj podatak vratio je razgovor na rebalans budžeta, odnosno smanjenje potrošnje koje je u Hrvatskoj nužno zbog smanjene mogućnosti financiranja budžetskog deficita i deficita tekućeg računa platne bilance.

Vlada je, međutim, do sada otklanjala pitanje rebalansa iz političkih razloga pozivajući se na to da će o tome odlučiti nakon prvog kvartala kada bude pouzdanijih podataka o punjenju budžetskih prihoda. Međutim od početka godine je sasvim jasno da je prihodovna strana budžeta kompromitirana. Savjet da se revidiraju kapitalne investicije, kao što je na primjer skupi projekt mosta na poluotoku Pelješcu, došao je čak i od ureda Svjetske banke, ali ga je premijer Sanader otklonio. Međutim, do rebalansa budžeta će doći, kako je jučer najavio i ministar financija nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća, samo je pitanje koje će se stavke rezati: kapitalne investicije, socijalna prava ili razne subvencije i poticaji privredi. Vladi bi željela da se socijalni partneri u ovom vijeću, kojeg čine poslodavci, sindikati i sama vlada, dogovore o mjerama kojima bi se smanjila potrošnja ispod razine predviđene budžetom. Drugim riječima, vlada bi rado podijelila odgovornost za neizbježne nepopularne mjere i poteze.

S druge strane, Hrvatska udruga poslodavaca nedavno je objavila da se u Hrvatskoj zbog krize svaki dan zatvori u prosjeku 150 radnih mjesta te da je u decembru i januaru u privredi izgubljeno 35,000 radnih mjesta, te da je neobjašnjivo zašto vlada razmišlja tako dugo i odlaže neizbježne, kao što je revizija budžeta ili neki socijalno osjetljivi potezi kao što je ograničavanje rasta plaća ili čak njihovo zamrzavanje, ukidanje zabrane rada nedeljom u trgovini i drastičnije rezove u budžetskoj potrošnji.

Povlačenje s italijanskog tržišta deo je šireg procesa restrukturiranja OMV-ove mreže benzinskih pumpi, u sklopu kojeg je ova kompanija od početka 2008. do danas prodala oko 60 odsto od ukupno 559 pumpi u Austriji, a u ovoj godini planira da proda još 70 pumpi. Do kraja godine kompanija će prodati svoju italijansku tvrtku-kćer, u čijem je vlasništvu 96 odsto pumpi na severu Italije.

Kako se navodi u saopštenju koje je OMV objavila 23. februara, kompanija planira da se koncentriše na tržišta „s potencijalnom snažnijeg rasta“, poput onih u Podunavlju, jugoistočnoj Evropi i crnomorskoj regiji, dok je italijansko tržište prezasićeno i nudi vrlo malo prilika za daljnji razvoj, navodi se u saopšetnju.

OMV ima u svom vlasništvu 2.524 benzinske pumpe u 13 zemalja, s posebnim naglaskom na srednju i jugoistočnu Evropu.

UNESCO je objavio svoj novi svetski atlas ugroženih jezika, prema kojem 199 jezika govori jedva desetak ljudi. Među tim je jezicima i livonski, letonijski jezik koji govori samo jedna osoba. Prema istraživanju UNESCO, poslednji ljudi koji su govorili ejačkijezik na Aljasci, kao i ubički jezik u Turskoj, umrli su prošle godine, čime je popis živih jezika smanjen za dva.

Nisu svi ugroženi jezici iz nekih zabitih ili malo poznatih krajeva svijeta. Prema UNESCO-ovom atlasu, u gusto naseljenim zemljama, uključujući Sjedinjene Države i Indiju, govore se neki od najugroženijih jezika.

Istraživanja pokazuju da bi posebno mogli da budu ugroženi štampani mediji koji se isključivo finansiraju prodajom oglasa. Globalna ekonomska kriza bi, s druge strane, mogla pridonijeti porastu televizijskog oglašavanja. Čak i u razvijenim zemljama potrošači će gledanje televizije sve češće odabirati umesto drugih, skupljih oblika zabave. Globalno gledajući, prosečni gledalac će u 2009. provesti pred malim ekranom 30 minuta nedeljno duže nego u prošloj godini.
Ekonomska će kriza najviše pogoditi novinske izdavače u razvijenim zemljama, gde će brojni časopisi prorediti periodiku izlaženja ili se prebaciti isključivo na internet.

Sumorni scenario, po kojem pad izvoza i pad privredne aktivnosti u istočnoevropskim zemljama dovodi do pada njihovih valuta u odnosu na evro, dovodi i do bankarske krize, Naime, i privreda i građani dosta su se zadužili u evrima i švajcarskim francima, a otplaćivanje tih kredita slabljenjem valute postaje sve skuplje.

I u Srbiji i izvan nje je, čini se opšteprihvaćeno tumačenje da su banke koje posluju u Srbiji u boljoj poziciji da prebrode tu krizu ako do nje dođe, ali je u drugim istočnoevropskim zemljama rizik ozbiljan, pa se to pitanje u Berlinu u nedelju našlo i na dnevnom redu sastanka lidera najvećih zemalja EU.

Britanski premijer Gordon Braun je tako, između ostalog, ukazao na to da je zemljama srednje i istočne Evrope potrebna hitna finansijska pomoć. Međutim, da li Zapad može da pomogne, i kako?

Timoti Eš je stručnjak za zemlje u razvoju u jednoj od najvećih britanskih banka – Royal Bank of Scotland (RBS). Na pitanje šta to ugrožava bivše socijalističke privrede, on za BBC kaže: „Najveći problem je ogromni spoljni dug privatnog sektora u tim zemljama. Njihove privrede su se jako brzo proširile u poslednjih desetak godina – dogodila se i ogromna ekspanzija banaka u kojoj se i suviše mnogo ljudi isuviše mnogo zadužilo. Nažalost, banke su danas manje spremne da produže te kredite, a posledica toga je da puno zemalja u regionu sada ima probleme sa vrednošću svojih valuta i deviznim rezervama.“

Eš za BBC kaže da je problem pogoršan time što zapadne banke koje su otvorile filijale na istoku prosto moraju da smanje obim posla u istočnoj Evropi, jer na Zapadu vlada nestašica novca – a davanje kredita na istoku je postalo riskantnije nego što je bilo: „Austrija je, na primer, izložena rizicima u istočnoj Evropi u ukupnoj vrednosti od 70% svog brutonacionalnog proizvoda. Slično tome, Švedska je izložena rizicima u vrednosti od 80 milijardi dolara u baltičkim državama. Kako privrede tih zemalja budu propadale, tako će aktiva podružnica zapadnih banaka u tim državama biti sve manja. To znači da će te podružnice u istočnoj Evropi morati da budu rekapitalizovane, što se automatski negativno održava na njihove centrale na Zapadu.“

BBC-jev sagovornik kaže da je veoma teško videti kako bi Zapad, u postojećim okolnostima, mogao efikasno da pomogne ekonomskoj stabilizaciji srednje i istočne Evrope: „Imali smo nekoliko programa Međunarodnog monetarnog fonda u regionu. Letonija, Mađarska, Srbija i Ukrajina su sve dobile finansijsku pomoć Fonda. Međutim, problem je u tome što ti programi nisu stabilizovali privrede tih zemalja. Istovremeno i na žalost, strani investitori i banke iznose kapital iz regiona kako bi smanjili rizik kojem su tamo izloženi. Dakle, jasno da je tim zemljama sada neophodna finansijska pomoć, dok u Evropskoj uniji postoji sve manje volje da im da te pare“, navodi Timoti Eš.

On kaže da su statistički podaci o padu brutonacionalnog dohotka, industrijske proizvodnje i izvoza u većini istočnoevropskih zemalja vrlo zabrinjavajući, i izražava bojazan da bi to moglo da dovede ne samo do ekonomske, nego i do političke destabilizacije tih država. „Ne znamo kako će sve ovo da se završi i sa kakvim implikacijama. Poslednjih deset godina bio je period neprekidnog rasta i povećane trgovine, u kojem je proces približavanja Evropskoj uniji doprineo političkoj, socijalnoj i etničkoj stabilizaciji ovih zemalja. Sada, kada su stvari krenule u suprotnom pravcu lako bi moglo da dođe ne samo do socijalnih, već i međuetničkih nemira“, kaže Eš za BBC.