trendovi
9 Zaduživanjem protiv virusa
Ko preživi, vraćaće dugove
14 Kako rejting agencije svojim ocenama utiču na krizu?
Da li je po babu, ili po stričevima?
16 Kapitalizam i državna pomoć
Puna usta opšteg interesa
20 Pandemija i investicije u Srbiji
Spremite se, padamo
22 Kriza na lokalu
Virus napao i opštinske budžete
24 Kako se kriza izazvana koronom odrazila na finansijski sektor u Srbiji
Stabilno poslovanje
u teškim vremenima
28 Uticaj pandemije na zaposlenost u finansijskim organizacijama
Broj zaposlenih približno isti kao i pre krize
30 Upravljanje novčanim tokovima u vreme krize izazvane pandemijom
Održavanje likvidnosti ne sme da ugrozi dugoročno poslovanje
32 Kampanje za kupovinu domaće robe
Nije sve u patriotizmu, nešto je i u porezima
36 Bez državne pomoći za firme koje posluju u „of-šor“ zoni
Nevolje u poreskim rajevima
38 Pranje novca u Srbiji
Bojler firme
BANKE
41 Bankarski sektor u 2019.
Konsolidacija uspela, krediti na čekanju
44 Uloga banaka u ekonomskoj krizi
Razapete između očekivanja i realnosti
46 Da li će posledice pandemije ubrzati bankarske akvizicije?
Tehnološka konkurencija ofanzivnija od virusa
50 Centralne banke i digitalni novac
Pustio bih ja njega,
ali neće on mene
52 Poslovanje fintech kompanija u aktuelnoj krizi
Usporavanje poslovanja, rast novih ideja
56 Banke od sistemskog značaja
Dodatne mere za sprečavanje potresa na finansijskom tržištu
58 Šta će biti sa kreditima privredi kada prođu mere podrške
Investicioni krediti na čekanju
62 Anketa B&F
osiguranje
77 Tržište osiguranja u Srbiji u 2019. godini
Neke nove zvezde na nebu
80 Nove tehnologije,
sajber kriminal i osiguranje
Da li jedemo sopstveni rep?
84 Osiguranje u proizvodnji hrane
Industrija koja ne sme da stane
86 Osiguranje i građevinarstvo
„Zlatna koka“ za osiguravače
90 Anketa BIF
lizing
101 Poslovanje lizing industrije u 2019. i ovogodišnji trendovi
Podrška investicijama u Srbiji
102 Lizing industrija – šanse i izazovi
Nedovoljno iskorišćeni potencijali
104 Globalni trendovi u lizingu – car sharing
Deljenje vozila sastavni deo novih vrsta mobilnosti
Fondovi
111 Dobrovoljni penzijski fondovi
Dugoročna stabilnost uprkos kratkoročnim poremećajima tržišta
113 Poslovanje investicionih fondova u Srbiji
Relativno uspešni i u vreme krize
115 Fondovska industrija u svetu
„Održivi“ fondovi došli na zelenu granu
revizija
125 Uticaj pandemije Kovid-19 na proces revizije i ulogu revizorskih kuća
Odgovornost revizora veća nego ikada
berza
129 Pregled trgovanja na Beogradskoj berzi u 2019. i prvom kvartalu 2020. godine
Prošla godina završila rastom, ova počela neizvesno
132 Korporativne obveznice
Novi izvor finansiranja za kompanije u Srbiji
Na rubu
mozga
141 Nadležni za misterije svemira
Zagubili paralelni univerzum, ali vanzemaljci su i dalje ovde
142 Šokantno! Samo za ulagače sa izrazitim „apetitom za rizik“!
Paranormalna imovina
Vremeplov
144 Mitovi i činjenice o ruskom blagu u Beogradu
Bankarski triler u ratnom vrtlogu
Edicije
Prema rang listi objavljenoj u godišnjoj ediciji BIZNIS TOP 2018/19 u izdanju ekonomskog mesečnika Biznis & Finansije, od četiri najprofitabilnije kompanije u prošloj godini – Zijin BOR Copper, NIS, Aerodrom Nikola Tesla i Al Dahra Srbija – samo je NIS ostvario dobit iz osnovnog poslovanja.
Preostale tri kompanije su „uzletele“ pre svega zahvaljujući prodaji stranim investitorima i njihovim inicijalnim ulaganjima, pa je i prikazana dobit „jednokratna“, a ne odraz dobrog poslovanja.
Najuspešnija kompanija u 2018. godini je Naftna industrija Srbije (NIS), iako na rang listi zauzima treće mesto po dobiti i drugo mesto po poslovnom prihodu, ali je za razliku od prvoplasiranog konkurenta po dobiti, svoje poslovne rezultate ostvarila iz osnovnog poslovanja. Prošle godine, prihodi NIS-a su dostigli 258.523 miliona dinara sa godišnjim rastom od 19,8%, dok je ostvarena dobit od 26.067 miliona dinara bila manja za 6,2% u odnosu na prethodnu godinu.
TRENDOVI
11 STARI PROBLEMI GLOBALNE EKONOMIJE I U NOVOJ GODINI
„Sinhronizovano usporavanje“ ili put u recesiju
14 PRIVREDNI KRIMINAL I PREVARE U DRŽAVAMA JADRANSKE REGIJE
Bolje sprečiti nego lečiti
16 USPORAVANJE PRIVREDNOG RASTA U SRBIJI
Samo usluge rastu
20 NAJUSPEŠNIJA PREDUZEĆA U SRBIJI U 2018. GODINI
Nije zlato sve što sija
22 AKVIZICIJE U SRBIJI
Ko će biti nosioci budućih akvizicija?
26 KOJI SU REZULTATI PRIMENE NOVOG CARINSKOG ZAKONA?
Čeka se informatička podrška
28 NOVI ZAKONI O RAČUNOVODSTVU I REVIZIJI
Usklađivanja sa evropskom regulativom
EKONOMSKE CELINE
33 POSLOVANJE EKONOMSKIH CELINA U 2018. GODINI
Dobit manja skoro za trećinu
36 RANG LISTE Po dobiti i po poslovnom prihodu
SEKTORSKE ANALIZE PRIVREDE
46 USPORAVANJE POLJOPRIVREDNOG IZVOZA
Tapkanje u mestu i kako napred
49 KOLIKO JE ODRŽIVA POSTOJEĆA STRUKTURA ENERGETSKOG TRŽIŠTA U SRBIJI?
Prevelika zavisnost od uglja
53 NASTAVLJEN RAST U GRAĐEVINSKOJ INDUSTRIJI
Petina stranih investicija završila u građevinarstvu
57 PAD IZVOZA GRAĐEVINSKIH MATERIJALA
Težak proizvod – mali profit
61 PREHRAMBENA INDUSTRIJA U OPADAJUĆEM TRENDU
Ne pomažu ni rodne godine
65 INDUSTRIJA MINERALNIH VODA
Puna čaša, manje mehurića
69 MALOPRODAJA I DALJE PROFITABILNA
Ima prostora za velike igrače, šansa za male u udruživanju
73 SISTEMSKO REŠENJE ZA FINANSIRANJE INOVATIVNIH LEKOVA
Dogovor u korist pacijenata
77 METALSKA INDUSTRIJA POSLOVALA U PLUSU
Kako se kalila zarada
81 PROIZVODNJA AUTOMOBILA, DELOVA I OPREME ZA VOZILA
Čekajući novi model
85 GDE SU NOVE PRILIKE ZA SEKTOR GUME I PLASTIKE
Povoljan trenutak za ulaganja u razvoj
89 KAKO SE PORAST BROJA TURISTA ODRAŽAVA NA POSLOVANJE HOTELA
Turizam raste, zarada pada
93 PERSPEKTIVE IT INDUSTRIJE
Zaokret će se desiti pre ili kasnije
97 USPORAVANJE U RAZVOJU TELEKOMUNIKACIJA
Ružičastu sliku ometa narandžasti alarm
101 ZAŠTO BANKE DOBRO POSLUJU A KREDITI PRIVREDI STAGNIRAJU?
Tajna bankarskog šaltera
105 POSLOVANJE OSIGURAVAJUĆIH KUĆA
Bilansi dobri, ali ispod mogućnosti na tržištu
SVET NA ZRNU MASLINE
108 SVET NA ZRNU MASLINE
Mitsko drvo u trci za zaradom
112 RAZVOJ ZANATA U MILOŠEVO DOBA
Osobito vešto u zeleno bojadišu, ali nema fabrikacije
LISTE NAJVEĆIH PREDUZEĆA U SRBIJI:
118 PO DOBITI
122 PO POSLOVNOM PRIHODU
126 PO OKRUZIMA
(po dobiti, po poslovnom prihodu)
Premda su banke u Srbiji u 2018. godini sa ukupnom dobiti od 70,5 milijardi dinara postigle rekordnu zaradu u periodu nakon svetske ekonomske krize, kreditna aktivnost prema privredi krajem prošle godine je bila manja za skoro 3% u poređenju sa decembrom 2017. godine. Upečatljiv je i rast dobiti osiguravajućih društava, sa 6.433 milijardi dinara u 2017. na 9.052 milijardi dinara u 2018. godini.
TRENDOVI
9 EU između SAD i Kine: Danas kolateralna šteta, sutra možda direktna meta
14 Premeštanje zlatnih rezervi u nacionalne trezore: Lesi se vraća kući
16 Startup balon: Euforija bez pokrića
18 Najvredniji svetski brendovi u finansijskom sektoru: Vrtoglavi uspon kineskog bankarstva i osiguranja
20 Globalne ambicije Azijske banke za infrastrukturne investicije: Sa Svetskom bankom i protiv nje
24 Položaj Srbije u slučaju nove svetske krize: Manevarski prostor koji stremi nuli
28 Regulacija tržišta kriptovaluta u Srbiji: Razdvojiti žito od kukolja
30 Iznošenje novca iz Srbije preko „naduvanih“ transfernih cena: Hop, cup, poskočiću!
34 Promena računovodstvenih politika: Uticaj na poreski bilans
36 Prinudna likvidacija firmi koje ne dostavljaju finansijske izveštaje: Ako nema slike, ne treba ni ram
BANKE
39 Bankarski sektor u 2018: Konsolidacija ubrzana, profiti rekordni
42 Globalno bankarsko tržište i Srbija: Nedovoljna vidljivost na svetskoj mapi
46 Regulatorni radar za banke u periodu 2019-2022: Novi propisi za nove
okolnosti na tržištu
50 Direktiva PSD2: Početak kraja tradicionalnih banaka i uspona FinTech
kompanija
52 Održivo finansiranje društvenog napretka: Triple bottom line bankarstvo
54 Koliko su banke otvorene za saradnju sa startap firmama: Mogućnosti za unapređenje
56 Koliko mladi u Srbiji koriste bankarske kredite: Uglavnom mogu samo da maštaju
60 Anketa BIF
OSIGURANJE
75 Osiguranje u Srbiji ostvarilo rast u 2018. godini: Životno se „vraća u život“
78 Garantne rezerve u osiguranju: Najvažniji pokazatelj stabilnosti tržišta
82 Uticaj klimatskih promena na poslovanje osiguravajućih društava: Kako pojačati otpornost na klimatske rizike?
86 Medijacija u osiguranju u Srbiji: Presuda bez suda
LIZING
95 Sve bolji poslovni rezultati domaće lizing industrije: Podrška privredi Srbije
96 Perspektive operativnog lizinga: Mobilnost na prvom mestu
98 Lizing i IPARD fondovi: Dodatna šansa za domaću poljoprivredu
100 Najvažnije prednosti lizinga: Kada je bolje koristiti lizing umesto kredita
FONDOVI
107 Poslovanje dobrovoljnih penzijskih fondova u Srbiji: Stabilni i veoma pozitivni rezultati
110 Nove mogućnosti na domaćem tržištu kapitala: Alternativni investicioni fondovi
112 Investicioni fondovi iz drugog ugla: Nikad nije bilo više neuloženog novca
REVIZIJA
123 Sistem kontrole kvaliteta u oblasti revizije: Da li neko kontroliše rad
revizora?
BERZA
129 Pregled trgovanja na Beogradskoj berzi u 2018. godini i prvom kvartalu 2019. godine: Potrebne su nove investicione mogućnosti
132 Prednosti municipalnih obveznica: Prilika za lokalni razvoj
MAJSTORI DUGOROČNIH PROGNOZA
141 Zabluda o veštini biranja akcija: Šta to prodavci misle da znaju što kupci ne znaju?
143 Zablude naučnika: Ježevi i lisice
VREMEPLOV
144 Monetarni rat Srbije i Venecije: Kako je kralj Milutin završio u
„Božanstvenoj komediji“
Prema rang listi objavljenoj u godišnjoj ediciji BIZNIS TOP 2018/19 u izdanju ekonomskog mesečnika Biznis & Finansije, od četiri najprofitabilnije kompanije u prošloj godini – Zijin BOR Copper, NIS, Aerodrom Nikola Tesla i Al Dahra Srbija – samo je NIS ostvario dobit iz osnovnog poslovanja.
Preostale tri kompanije su „uzletele“ pre svega zahvaljujući prodaji stranim investitorima i njihovim inicijalnim ulaganjima, pa je i prikazana dobit „jednokratna“, a ne odraz dobrog poslovanja.
Najuspešnija kompanija u 2018. godini je Naftna industrija Srbije (NIS), iako na rang listi zauzima treće mesto po dobiti i drugo mesto po poslovnom prihodu, ali je za razliku od prvoplasiranog konkurenta po dobiti, svoje poslovne rezultate ostvarila iz osnovnog poslovanja. Prošle godine, prihodi NIS-a su dostigli 258.523 miliona dinara sa godišnjim rastom od 19,8%, dok je ostvarena dobit od 26.067 miliona dinara bila manja za 6,2% u odnosu na prethodnu godinu.
TRENDOVI
11 STARI PROBLEMI GLOBALNE EKONOMIJE I U NOVOJ GODINI
„Sinhronizovano usporavanje“ ili put u recesiju
14 PRIVREDNI KRIMINAL I PREVARE U DRŽAVAMA JADRANSKE REGIJE
Bolje sprečiti nego lečiti
16 USPORAVANJE PRIVREDNOG RASTA U SRBIJI
Samo usluge rastu
20 NAJUSPEŠNIJA PREDUZEĆA U SRBIJI U 2018. GODINI
Nije zlato sve što sija
22 AKVIZICIJE U SRBIJI
Ko će biti nosioci budućih akvizicija?
26 KOJI SU REZULTATI PRIMENE NOVOG CARINSKOG ZAKONA?
Čeka se informatička podrška
28 NOVI ZAKONI O RAČUNOVODSTVU I REVIZIJI
Usklađivanja sa evropskom regulativom
EKONOMSKE CELINE
33 POSLOVANJE EKONOMSKIH CELINA U 2018. GODINI
Dobit manja skoro za trećinu
36 RANG LISTE Po dobiti i po poslovnom prihodu
SEKTORSKE ANALIZE PRIVREDE
46 USPORAVANJE POLJOPRIVREDNOG IZVOZA
Tapkanje u mestu i kako napred
49 KOLIKO JE ODRŽIVA POSTOJEĆA STRUKTURA ENERGETSKOG TRŽIŠTA U SRBIJI?
Prevelika zavisnost od uglja
53 NASTAVLJEN RAST U GRAĐEVINSKOJ INDUSTRIJI
Petina stranih investicija završila u građevinarstvu
57 PAD IZVOZA GRAĐEVINSKIH MATERIJALA
Težak proizvod – mali profit
61 PREHRAMBENA INDUSTRIJA U OPADAJUĆEM TRENDU
Ne pomažu ni rodne godine
65 INDUSTRIJA MINERALNIH VODA
Puna čaša, manje mehurića
69 MALOPRODAJA I DALJE PROFITABILNA
Ima prostora za velike igrače, šansa za male u udruživanju
73 SISTEMSKO REŠENJE ZA FINANSIRANJE INOVATIVNIH LEKOVA
Dogovor u korist pacijenata
77 METALSKA INDUSTRIJA POSLOVALA U PLUSU
Kako se kalila zarada
81 PROIZVODNJA AUTOMOBILA, DELOVA I OPREME ZA VOZILA
Čekajući novi model
85 GDE SU NOVE PRILIKE ZA SEKTOR GUME I PLASTIKE
Povoljan trenutak za ulaganja u razvoj
89 KAKO SE PORAST BROJA TURISTA ODRAŽAVA NA POSLOVANJE HOTELA
Turizam raste, zarada pada
93 PERSPEKTIVE IT INDUSTRIJE
Zaokret će se desiti pre ili kasnije
97 USPORAVANJE U RAZVOJU TELEKOMUNIKACIJA
Ružičastu sliku ometa narandžasti alarm
101 ZAŠTO BANKE DOBRO POSLUJU A KREDITI PRIVREDI STAGNIRAJU?
Tajna bankarskog šaltera
105 POSLOVANJE OSIGURAVAJUĆIH KUĆA
Bilansi dobri, ali ispod mogućnosti na tržištu
SVET NA ZRNU MASLINE
108 SVET NA ZRNU MASLINE
Mitsko drvo u trci za zaradom
112 RAZVOJ ZANATA U MILOŠEVO DOBA
Osobito vešto u zeleno bojadišu, ali nema fabrikacije
LISTE NAJVEĆIH PREDUZEĆA U SRBIJI:
118 PO DOBITI
122 PO POSLOVNOM PRIHODU
126 PO OKRUZIMA
(po dobiti, po poslovnom prihodu)
“Na listi banaka prva je Intesa, a u osiguranju Dunav osiguranje. Finansijski sektor se prošle godine vratio u zonu profitabilnosti, ali je obnovljeni pozitivan rezultat skoro četiri puta manji u odnosu na dobitak iskazivan u prvim godinama od nastupanja krize. Još nema dobrog rešenja za nenaplative kredite”.
Detaljnije o ovome, ali i o poslovanju i bilansima banaka, osiguravajućih društava i brokerskih i revizorskih kuća u 2012. i prvom tromesečju 2013. godine, možete pročitati u našoj publikaciji FINANSIJE TOP. U njoj su izneti i rezultati analize dosadašnjeg rada dobrovoljnih penzionih fondova, investicionih fondova u Srbiji i berzi u regionu.
Trendovi
11. Ernst&Young – Finansijski trendovi u 2013/2014: Iduće godine nas možda čeka preokret
Uprkos kiparskom izazovu, sektor finansijskih usluga u Evrozoni može da napravi preokret. Najdestruktivnija faza sada je iza nas a banke u jačim ekonomijama Evrozone već su uspele da naprave zaokret. Tekuća godina bi trebalo da bude poslednja godina smanjenja aktive, a 2014. godina trenutno deluje značajno zdravije, smatraju analitičari revizorsko-konsultantske kompanije Ernst & Young.
14. Centralne banke pod pritiskom: Kraj doba nezavisnosti
Kada se menjaju vremena, menjaju se i običaji. U vremenu kojem smo svedoci, teško je oteti se utisku da prelazimo granicu jednog sveta kog smo do sada poznavali i upuštamo se u novo doba, sa običajima i normama čija se „sadržina tek sluti i prema skorašnjem iskustvu uobličava”. Menja se mnogo toga, pa i institucije najmanje sklone promenama. O centralnim bankama je reč i o njihovoj nezavisnosti. Ipak, ko bi rekao da će se to zbiti tako brzo!?
18. Posledice poplave jeftinog novca na globalnom tržištu: Varljivo sunce
Zadužujmo se jer se i lošiji od nas zadužuju po još nižim kamatama, zadužujmo se jer inače nećemo moći da otplatimo ranije uzete skuplje zajmove, zadužujmo se jer ovakva konstelacija na globalnom tržištu skoro neće biti viđena i opomenimo se da bi nas svaka nedisciplina u održavanju nivoa javnog duga mogla sagoreti. Toga se najviše pribojavam, kaže ekonomista dr Đorđe Đukić.
21. Poreski rajevi i banke: Sveti gral utaje novca
Podaci koje je prikupio Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara o poreskim utajama preko poreskih rajeva, čija bi količina ispunila oko pola miliona Biblija, kvalifikuju banke u sam vrh posrednika za of-šor klijente, a švajcarsku Crédit Suisse kao „Sveti gral“ međunarodne utaje novca. Skeptici, međutim, ukazuju da je celokupna dokumentacija koncentrisana samo na jedan poreski raj, i to najpopularniji, te da se postavlja pitanje da li je u pozadini ovog izveštaja rat između poreskih rajeva radi preotimanja klijenata.
24. Koliko su regulatorne reforme stabilizovale bankarsko tržište: Potraga za održivim modelom
Globalni bankarski sektor ostvario je izvestan napredak u stabilizaciji poslovanja, kroz brojne bankarske inicijative za unapređenje efikasnosti kapitala, prihoda i troškova. Mada postoji dobro definisan skup regulatornih mera da se rešava praksa suviše velika da bi propala, isto se ne može reći za drugi veliki izazov koji je otkrila kriza: nestabilnost bankarskog sistema u senci.
28. Kako rešavati pitanje problematičnih kredita u Jugoistočnoj Evropi: Pre plime
Da li se može obuzdati dalji rast nenaplativih kredita u zemljama Jugoistočne Evrope? Broj takvih zajmova rastao je u prethodne dve godine znatno bržim tempom od pada ekonomskih aktivnosti u regionu, i neće se zaustaviti ni do kraja ove godine. Dosadašnje tehnike rešavanja problema pokazale su se nedovoljnim, a „čekanje boljih vremena“ moglo bi se pokazati kao vrlo skupa odluka, kao što je to već bio slučaj sa finansijskom krizom u Aziji 90-ih godina, kada su pojedine zemlje na kraju prodale portfolije loših kredita sa značajnim diskontima i gubicima.
32. Ključni indikatori situacije na domaćem finansijskom tržištu: Iznad vode
Finansijski sektor u Srbiji se prošle godine, posle gubitaka u 2011. vratio u očekivanu zonu profitabilnosti, ali rezultati njegovog poslovanja pokazuju da ni on nije mogao ostati imun na snažne globalne ekonomske poremećaje. Obnovljeni pozitivan rezultat je skoro četiri puta manji u odnosu na dobitak koji je iskazivan u prvim godinama od nastupanja krize.
Banke
35. Bankarski sektor u 2012: Pad profita i stagnacija aktivnosti
Nagomilani problemi u bankarskom sektoru eskalirali su prošle godine u vidu bankrotstva nekolicine državnih banaka, dok su otežani uslovi poslovanja i jaka konkurencija suzili omču i oko drugih manjih učenika na tržištu. Zarađivačka sposobnost sektora je dodatno smanjena, u velikoj meri kao posledica stagnacije kreditne aktivnosti i rasta loših plasmana.
38. Bankarski sektor u Srbiji nakon izbijanja globalne finansijske krize: Odbrana i budući dani
Kapitalizovanost bankarskog sektora u Srbiji je više nego adekvatna, a trenutni udeo aktive bankarskog sektora u GDP-u od oko 82% ukazuje da postoji prostor za dalji rast. Međutim, osnovni rizik po finansijsku stabilnost bankarskog sektora i uticaj monetarne politike na ekonomiju, leži u vitalnosti realnog sektora privrede, odnosno merama kreatora ekonomske politike usmerenim ka oživljavanju privredne aktivnosti u narednom periodu.
42. Fleksibilizacija radnog zakonodavstva i kreditiranje: Klijenti na određeno
Poslednja anketa o radnoj snazi pokazala je da u Srbiji ukupno ima 244 000 zaposlenih sa ugovorom na određeno vreme. Tim „fleksibilnim radnicima“ uskoro će se pridružiti na hiljade novih kad, kako se očekuje, stupe na snagu promene u Zakonu o radu, kojima će rad po ugovoru biti produžen sa jedne na tri godine, i uvedena institucija skraćenog radnog vremena. Da li će armija ovako zaposlenih i dalje biti lišena mogućnosti da podiže kredite za letovanje, školovanje dece i kupovinu stanova? Po svemu sudeći da, jer banke uvažavaju samo zaposlene na neodređeno, iako u Srbiji na stotine takvih radnika neredovno, ili uopšte ne prima platu.
44. Fond za razvoj: Reprogram „jeftinog“ razvoja
Fond za razvoj je privredi ove godine ponudio novu uslugu – refinansiranje kredita poslovnih banaka. Tu novu ulogu Fondu je, nametnula „aktuelna situacija u privredi“, ali kakve su razmere te situacije može se zaključivati samo posredno. U Fondu kažu da je procenat nenaplativosti njihovih zajmova u proseku kao kod poslovnih banaka, ali da u njega nisu uračunate obaveze preduzeća u restrukturiranju.
46. Na “Anketu B&F-a” odgovaraju Draginja Đurić, predsednica Izvršnog odbora Banca Intesa, Klaudio Ćezario, predsednik Izvršnog odbora UniCredit Bank Srbija i Slavko Carić, predsednik Izvršnog odbora Erste Bank.
52. Tabele poslovnih rezultata banaka
Osiguranje
63. Pregled poslovanja industrije osiguranja u svetu i kod nas: Ipak se pokreće
Posle skromnog oporavka u 2010. i 2011., sektor osiguranja je prošle godine na globalnom nivou beležio slabe rezultate: stagnaciju premija kod životnog osiguranja, pre svega u razvijenim zemljama i rast kod neživotnog osiguranja u svim regionima. U Srbiji je koncentracija na tržištu i dalje umerena, a nivo konkurencije nedovoljan što otvara prostor za pomake nabolje uporedo sa oporavkom privrede.
64. Srbija i region: GfK – Građani Srbije i dalje se retko osiguravaju
U Srbiji se čak i građani čija je kupovna moć po definiciji najveća, oni u starosnoj dobi od 25 do 49 godina, retko odlučuju na uplaćivanje osiguranja.
65. Tržište osiguranja: Iluzija rasta
Ukupna premija osiguranja u Srbiji pokazuje blagi rast ali samo nominalan: kriza, inflacija i slabo privredno okruženje u zemlji dovode do stagnacije tržišta osiguranja. Čak i u takvim uslovima, ono je atraktivno stranim osiguravačima, čiji je dolazak doprineo smanjenju koncentracije portfelja.
68. Promene u životnom osiguranju usled produžavanja ljudskog veka: Računica za Srbiju
U poslednjih deset godina prosečan životni vek ljudi u Srbiji produžen je za skoro 2 godine. Sve duži životni vek dovodi do promena u životnom osiguranju, posebno u rentnom osiguranju, a ukoliko bi se korisnici u Srbiji osigurali u 25. godini – umesto u 35. kao što najčešće čine – mogli bi da umanje svoje godišnje troškove za čak 35%.
70. Prevare u osiguranju: Prvo lažno da umrem, pa da se obogatim
Najdrastičniiji primer koji je Delta Generali osiguranje imao desio se pre nekoliko godina, kada je jedna firma pokušala da od nas naplati nameštenu štetu od čak 2,3 miliona evra, na ime provalne krađe i otuđene opreme. Do koje mere je sve bilo isplanirano govore i podaci da je prevara pripremana 13 meseci, i u nju je za to vreme uloženo oko 300.000 evra!
74. Osiguranje investicija od nekomercijalnih rizika: Rizik od „više sile“
Kocka nije poželjna u biznisu, a investitori koji se ipak odluče da svoj novac ulažu u rizičnim područjima imaju mogućnost da zaštite svoj ulog. Nijedna domaća osiguravajuća kompanija ne osigurava nekomercijalne rizike za ulaganje u Srbiji ili inostranstvu, jer je u pitanju specifična i skupa usluga koju generalno nudi mali broj osiguravajućih kuća.
76. Osiguranje od nezaposlenosti: Pojas za spasavanje
Dok osiguranje kredita za slučaj gubitka posla doživljava bum na domaćem tržištu, u svetu se nude čak i privatne polise za slučaj nezaposlenosti. Nesigurnost radnog mesta i svest da se u krizi ono gubi i bez sopstvene krivice kreirala je potrebu, a za njom i ponudu takvog osiguranja. Osiguravajuće kuće su, međutim, svesne da preuzimaju ogroman rizik u zemlji koja je za 5 godina izgubila 350 hiljada radnih mesta.
80. Na “Anketu B&F-a” odgovaraju Kristof Cetl, generalni direktor GRAWE osiguranja, Duško Jovanović, direktor Sava osiguranja, Branko Krstonošić, generalni direktor Wiener Städtische osiguranja, Andrea Simončeli, predsednik i generalni direktor Delta Generali osiguranja i Franz Weiler, predsednik Izvršnog komiteta UNIQA osiguranja.
83. Tabele
Lizing
87. Poslovanje lizing industrije: Kvalitetnija ponuda
Podaci o kretanju plasmana lizing industrije u 2012. godini ukazuju da se tržište stabilizovalo, dok podaci za prvo tromesečje 2013. godine potvrđuju očekivanja rasta portfelja. Ukoliko bi se usvojila inicijativa lizing kompanija da lizing naknada, kao finansijska usluga, bude oslobođena od PDV-a, shodno postojećem izuzeću koje se primenjuje kod kamate na kredit, ovom izmenom, ali i izmenom obračuna osnovice za poreski kredit, izjednačili bi se uslovi poslovanja finansijskih institucija i značajno unapredila konkurentnost na finansijskom tržištu.
90. Finansijski lizing nekretnina: Poreski ležeći policajac
Uvođenje finansijskog lizinga nekretnina na domaće tržište pratila su velika očekivanja, ali se nisu ostvarila zbog neprilagođenih poreskih rešenja koja su ovaj proizvod već u startu učinila krajnje nekonkurentnim. Time je obesmišljen i cilj njegovog uvođenja, i onemogućeni efekti koje je trebalo da proizvede.
94. Kakve su perspektive lizinga u Srbiji: Jedva čekam da budućnost postane sadašnjost
Oporavak građevinske industrije, modernizacija poljoprivrede, lizing nepokretnosti ili obnovljivi izvori energije – samo su neki od primera budućeg razvoja lizinga u Srbiji. Međutim, izuzetno je važno da u tom procesu regulator shvati da lizing kuće imaju smisla samo ako su fleksibilnije od banaka, odnosno ako i same posluju poput malih i srednjih preduzeća kojima su njihove usluge i namenjene.
96. Lizing podrška energetskoj efikasnosti: Favorizovanje obnovljivih resursa
Srbija se sve više okreće obnovljivim izvorima energije i projektima koji bi mogli da podstaknu održivu energetsku proizvodnju. Finansijska podrška u vidu lizing proizvoda, koji su cenovno konkurentni i veoma prilagodljivi specifičnim zahtevima ove industrije, može značajno da doprinese njenom rastu, posebno u proizvodnji energije kroz gradnju mini hidrocentrala i postrojenja za preradu biomase.
98. Tabele
Fondovi
103. Poslovanje investicionih fondova u 2012. godini: Investitori traže niskorizične plasmane
Iz potpunog optimizma i prevelike sklonosti ka riziku koji ih je krasio pre krize, investitori su sada došli u stanje preterane averzije prema riziku, i straha od novih gubitaka. Iako je na štednim računima banaka oko osam milijardi evra, u investicionim fondovima je plasirano svega 21 milion evra. Povećanje izbora instrumenata u koje bi ulagači mogli investirati – u vidu korporativnih i municipalnih obveznica – mogao bi biti snažan impuls za bolje poslovanje fondova.
106. Tabele – Investicioni fondovi
110. Penzioni fondovi i pad prinosa na obveznice: Pred enigmom
Da li će penzijski fondovi uspeti da obezbede pozitivne prinose u narednom periodu? Ono što je izvesno je da sadašnje okruženje niskih realnih kamatnih stopa ne odgovara štedišama i investitorima, dok sa druge strane pogoduje dužnicima, od prezaduženih država pa do korporacija koje su veliki punioci budžeta tih istih država. Kao zajmotražilac na globalnom tržištu i Srbija ima razloga da razmišlja o tome na koji način će se dugoročni trendovi preneti na nas.
112. Tabele – Penzioni fondovi
Revizija
117. Indikatori rizičnog poslovanja preduzeća iz ugla revizora: Što se roje sumnje moje
Sumnjivo poslovanje preduzeća drugačije odzvanja u ušima prosečnog Srbina a drugačije u revizorskim. Kod ovog prvog nižu se misli o fantomskim firmama, proneverama, proizvodnji nelegalnih supstanci, piramidalnim prevarama, pranju para i drugim nepodopštinama, kasnijim predmetom pažnje odeljenja za privredni kriminal kriminalističke policije. Revizori svoju sumnjičavost usmeravaju na drugačije, ne manje zakučaste tragove.
120. Tabele
Berze
125. Pražnjenje domaćeg berzanskog tržišta: Gužva u jednom smeru
Zajednička nit koja prožima ovdašnje berzansko tržište od prvih tranzicionih dana do sada jeste nevoljnost i nezainteresovanost emitenata za uzimanjem iole ozbiljnije uloge u svetu akcionarstva. Vremenom, ova anomalija je prerasla u otvoreno stremljenje kompanija u pravcu napuštanja tržišta, uz svesrdnu pomoć zakonodavaca koji su ohrabrivali ove korake.
128. Berze u regionu: Oseka
130. Tabele
Plus
141. Tehnološki zaokreti u finansijskoj industriji: Novi igrači pred vratima
Neverovatno brz razvoj tehnologija poslednjih godina dramatično je promenio poslovanje u finansijkoj industriji. Banke, osim što konkurišu jedna drugoj, pred vratima imaju nove konkurente – tehnološke kompanije kao što su Google, Apple, Amazon i Paypal, koje bi nakon tehnološke revolucije u plaćanju, mogle da naprave završni korak i razviju sopstvene kapacitete za davanje kredita i uzimanje depozita. To znači da banke, uprkos sve manjim profitima, moraju da ulažu u nove tehnologije da bi ostale konkurentne.
144. Rekonstrukcija zločina – ko je krivac za globalnu krizu: Kuvar je bio pohlepan
Bio je to neobičan forenzički zahvat: iscrpljeni i okopneli kontinent, pokošen finansijskom krizom kojoj nema kraja, stavljen je na operacioni sto i seciran na živo. Taj složeni i sofisticirani posao stavljen je u zadatak timu stručnjaka kojeg je 2009. oformio američki Kongres, sa zadatkom da ispita uzroke sloma na hipotekarnom tržištu i utvrdi da li je na početku svega stajao ljudski faktor. Lista potencijalnih počinilaca učinila je potragu dramatičnom, a knjigu „zasnovanu na istinitom događaju“, bestselerom na tržištu. Žrtva jos ima šanse da podlegne a mnogi krivci već su u novoj šteti.
146. Uspon i pad klase profesionalnih menadžera: Smrt japijevskog sna
Sa razvojem kapitalizma na scenu je stupila “nova radnička” i nova “srednja klasa” profesionalnih menadžera društvenih potreba, od industrije do nauke, prava i zabave. Njen san, koji je danas u ruševinama, bio je da sebe pozicionira kao nosioca društvenih vrednosti, kao i upravljače, kojima je razum i profesionalna etika u upravljanju iznad klasnog i ličnog interesa. Neoliberalni kapitalizam ih je žestoko uzdrmao i gurnuo ka ostacima radničke klase, pišu Barbara i Džon Erenrajh u tekstu “Uspon i pad profesionalne menadžerske klase” koji je početkom ove godine objavila fondacija Roza Luksemburg.
149. Kako prebaciti štetu na poreske obveznike: Ojadi i beži
Rudnici metala su postali jedna od najomraženijih industrija u SAD. Trenutno su vodeći zagađivač, odgovorni za gotovo polovinu industrijskog zagađenja, a zbog neizmirenih troškova čišćenja i sanacije, dug koji se procenjuje na najmanje 12 milijardi dolara prebačen je na poreske obveznike. U izlaznoj strategiji „brigo moja pređi na drugoga“ svesrdno im pomažu državna administracija i osiguravajuća društva.
152. Začeci finansijskog sistema u Srbiji: Globa, uzdanica carske blagajnice
Srbi su se digli na ustanak da ne bi plaćali porez Vizantiji ali su ga, istovremeno, uzimali od starosedelaca koje su pokorili. Kada je formirana srpska država, porez su morali da plaćaju i Srbi, a najveće izvore prihoda pored glavnog, carskog poreza, obezbeđivale su naplate po osnovu kazni, za koje je vladar sa sigurnošću računao da će mu u toku iduće godine nadmašiti većinu ostalih prihoda.
U našoj ediciji možete čitati o sadašnjim i budućim trendovima u finansijskom sektoru kod nas, u regionu i u svetu. Dakle, pročitajte kako je kriza promenila MMF, kakva je zaštita bankarskih korisnika u Srbiji i okolini, koje su najsigurnije svetske banke, šta investicionim fondovima u našoj zemlji donosi budućnost, o poslovanju berzi u Srbiji i regionu, ali i o tome kako možete postati milijarder ako ste beskrupulozni, brzo reagujete ili ste jednostavno lik iz crtaća.
U našoj ediciji Biznis Top 2011/12 možete čitati o situaciji u svetu (o rastu na globalnom nivou, o ekonomskoj krizi i klimatskim promenama, poslovnim prilikama i rizicima u 2013. i sl), o potencijalu rasta za 2013. godinu (o ulaganju u ICT i rast, o privatnim investicionim fondovima u Evropi, o prognozama privrednog rasta za region, o restrukturiranju državnih preduzeća, o korporatizaciji države itd), o situaciji u Srbiji (srpsko-nemačkoj saradnji, o petini bonitetnih privrednih društava, akcionarstvu u senci korporativnih afera, ulaganjima EBRD-a i sl), u šarenijem delu o temama poput frilensinga, permakulture, pametnih automobila, poslovanju fudbalskih stadiona, kao i o aktuelnim centrima proizvodnje pamuka sada i kroz istoriju.