Azijske berze privode kraju današnje trgovanje uglavnom sa negativnim vrednostima, nakon jučerašnjeg snažnog oporavka, uoči današnjeg zasedanja monetarnih vlasti u Evropi.
фебруар 2013
Četvorodnevni silazni trend domaćeg tržišta kapitala danas je zaustavljen, ali je ponovo zabeležena slaba investiciona aktivnost. Ukupan promet u trgovanju akcijama iznosio je 18,1 milion dinara, dok je indeks najlikvidnijih akcija Belex 15 dobio na vrednosti 0,3 odsto.
Smederevski proizvođač šporeta „Milan Blagojević“ danas je optužio slovenačku kompaniju Gorenje da ucenjuje veletrgovce i tako narušava konkurenciju na tržištu.
Direktorka „Milana Blagojevića“ Sofija Staničić je pozvala nadležne državne organe da kazne „Gorenje“ jer preti otkazom ugovora za 2013. veletrgovcima koji kupuju veš mašine i električne šporete od „Milana Blagojevića“.
Smederevska fabrika je poznata po proizvodnji šporeta na čvrsta goriva „smederevca“, a da bi poboljšala likvidnost u periodu kada pada prodaja tog proizvoda, kao i svih peći na čvrsto gorivo, ugovorila je da na srpskom tržištu prodaje veš mašine proizvedene u Italiji, pod svojim brendom – MBS.
Taj poslovni potez, po njenim rečima, nije odgovarao „Gorenju“ koje je, da bi nadoknadilo pad prometa svojih proizvoda, počela da uslovljava velike prodavce da ne mogu istovremeno da kupuju robu od konkurentskih firmi.
Direktorka „Milana Blagojevića“ tvrdi da je pokušala da razgovara sa rukovodstvom „Gorenja“, kako bi, bez mešanja državnih organa, zaštitila interes svoje fabrike. Iz „Gorenja“, kako je rekla, nije stigao nikakav odgovor, zbog čega je prinuđena da se otvorenim pismom obrati nadležnima, ali i javnosti.
Ona je kazala da nije poslala zvanični dopis Komisiji za zaštitu konkurencije, koja je prava adresa za slučajeve kada se radi o narušavanju interesa učesnika na tržištu. Kako je objasnila, to nije učinila da bi zaštitila veletrgovce sa kojima je do sada imala dobru saradnju, jer bi tako mogli da ostanu bez ugovora sa „Gorenjem“.
U Komisiji za „Biznis i finansije“ navode da ne mogu da reaguju ukoliko ne dobiju zvaničnu prijavu narušavanja konkurencije i pozivaju sve koji imaju podatke o nepravilnostrima na tržištu da ih dostave toj instituciji.
Kompanija „Gorenje“, iako je javno prozvana da se nelojalno ponaša na tržištu nije želela da se tim povodom oglašava. Očekuje se da će ta fabrika, ipak, morati da objasni kakve ugovore sklapa sa veletrgovcima koji kupuju robu od „Milana Blagojevića“.
U Srbiji „Gorenje“ ima tri fabrike rashladnih uređaja i veš mašina – u Zaječaru, Staroj Pazovi i Valjevu, gde je ta kompanija u avgustu prošle godine počela izgradnju još jedne fabrike.
Londonska investiciona banka ING organizovala je predstavljanje poslovnog sistema slovenačkog Mercatora potencijalnim kupcima, među kojima je prisutna i hrvatska kompanija Agrokor.
„Kada je u pitanju Mercator bitno je napomenuti da je priča oko njegovog preuzimanja aktuelna već nekoliko godina, kada su najveći akcionari ovog trgovinskog lanca postale banke koje su „zaplenile“ akcije nakon nemogućnosti njihovih komitenata da vrate kredite i neke firme koje se takođe nalaze u nezavidnoj finansijskoj situaciji (npr. Pivovarna Laško). Stoga je ova prodaja bila prilično hitna, ali su je politički faktori do sada sprečavali. U međuvremenu kompanija je dosta oslabila, pa je i finansijski rezultat lani bio prilično loš“, komentariše za sajt „Biznis & Finansije“ Nenad Gujaničić iz brokerske kuće „Sinteza Invest Group“.
Prema njegovim rečima, prodaja se odvija u Londonu, „udaljeno“ od same kompanije i slovenačkog tržišta, jer je ING finansijski savetnik većih akcionara kompanije. Sporazum je do sada potpisalo približno deset interesenata, uglavnom finansijskih fondova, koji su učestvovali i u prethodnim pokušajima prodaje slovenačke kompanije. Agrokor je u prošlim pregovorima nudio 221 evro za deonicu Mercatora, a pretpostavlja se da će cena ovoga puta biti znatno niža. Hrvatski T-portal prenosi da je Agrokor u ponedeljak potpisao sporazum o neotkrivanju podataka.
Ukoliko se ostvare planovi, trećina proizvodnje niške fabrike kompanije Filip Moris biće ove godine namenjena izvozu širom sveta. Zahvaljujući otvaranju novih izvoznih tržišta u 2012. kompanija je zabeležila povećanje obima proizvodnje u svojoj fabrici u Nišu za 30 odsto, čime je ukupna vrednost izvoza porasla za 70 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
“Proboj na nova izvozna tržišta koji smo postigli u 2012. jedan je od najznačajnijih poslovnih uspeha u proteklih deset godina, koliko Filip Moris posluje u Srbiji. Osim toga Filip Moris je i u protekloj godini bio jedan od najvećih poreskih obveznika u zemlji sa više od 370 miliona evra uplaćenih u srpski budžet na ime akciza i PDV-a”, kaže Jelena Pavlović, novoimenovana zamenica generalnog direktora kompanije Filip Moris u Srbiji. Filip Moris dirеktnо zаpоšlјаvа višе оd 1.000 lјudi i snаžnо gеnеrišе indirеktnu zаpоslеnоst kroz saradnju sa višе оd 530 domaćih dobavlјača, оkо 600 polјoprivrednih gаzdinstаvа i višе оd 14.000 maloprodavaca širom zemlje.
U poslednjih mesec dana nekoliko velikih nacionalnih internet registara iskusilo je vrlo grube napade na svoju infrastrukturu. Cilj napada je bio blokada osnovnih servisa nacionalnih registara. Uz Britanski, Belgijski, Danski, Holandski i Kanadski registar, u ovu grupu, od pre nekoliko dana, spada i RNIDS.
U noći između nedelje i ponedeljka primarni DNS serveri Registra nacionalnog internet domena Srbije (RNIDS) počeli su da dobijaju znatno veći broj upita od normalnog što je indikacija da su bili izloženi pojačanom DDoS napadu. Tokom ponedeljka i utorka servisi koje RNIDS pruža, i pored opterećenja pristupnih linkova, bili su dostupni bez većih problema. Međutim, u utorak je napad bio pojačan, što je dovelo do preopterećenja dela mrežne opreme i znatno otežanog pristupa servisima RNIDS-a, a potom i do povremenog potpunog prekida servisa. Odmah se pristupilo rekonfiguraciji mreže i saobraćaj je preusmeren, tako da je oko 22 sata informacioni sistem RNIDS-a vraćen u potpuno operativno stanje. Napad je još uvek u toku i njegovi efekti se stalno prate, javljaju iz ove organizacije.
Hypo Alpe Adria banka će građanima ponuditi stambene kredite uz državnu subvenciju, kao i mogućnost oslobađanja od naknade za obradu kredita, ukoliko zahtev podnesu do kraja juna.
Za subvencionisani stambeni kredit će moći da apliciraju svi zainteresovani državljani Srbije čija su primanja niža od 150 hiljada dinara i koji neće imati više od 70 godina u vreme otplate poslednje rate. Maksimalan iznos kredita je 100.000 evra. Nominalna kamatna stopa na kredit banke iznosi 4,5 odsto ( EKS od 5,12) plus šestomesečni euribor, a na kredit države 0 odsto. Ukupan period otplate kredita može biti do 360 meseci, odnosno kredit banke do 300 meseci i kredit države poslednjih 60 meseci otplate kredita.
Prema postojećoj uredbi, predviđeno je da banka finansira maksimalno 80 odsto kredita, Republika Srbija 10 odsto, kao i da korisnik kredita obezbedi 10 odsto za minimalno učešće. Subvencionisani stambeni krediti namenjeni su kupovini novoizgrađenih stanova ili kuća, kao i stanova ili kuća u izgradnji.





