Fondacija Ana i Vlade Divac i Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) predstavile su „Stvarno važnu karticu“ u okviru projekta „Unapređenje okvira za davanje“.
Ova kartica predstavlja inovativni model prikupljanja sredstava u vidu potrošačke kartice lojalnosti koja povezuje građane, nevladine organizacije i lokalne kompanije u cilju promocije dobročinstva i solidarnosti u lokalnim zajednicama.
Vlade Divac, osnivač Fondacije Ana i Vlade Divac, rekao je da je veoma važno da stvaramo timove kao što je ovaj, da pomeramo granice i pružamo mogućnosti kako bismo mladima omogućili svetliju budućnost.
„Ovo je stvarno važan tim za sve nas i za budućnost mladih u Srbiji“, naglasio je Divac, koji je povodom nedavnog ulaska u „Kuću slavnih“ dodao da je jako ponosan zbog toga, posebno zbog Srbije.
Laura Pavlović, direktorka Kancelarije za demokratski i ekonomski razvoj, USAID, koji podržava ovaj projekat, rekla je da Stvarno važna kartica podstiče saradnju između javnog i civilnog sektora u korist građana.
„Jedan od ciljeva USAID je da podrži napore koje predvode lokalni akteri kako bi se obezbedila održivost u zemljama u kojima USAID radi. Ovo je jedan dugotrajan proces, ali razvoj inovativnih alata poput ove kartice predstavlja važan korak ka tome“.
Ana Divac, predsednica Upravnog odbora Fondacije Ana i Vlade Divac, istakla je da kroz filantropiju naš život dobije veći smisao kada živimo za veće ciljeve od svakodnevnih.
„Radeći kroz fondaciju na lokalnim projektima koje smo imali, mladi ljudi po prvi put imaju šansu da odlučuju i stvaraju. Među tom decom ima onih koji nikada nisu napustila Srbiju, koja nikada nisu imala šansu ni do Beograda da dođu“, rekla je Ana Divac i pozvala sve da se priključe kako bi omogućili mladim ljudima da mogu sebe da iskaž i kreiraju projekte koje u svetu mogu da naprave velike uspehe.
Miroslav Miletić, savetnik predsednika Privredne komore Srbije, pozvao je kompanije, a posebno mala i srednja preduzeća, da se uključe u projekte podrške lokalnoj zajednici koje sprovodi fondacija Ana I Vlade Divac, jer će korišćenje „Stvarno važne kartice” na vrlo jednostavan način pomoći razvoju sredine u kojoj živimo.
„Stvarno važna kartica“ će početi da se koristi u Kruševcu, Novom Pazaru, Leskovcu, Obrenovcu i Sremskoj Mitrovici, sa namerom da se, u naredne tri godine, ovaj model proširi i na druge gradove i opštine u Srbiji.
Korišćenjem „Stvarno važne kartice“ u prodavnicama koje su deo ove inicijative, građani ostvaruju pravo na popust pri svakoj kupovini. Istovremeno, 1% sredstava prikupljenih od kupovina obavljenih uz korišćenje ove kartice biće donirano lokalnoj zajednici i korišćeno za finansiranje lokalnih projekata za koje su se glasanjem opredelili građani. Detaljnije informacije o samoj kartici, kao i o organizacijama i kompanijama uključenim u ovu inicijativu, možete na pogledate na sajtu: https://stvarnovazna.rs.
Ovaj događaj je deo Projekta za unapređenje okvira za davanje koji finansijski podržava Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), a sprovodi Koalicija za dobročinstvo, koju predvodi Fondacija Ana i Vlade Divac. Ostali članovi koalicije su Trag fondacija, Catalyst Balkans, SMART Kolektiv, Srpski filantropski forum, Forum za odgovorno poslovanje i Privredna komora Srbije.
Vesti
EFSE i UniCredit Banka proširuju partnerstvo sa dodatnih 10 miliona evra za kupovinu stambenog prostora
Dugoročni partneri, Evropski fond za jugoistočnu Evropu (EFSE) i UniCredit Banka Srbija potpisali su Ugovor o kreditnoj liniji u iznosu od 10 miliona evra. Ova investicija će omogućiti banci da dodatno unapredi pristup finansiranju za klijente koji rešavaju svoje stambeno pitanje širom zemlje.
Druga po veličini banka u Srbiji, UniCredit Banka je takođe i lider u stambenom kreditiranju kada je u pitanju kupovina prvog stana, s obzirom na to da u njenom portfoliju ovakvi krediti čine 85%. Mreža od 72 ekspoziture širom zemlje joj omogućava i da opsluži manje razvijena tržišta sa proizvodom koji je kreiran po meri domaćinstva sa nižim i srednjim prihodima. Finansiranje od strane EFSE-a će omogućiti banci da ponudi opcije finansiranja koje su u skladu sa potrebama ove ciljne grupe.
Predsedavajući Upravnog odbora EFSE fonda Kristof Tiskens je izjavio: “EFSE ima za cilj da promoviše prosperitet pružanjem sredstava za rast i poboljšanje kvaliteta života za one koji bi inače imali poteškoća da obezbede pristupačno finansiranje. UniCredit je pouzdan partner u ovoj misiji od 2013. godine, pomažući nam da dođemo do široke baze mladih koji kupovinom stambenog prostora žele da polože temelje za svoju budućnost.”
Radoje Radovanović, direktor Sektora poslovanja sa stanovništvom UniCredit Banke, je izjavio:” Činjenica je da rešavanje stambenog pitanja predstavlja jedan od prioriteta kako pojedinaca, tako i porodica u Srbiji. Sredstva iz kreditne linije EFSE, pored toga što će nam omogućiti da dodatno unapredimo pristup finansiranju onima koji po prvi put kupuju nekretninu na svoje ime, ona će takođe uticati na rast našeg tržišnog učešća u ovom segmentu.”
Postoji mnogo sajtova gde mogu da se uporede cene i uslovi kupovine različitih proizvoda. Međutim, kada je u pitanju angažovanje usluga, situacija je malo drugačija. Do skoro nije postojalo jedinstveno mesto na kome su okupljeni različiti profesionalci i gde mogu da se uporede cene njihovog rada za konkretne tražene usluge.
UTrenu.com je jedini portal koji pomaže korisnicima da pronađu pravog pružaoca usluga na osnovu njihovih potreba, kao i da uporede različite ponude. Na portalu se nalazi preko 150 kategorija usluga, koje pokrivaju sve potrebe korisnika. Usluge majstora, ličnog trenera, profesora matematike, stranih jezika, klavira, violine, izrade torti, DJ-a, su samo neke od njih.
Bez obzira na veliki broj usluga, portal je veoma lak za korišćenje. Dovoljno je da izabereti određenu uslugu, popuniti zahtev u nekoliko klikova i na korak ste do najboljeg rešenja! Uskoro posle toga počeće da pristižu ponude od profesionalaca koji su zainteresovani, slobodni i mogu da urade traženi posao. Ponuda sadrži cenu za traženu uslugu, kao i propatnu poruku. Pored toga, moguće je pogledati i profile profesionalaca i ocene prethodnih korisnika.

Na kraju, dovoljno je samo odabrati ponudu koja najviše odgovara traženom zadatku.
Dakle, u pitanju je potpuno drugačiji način komunikacije između korisnika i stručnjaka iz različitih oblasti. Nema listanja oglasa, pozivanja različitih brojev. Nema gubljenja vremena, novca, ni živaca. I što je najbitnije, portal je potpuno besplatan za korisnike.
U Srbiji je u 2018. godini na digitalni marketing potrošeno 36,8 miliona evra, što je 22 odsto novca uloženog u oglašavanje uopšte, rečeno je na otvaranju Digital Day 2019. u Beogradu. Digital Day 2019. okupio je prvog dana više od 800 učesnika i posetilaca, a na predavanjima i u panel diskusijama iznet je podatak da se televiziji i radiju i dalje najviše veruje, ali i da digitalno oglašavanje u Srbiji beleži rast od oko 24 odsto, najveći u Evropi. “Naši trendovi sve više podsećaju na svetske, a u svetu su ulaganja u digitalno oglašavanje negde na 50 odsto“, rekao je na otvaranju konferencije Igor Žeželj, predsednik UO IAB Serbia.
Rade Tričković, managing director u Httpool (IAB Serbia Board Member), rekao je da je displej oglašavanje dostiglo 25 miliona evra u 2018, uz rast od 22 odsto, ali i da prva dva igrača imaju rast, što znači da su svi ostali pretrpeli pad. “Mobile advertising imao je rast 45 odsto, dok je ranijih godina rast bio trocifren, a ulaganje u mobile preteklo je ukupne iznose ulaganja u desktop”, rekao je Tričković.
Katarina Kostić, SEE Deputy CEO Development IPG Mediabrands, izjavila je na panelu da je, prema istraživanju sprovedenom u 81 zemlji, u kojima živi 1,7 milijardi stanovnika planete, zabeležen pad poverenja u medije od osam odsto, a u Srbiji 13 odsto. “U Srbiji su dominantni YouTube i Facebook, u svetu nije tako. U Srbiji opada poverenje, ali raste želja za pripadanjem, kod nas je skočila 18 odsto, a u svetu pet”, rekla je ona.
Priče o rodnoj ravnopravnosti su izgleda deklarativne prirode kada je u pitanju upravljanje velikim kapitalom, sudeći barem po činjenici da je po najnovijem istraživanju na vodećim pozicijama kompanija sa liste Fortune500 tek 33 ženskih osoba. Što je najbolje od svega – to je dosadašnji rekord – prethodne godine ih je bilo 24!
Iako treba uzeti u obzir da se direktorske pozicije u njavrednijim kompanijama sa čuvene američke liste menjaju vrtoglavom brzinom, podatak da je brojka od 33 direktorke dosadašnji rekord je prilično zabrinjavajuća. To znači da je tek 6,6% žena u ukupnom broju izvršnih direktora sa liste.
Povrh svega, prenose američki mediji, samo jedna od 33 direktorke je afroameričkog porekla.
Predstavnici Mreže za zdravlje Stalne konferencije gradova i opština (SKGO) ukazali su da se prilikom svake izmene propisa i organizacije rada zdravstvenih ustanova mora voditi računa o tome da svaki stanovnik treba da ima potrebnu zdravstvenu zaštitu. Koordinatorka Mreže za zdravlje Jasmina Tanasić je novinarima uoči skupa o novim zakonskim rešenjima u oblasti zdravstva rekla da je u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti koji je stupio na snagu prošlog meseca, najvažnija izmena što osnivačka prava nad domovima zdravlja prelaze na Republiku, odnosno na AP Vojvodinu.
Do 26. maja ove godine lokalne samouprave su u obavezi da sprovedu postupak finansijske kontrole nad zdravstvenim ustanovama čija osnivačka prava prelaze na na Republiku i da ga u roku od pet dana proslede Ministarstvu zdravlja.
Tanasić je kazala da je istraživanje pokazalo da je u poslednje dve godine dostupnost primarne zdravstvene zaštite na 10 odsto teritorije i za tri odsto stanovništva praktično nestala.
„Recentralizacija zdravstvene zaštite predvidja ukrupnjavanje sistema, fuzionisanje primarne zdravstvene zaštite, dalje zatvaranje nekih ambulanti i manjih zdravstvenih stanica. Kriterijum organizovanja će biti broj stanovnika i efikasnost sistema, ali nas interesuje kako da svi zajedno nadjemo neki model koji će garantovati da će do svakog stanovnika stiću usluga koja mu je potrebna“, kazala je Tanasić.
Podsetila je da državne apoteke ostaju u vlasništvu lokalnih samouprava i ocenila da je pitanje da li će one moći da opstanu ako se lek bude tretirao kao roba. Istakla je i da su sve veće potrebe za dugotrajnom negom, kao i uslugama palijativne nege, ali da sistem tih usluga nije razvijen.
Pomoćnica ministra zdravlja Srbije Sladjana Đukić, predstavljajući novine Zakona o zdravstvenom osiguranju, istakla je da je najviše polemike u javnoj raspravi izazvalo učešće pacijenta u izdacima za lečenje ukoliko se nije odazvao na skrining pregled. Ona je rekla da je prihvaćeno zakonsko rešenje da pacijent u takvim slučajevima učestvuje u troškovima 35 odsto, ali da može da se uvaži opravdanje pozvanog pacijenta ako se javi svom lekaru i objasni razloge nemogućnosti dolaska da bi se ugovorio drugi termin.
„Niko neće izgubiti pravo na lečenje, već se samo traži da pacijenti aktivnije učestvuju u zaštiti njihovog zdravlja jer se do sada samo govorilo o pravima, a zaboravljalo se na obaveze“, rekla je Đukić.
Pod obaveznim zdravstvenim osiguranjem po novom Zakonu podrazumevaće se pregledi i lečenje u vezi proširenja porodice, rekonstrukcija dojke, a proširena su i prava oko naplate troškova prevoza od mesta stanovanja do ustanove za lečenje.
„Porodica ima pravo da nadoknadu troškova za prevoz posmrtnih ostataka do mesta stanovanja ako je pokojnik prevezen do nekog centra da bi se uzeli organi za presadjivanje“, objasnila je ona.
Istakla je da će na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja ubuduće biti i palijativno zbrinjavanje pacijenata, a da će roditelji teško obolele dece dobijati naknadu zarade u iznosu 100 odsto.
Ona je rekla da će se pod obaveznim zdravstvenim osiguranjem podrazumevati i preporučena imunizacija.
Đukić je kazala da ukidanje zaštitnika prava osiguranika neće umanjiti prava pacijenta zbog toga što će ta usluga sada biti u nadležnosti savetnika Fonda za zdravstveno osiguranje.
„Praksa je pokazala da je do sada postojalo 49 zaštitnika u 157 zdravstvenih ustanova i da podneti broj prijava pacijenata prethodnih godina nije opravdao svrhu postojanja takvog instituta jer su se gradjani uglavnom žalili na neljubaznost lekara“, rekla je Djukić.
Novim zakonom o osiguranju, kako je rekla, data su veća ovlašćenja ministru zdravlja kod donošenja podzakonskih akata „jer svaki njegov propis prolazi kontrolu zakonodavstva“. Đukić je najavila da „doplatu lekova očekuje ozbiljna reforma“.
Pomoćnica ministra zdravlja Radica Pejčinović Bulajić podsetila je da novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti daje mogućnost lokalnim samoupravama da svojim sredstvima za stanovnike na svojoj teritoriji obezbede viši standard zdravstvene zaštite obezbedjujući opremu, prostor i kadrove.
Zakonodavac je odlučio i da se vrati institucija zdravstvenog centra koji se sastoji od doma zdravlja i opšte bolnice, što bi, prema njenim rečima, trebalo da olakša organizaciju kadrova i drugih zajedničkih poslova, poput javnih nabavki.
Podsetila je i da je novina razdvajanje tekućeg održavanja zdravstvenih objekata i prostorija i redovnog servisiranja medicnske i nemedicinske opreme, što bi trebalo da pomogne u efikasnijem tekućem održavanju zdravstvenih ustanova.
Jedna od novina je i da država zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač može da obezbedi i sredstva za izvršne sudske presude koje se ne finansiraju sredstvima iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, a koje zdravstvena ustanova ne može da obezbedi u finansijskom planu.
Kako je objasnila, ta novina je uvedena kako bi se izbegli problemi u funkcionisanju zdravstvenih ustanova koje su bile u blokadi, pre svega nakon što nisu mogle da plate obaveze po izvršnim sudskim presudama, nastale najviše u radnim sporovima, ali i pri nabavkama lekova, komunalnim uslugama.
Bulajić je kazala da je novi zakon omogućio i da domovi zdravlja mogu da obezbede zamenu za svoje izabrane lekare koji su odsutni zbog specijalizacije, što do sada nije bio slučaj. „To će rasteretiti rad izabranih lekara u lokalnim samoupravama. Nadam se da će ova odredba brzo zaživetu u praksi“, kazala je.
Prema odredbama novog zakona, kako je navela, deficitarne specijalizacije sada će moći da dobiju i zdravstveni radnici koji su zaposleni na određeno vreme. Ona je rekla i da se novim zakonom reguliše zdravstvena zaštita stranih državljana, lica bez državljanstva, kao i osoba koje prelaze preko teritorije Srbije.
Uvedene su i nove kategorije stanovništva kojima se omogućuje zdravstvena zaštita: mladim nezaposlenim ljudima koji nisu na školovanju, licima sa statusom borca, prognanima i izbeglima iz bivših republika SFRJ, kao i raseljenima koji su nezaposleni ili sa niskim primanjima.
Izvor: Beta
Generali Osiguranje Srbija je osmu godinu zaredom partner Novosadskog sajma i generalni sponzor sajma poljoprivrede.
U okviru sajamskog nastupa kompanija je organizovala, 16.maja, Konferenciju o Upravljanje rizicima u poljoprirvednoj proizvodnju.
„Cilj Generali osiguranja Srbija je da edukacijom, dostupnošću informacija i kvalitetnom uslugom učinimo poljoprivrednim proizvođačima osiguranje prihvatljivijim, jer to pozitivno utiče na njihovu proizvodnju. Statistika pokazuje da je zastupljenije osiguranje useva i plodova, nego osiguranje životinja. U okviru osiguranja biljne proizvodnje, korisnici više traže osiguranje onih kultura koje iziskuju više ulaganja, poput voća, povrća. Najmanje je zastupljeno osiguranje u ratarskim kuluturama. Svaki region izložen je nekim speficičnim rizicima, stoga bih pozvao poljoprivredne proizvođače da se informišu o paketima osiguranja, jer njihova specifična proizvodnja iziskuje izloženost specifičnim rizicima i neophodno je napraviti ponudu osiguravajućih pokrića, koja je prilagođena njihovim potrebama“, rekao je direktor Sektora za osiguranje poljoprivrede Generali Osiguranja Srbija Nemanja Beljanski. Od osiguravajućih kuća očekuje se, kaže Beljanski, da ispune zahteve poljoprivrednika u svakom smislu i da razbiju predrasude da je osiguranje skupo, navodeći da je osigranje jednog hektara u Vojvodini oko dva odsto vrednosti useva.
Na Konferenciji „Upravljanje rizicima u poljoprivrednoj proizvodnji“ Generali Osiguranja Srbija, osim direktora Sektora za osiguranje u poljoprivredi te osiguravajuće kompanije Nemanje Beljanskog I državnog sekretara u resornom ministarstvu Željka Radoševića, govorili su prorektor Univerziteta u Novom Sadu Vladislav Zekić, kao i poljoprivredni proizvođač iz Budisave Pal Milinski, koji je dugogodišnji klijent Đenerali osiguranja Srbija. On se bavi ratarstvom i to je jedini izvor prihoda njegove porodice, što je kako je rekao, dovoljan motiv da se opredeliš za osiguranje.
Zaključak konferencije je da je poljoprivrednike u Srbiji neophodno konstantno motivisati kako bi više osiguravali useve, plodove i stoku, jer je nivo zastupljenosti osiguranja u poljopivredi u Srbiji na znatno nižem nivou nego u zemljama u regionu i razvijenim zemljama Evropske unije.
Vođenje budžeta nam pomaže da dostignemo postavljene finansijske ciljeve, pronađemo novac koji mesečno treba da izdvojimo za ono što želimo i da pratimo da li smo sve vreme na dobrom putu.
Ukoliko upitate ekonomistu zbog čega treba voditi lični budžet, reći će vam da je to važno jer se tako stiče uvid u stvarno stanje finansija. Međutim, vama je to stanje možda već očigledno – nekada čak i bolno – i podsećanje vam zaista nije potrebno. Šta ako bismo vam rekli da postoji i drugi razlog za vođenje budžeta, a to je da se novac koji imate rasporedi prema prioritetima, što može umnogome da pomogne pri svakodnevnom baratanju njime?
Beleženje prihoda i rashoda, koje stručnjaci nazivaju „vođenjem“ budžeta ili „upravljanjem“ njime, važno je jer pokazuje da li trošimo više nego što zarađujemo, i daje odgovor na večitu zagonetku – na šta smo sve zapravo potrošili novac. Verovatno je dobar deo nas svestan većih mesečnih izdataka, ali često postoje i oni na koje nismo u potpunosti obratili pažnju. Jednostavna šema budžeta pokazaće da li treba da promenimo ponašanje kako bismo svoje finansije učinili zdravijim i izvesnijim.
Kako da napravite i koristite budžet?
Nije nužno da vaš budžet bude komplikovana Excel tabelа sa bezbroj formula, ili da u njega ulažete dragocene sate svakog dana. Sasvim je u redu iscrtati nekoliko kolona i redova u svesci, sve dok tu postoji dovoljno prostora da zabeležite sve bitne podatke. Evo nekoliko važnih koraka za kreiranje i vođenje vašeg ličnog budžeta:
– Evidencija troškova i prihoda – Za početak, u tabelu upisujte sve prihode i rashode. Veoma je važno da budete iskreni, i da se ovom zadatku posvetite na makar mesec dana. Imajte u vidu da su tri meseca optimalna da uvidite neke pravilnosti, a i izbegnete izgovore da ste počeli da vodite evidenciju baš onog meseca kad ste imali mnogo izdataka. Umesto papira i olovke, u evidenciji vam mogu pomoći i mnoge dostupne mobilne aplikacije. Neke od trenutno najpopularnijih su: Mint, PocketGuard, YNAB (You Need A Budget), Wally, Good Budget i druge.
– Pratite budžet i korigujte trošenje – Već posle nekoliko nedelja moći ćete da zavirite u svoj budžet i, ako zaključite da postoji razlog za brigu, malo „prikočite“ sa trošenjem. Da li su vaši prihodi jednaki rashodima? Imate li prostora da uštedite, ili već trošite novac koji nemate i zadužujete se? U tom trenutku možete primetiti prvu očiglednu korist budžeta – recimo, teže ćete se odlučiti na nešto što može da se kategoriše kao „bacanje novca“ kad znate da svaki takav iznos treba negde zabeležiti.
– Analizirajte troškove – Veoma je korisno, a i zanimljivo, da se pozabavite i analizom troškova sa aspekta želja i potreba. Pod potrebama se podrazumeva sve ono bez čega ne možete da funkcionišete, a u želje spada sve ono što bi bilo lepo imati, ali nije neophodno. Postoji interesantno pravilo podele 50/30/20, kojim se možete rukovoditi. U prevodu – 50 odsto novca trošite na svoje potrebe, 30 procenata na svoje želje, a 20 odsto možete da stavite po strani i uložite u svoju budućnost, kroz, na primer, štednju.
– Polazna tačka za finansijske ciljeve – Bilo da je vaš cilj da uštedite za odmor, vratite dug, uplaćujete životno osiguranje ili nešto četvrto, upravljanje budžetom će vam pomoći da analizirate svoje ponašanje i definišete čemu težite. Budžet je od neizmerne koristi za pravljenje plana o tome kako da dostignete postavljene finansijske ciljeve, kako da pronađete novac koji za njih mesečno treba izdvojiti i kako da pratite da li ste sve vreme na dobrom putu. Pored toga, doći ćete i do odgovora na večito pitanje iz naslova teksta.
Colosseum Sports Tech Summit ozvaničio početak prvog programa podrške startapima koji razvijaju sportske tehnologije
Tehnološke inovacije su danas glavni pokretači promena u industriji sporta – tehnologija pomaže sportistima da pomeraju lestvice svojih mogućnosti, razviju efikasnije metode za pripremu i oporavak i postižu bolje rezultate. Zahvaljujući novim tehnološkim rešenjima transformisan je i način emitovanja sportskih sadržaja i uključenost gledalaca, rastuća gejming industrija otvorila je potpuno novu dimenziju sporta, a inovacije bi mogle da odigraju i ključnu ulogu za buduće uspehe Srbije kao „sportske nacije“, zbog čega bi glavni akteri trebalo da udruže snage u stvaranju okruženja za razvoj novih ideja u ovoj oblasti.
Ove poruke poslate su danas sa Colosseum Sports Tech Summit-a, jedinstvenog događaja koji je ozvaničio početak prvog programa podrške startapima koji razvijaju nova tehnološka rešenja u sportu – Colosseum Sports Tech Serbia. Program, koji Naučno-tehnološki park Beograd sprovodi u saradnji sa izraelskom organizacijom Colosseum Sport, uz podršku Ministarstva prosvete nauke i tehnološkog razvoja, Ambasade Izraela u Beogradu i brojnih partnera, nastoji da poveže sportsku zajednicu sa inovatorima kako bi se unapredila iskustva i ubrzala primena tehnoloških rešenja, a startapima u ranoj fazi razvoja obezbedila podrška za dalji razvoj njihovih ideja u ovoj oblasti.
Sport-tech rešenja koja su postigla planetarni uspeh predstavile su kompanije Intel Sports i Playsights iz Izraela, dok je o popularnoj VAR tehnologiji govorio Orel Grinfeeld, internacionalni fudbalski arbitar FIFA/UEFA, koji je sudio i mečeve Lige Šampiona. O budućnosti sporta govorili su i startapi i sportski stručnjaci, kao i aktuelni i bivši sportisti
Oren Simanian, serijski preduzetnik i osnivač vodeće izraelske sport-tech organizacije Colosseum Sport, istakao je da se raduje što će Colosseum Sports Tech Serbia podstaći razvoj srpske startap scene u sportskoj industriji i da internacionalno iskustvo više od 100 izraelskih startapa koji se razvijaju u ovoj oblasti može biti od velike koristi.
– Srbija je pokazala izuzetnu sposobnost da se svrsta među vrhunske sportske nacije u svetu, dok se Izrael prepoznaje kao centar za preduzetništvo i inovacije, uz posebno ubrzan razvoj sportskih tehnologija poslednjih godina. Colosseum Sports Tech Srbija će iskoristiti snage obe zemlje za promociju novih tehnologija u sportu i označiti novo poglavlje u saradnji između Izraela i Srbije.
Prijave za startap timove i kompanije na program Colosseum Sports Tech Serbia su u toku i biće otvorene do 26. maja na www.colosseum-serbia.rs. Odabrani startapi radiće od juna do oktobra sa izraelskim, srpskim i međunarodnim mentorima, tehnološkim preduzetnicima i vodećim sportistima na razvoju svojih inovativnih projekata, a najbolji među njima imaće priliku da tokom studijskog putovanja u Izrael dobije dodatnu podršku za razvoj svog startapa.
Svečanom otvaranju Colosseum Sports Tech Summit-a u Naučno-tehnološkom parku Beograd prisustvovali su i pomoćnik ministra prosvete nauke i tehnološkog razvoja Saša Lazović, NJ.E. ambasadorka Izraela u Srbiji, Alona Fisher, i v.d. direktora Naučno-tehnološkog parka Beograd Gordana Danilović-Grković.
U sektoru poljoprivrede zadrugarstvo je izuzetno važno jer poljoprivrednici udruživanjem lakše mogu nabavljati repromaterijal, jeftinije koristiti mehanizaciju i ostvarivati viškove, a samim tim i profit. To je jedna od ocena druge Regionalne konferencije „Zadrugarstvo, udruživanje, inovativnost i preduzetništvo kao modeli razvoja poljoprivrede“, koju su organizovale Kompanija „Dunav osiguranje“ i „Agropress“ na 86. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu.
Osiguranje u zadružnoj poljoprivredi izuzetno je važno pre svega jer omogućava da se zadrugari zaštite spram rizika od grada, oluje, mraza i sličnih nepogoda.
„Isto toliko je važno osiguranje, jer zadrugarima omogućava i da im bude isplaćena adekvatna suma osiguranja u slučaju nastupanja štetnih posledica, potom da se obezbedi stabilnost poslovanja zadruga i poljoprivredne proizvodnje te da se smanje dotacije države u poljoprivredi. S tim u vezi, veoma je značajna saradnja koju imamo s Ministarstvom poljoprivrede, jer ministarstvo godinama dotira deo premije za osiguranje useva i plodova u visini od 40 odsto, a u Zlatiborskom, Moravskom i Kolubarskom okrugu i 70 odsto“, izjavio je predsednik Izvršnog odbora „Dunav osiguranja“ Mirko Petrović.
Govoreći o šteti koja nastaje u poljoprivrednoj proizvodnji, on je rekao da je šteta gotovo izjednačena s bruto premijom. „Samo u 2018. godini bruto premija delatnosti osiguranja useva i plodova bila je negde oko 18 miliona evra, rasla je tri odsto, a štete su rasle 22 odsto i one su bile oko 18 miliona evra. Naši rezultati pokazuju da je 20 odsto veća šteta nego premija“, rekao je Petrović. On je istakao da je zadrugarstvo nasušna potreba, da mali posed u Srbiji (na jugu 2,4%, u centralnoj Srbiji 4,5% i u Vojvodini 11%) objedinimo i da te proizvođače učinimo robnim proizvođačima, te da mladim poljoprivrednicima omogućimo da ostanu na selu.
Vladimir Beljička, direktor „Slovan Agrara“, kaže da je cilj njihove dugogodišnje saradnje s osiguravajućom kućom „Dunav osiguranje“ taj da prevaziđu nepogodne agroekološke uslove koje su, kako kaže, iz godine u godinu sve veće i sve se više manifestuju.
On je istakao da je osiguranje useva neophodno zbog nepovoljnih agroekoloških uslova, čestih kiša, vlažnog perioda, vazdušnih strujanja, borbe s gradom, sa sušom i i požarima – sve kako bi poljoprivrednici imali sigurnost i povoljan krajnji rezultat. Prema njegovim rečima, potrebno je da se poljoprivrednim proizvođačima ugradi svakodnevna svest o potrebi osiguranja sopstvenih useva.
Direktor Novosadskog sajma Slobodan Cvetković uručio je danas Plaketu za dugogodišnju saradnju s Novosadskim sajmom direktoru Izvršnog odbora „Dunav osiguranja“ Mirku Petroviću. „Dunav osiguranje“ na Novosadskom sajmu poljoprivrede dobitnik je i diplome za visok nivo afirmacije korporativnog identiteta. Nagradu je primila Maja Marković, direktorka Centra za korporativni marketing i brigu o klijentima u Kompaniji „Dunav“.
