Dečiji maraton 6.aprila je po 26. put okupio na stotine najmlađih i najslađih maratonaca u jedinstvenom ambijentu beogradskog Vrta dobre nade. UNIQA se, kao ponosni sponzor i zvanično osiguranje, šestu godinu zaredom postarala za sigurnost svih učesnika najveselije gradske manifestacije i tradicionalno obezbedilo poklone za tri najbrža trkača i popularnog Pužića malog maratona.
Ove godine, pobednica finalne trke Anđela Jović koja je na cilj stigla za 37 sekundi, nagrađen je biciklom, a pokloni su uručeni i drugoplasiranom i trećeplasiranom trkaču.
Podrškom manifestacije koja svake godine okuplja na stotine mališana predškolskog uzrasta UNIQA nastoji da promoviše sport i zdrav način života, uz poruku da je izuzetno važno da se talenat za sport kod dece na vreme prepozna i maksimalno podrži.
Vesti
U subotu 6.4. je za medije i predstavnike iz javnog života otvoren prvi EkoPark Beograd, jedinstveno eko organsko imanje koje se prostire na 7 hektara zemlje u podnožju Avale (Beli Potok). EkoPark Beograd krase jezero, brojni potočići, viseći most, više od 900 sadnica različitog voća, preko 1000 čokota grožđa, mini zoo vrt, volijera sa ukrasnim pticama, najfiniji restoran sa specijalitetima iz organske bašte, dve otvorene i jedna zatvorena igraonica za decu.
Mladi, obrazovani par iz Beograda, roditelji četvoro dece, želeli su da svoju decu i prijatelje udalje od gradskog smoga, zavisnosti od tehnologije, ali da se ne udalje od grada! Tako je nastao Eko park Beograd, iz iskonske potrebe da se u urbanoj sredini, vratimo našoj pravoj prirodi, organskoj proizvodnji, kontaktu sa zemljom i životinjama.
Mediji su imali priliku da se upoznaju sa procesom sertifikacije ovog velikog organsko-poljoprivrednog gazdinstva od marta 2016. godine kada je urađena prva kontrola i započet proces sertifikacije organske biljne proizvodnje do februara 2017. godine kada je Centar za ispitivanje namirnica kao sertifikaciona kuća dodelila ovom poljoprivrednom gazdinstvu organski status. Prva setva, sa netretiranim semenima sprovedena je na proleće 2017. godine, kao i podizanje voćnjaka. Sa prispećem proizvoda ostvareni su svi uslovi za dobijanja sertifikata. Krajem 2017.godine organska proizvodnja proširena je na organsku stočarsku, uveden je podmladak koza, mali jarići kao i 3 -dnevni pilići.
Organska proizvodnja je proširena na sertifikaciju stočarstva, kao rezultat toga dobijen je i sertifikat za organska jaja.
Ovde u EkoParku Beograd možete otkriti organski vinograd, ubrati organske paradajz ili jagode, uživati u igri pored vode, rekreativnom jahanju ili pecanju sa svojom porodicom ili prijateljima, šetati po šumi u kojoj žive srndaći. Igra sa domaćim životinjama, boravak na otvorenom, žubor potočića, cvrkut ptica, uz organske gastronomske zalogaje iz restorana, učiniće da Eko Park Beograd postane mesto gde idete kada vam je potrebno da se brzo i lako regenerišete, napunite energijom, vratite sebi i svojoj istinskoj prirodi postajući osetljivi na lepotu, svesniji prave mere stvari.
Po programu podsticanja preduzetništva kroz razvojne projekte u 2019. godini, do sada je predloženo 15 zahteva za odobrenje, dok je kroz program podrške malim preduzećima za nabavku opreme, u ovoj godini, odobreno 40 zahteva, rekli su za Kamaticu u Ministarstvu privrede.
Preduzetnici, kao i mala i srednja preduzeća, u ovom ministarstvu mogu da konkurišu za tri programa. To su razvojni projekti, početnici u poslovanju kao i nabavka opreme, i za sve to ima 1.7 milijardi dinara. Program za razvojne projekte je napravljen tako da Ministarstvo privrede daje bespovratno 20 odsto potrebnih sredstava, a ostatak se uzima kao kredit od Fonda za razvoj.
Kamate na deo ulaganja koji finansira Fond su jedan procenat uz garanciju banke, i dva odsto za ostala sredstva obezbeđenja. „Procedura odobrenja je individualna i zavisi od kompletnosti dokumentacije, broja zahteva u obradi,…Rok za obradu zahteva kod Fonda za razvoj je najviše 20 dana, nakon čega će privredni subjekt biti obavešten ako je potrebno da dopuni dokumentaciju u određenom roku.
Okvirno, može se reći da celokupna procedura odobrenja traje oko mesec i po dana“, objašnjavaju u ovom ministarstvu. Kod programa namenjenih malim preduzećima za nabavku opreme potrebno je učešće od pet procenata, 25 odsto ulaganja daje ministarstvo bespovratno, dok se za ostatak uzima kredit u nekoj od šest partnerskih banaka ili dve lizing kuće.
Kamata na ovu vrstu kredita je od 1,5 pa sve do 6,22 procenta, u zavisnosti od toga da li je u dinarima ili evrima, kao i da li je kamata fiksna ili varijabilna. „U odnosu na prošlu godinu procedura je pojednostavljena, a komisija za dodelu bespovratnih sredstava se sastaje jednom nedeljno“, kažu u Ministarstvu privrede.
Početnici u poslovanju mogu da dobiju 30 procenata bespovratno, dok za ostatak uzimaju kredit Fonda za razvoj. U 2019. godini je do do sada, dat predlog za odobrenje 11 zahteva. Novac bespovratno daje i Ministarstvo za inovacije i tehnološki razvoj, kroz tri programa.
Kroz podršku za otvaranje start ap centara, promociju inovacionog preduzetništva i podršku ženskom inovacionom preduzetništvu. Kroz konkurs za najbolju žensku inovacionu preduzetničku ideju, koju organizuju zajedno sa gradom Beogradom, obezbeđen je nagradni fond od pet miliona dinara.
Novac za početnike u biznisu i iz inostranstva
Početni kapital za dobar „mikro-biznis“ moguće je dobiti i od raznih institucija i agencija i iz inostranstva, ali i „venture capital“ fondova. Najjednostavniji način da se dođe do njih su Hubovi. U Beogradu ih ima nekoliko, ICT Hub, Start Lab Hub, Impact Hub,…i princip pronalaženja „ventura capital“ fonda je manje više isti.
Pre svega potrebno je imati dobru biznis ideju i znati kako je predstaviti na pravi način. Nakon toga, sa predstavnicima fondova prolazite svaki deo potencijalnog biznisa, od eksel tabela do rizika tržišta. Ako na kraju svega toga oni misle da ideja može da se „unovči“ osniva se zajednička firma, koja nekada ni nema formalno sedište u Srbiji. Za početak „ventura capital“ fondovi ulažu između 20.000 i 50.000 evra, pa ako se biznis razvije ulažu i veće iznose.
U okviru digitalne nedelje Srbije u Beogradu, 4. i 5. aprila održan je drugi Digitalni samit Zapadnog Balkana koji je okupio ministre za informaciono društvo i digitalnu agendu Zapadnog Balkana i Evropske unije, predstavnike evropske komisije, IT industrije i privrede iz regiona i sveta, istaknute eksperte iz oblasti informacionih tehnologija i više od 3000 učesnika iz 30 ekonomija kako bi predstavili i diskutovali o tehnološkim inovacijama i pametnim načinima poslovanja.
Na panel diskusijama koje su organizovane govorilo se o unapređenju digitalne povezanosti, poboljšanju veština, digitalnim industrijama i interaktivnoj komunikaciji između vlada, preduzeća, inovatora i organizacija. IT kompanije u regionu imale su priliku da se predstave političkim i poslovnim liderima Zapadnog Balkana, Evrope i sveta.
Na panelu o digitalnoj ekonomiji i društvu, predstavnik kompanije SAP, Slaviša Lečić, savetnik za korisnička rešenja S/4HANA, predstavio je softverska rešenja u službi građana koja prate praksu koju ova kompanija ima u javnom sektoru u svetu. On je ukazao na rastuću potrebu povezivanja procesa, ljudi i stvari dodajući da će ljudi, čija će se vrednost neosporno uvećavati, uvek biti ključni faktor u digitalnoj ekonomiji, ali će se njihova uloga promeniti. „Inovativne tehnologije u vremenu digitalne ekonomije iz korena menjaju šta ljudi rade i na koji način stiču znanja, komuniciraju i unapređuju se“, kazao je Lečić.
Govoreći o snazi IT sektora u Srbiji i regionu Zapadnog Balkana, Lečić je naglasio da, prateći svetske trendove, neosporno postoji velika potražnja za kvalifikovanim IT kadrovima u Srbiji te da u ovom trenutku nedostaje oko
30 000 profesionalaca. „Kao mogućnost da se tom izazovu pristupi sistematski, potrebno je edukovati mlade adekvatnim znanjima već u osnovnim školama, a upravo iz tog razloga kompanija SAP podržala je projekat “Bitka za znanje” u njegovom početku“ istakao je, te da je važno obratiti pažnju i na razvoj programa za srednjoškolski uzrast.
Sa druge strane, iz potrebe da se ulaže i u visoko obrazovanje, danas, uz SAP Univerzitet (SAP University Alliance Program) studenti Univerziteta u Beogradu imaju mogućnost da kroz fakultetsku nastavu uče o biznis procesima kroz praktične primere. Ova nastava održava se u sklopu postojećih predmeta fakultetskog programa na Ekonomskom i Mašinskom fakultetu u Beogradu, a samo prošle godine predavanja je slušalo više od 200 studenata tih fakulteta.
Govoreći o investicijama, Lečić je istakao da kompanija SAP konstantno ulaže u inovacije, te je u 2018. godini akvizirala kompaniju CallidusCloud i tako se ponovo približila StartUp zajednici. Potpuno spajanje ovih kompanija najavljeno je za jun ove godine. Callidus Cloud ima 11 kancelarija u svetu, a najveća u Evropi se nalazi u Beogradu i zapošljava preko 200 ljudi. Uz ivesticije koje dolaze iz kompanije SAP postoji tendencija rasta razvojnog odeljenja, što dodatno potvrđuje činjenicu za velikom potrebnom novih kadrova u ovoj industriji.
Najvažnije teme o kojima se govorilo na Digital Summit- u bile su usmerene na digitalne veštine i način njihove implementacije za ekonomiju budućnosti, poverenje i sigurnost kao i bezbednost u okviru digitalizacije, privrede i Vlade i elektronske uprave, zatim novi digitalni modeli kao i veza sa e-Upravom. Diskutovalo se i o tome šta države Balkana mogu da ponude kao novi okvir u svom upravljanju i rešenjima koja pojednostavljuju servise za građane i kompanije ali i važnosti umrežavanja i povezivanja globalnih kompanija sa inovativnim kompanijama iz regiona.
Ma koliko dobro planirali kućni budžet, često se dogodi da u izlogu ugledamo ono o čemu sanjamo ili što je stvoreno upravo za nas. Mastercard kreditna kartica UniCredit Banke je tu da ne propustite ono što vam savršeno pristaje, jer možete da plaćate na rate bez kamate. UniCredit Banka je pripremila posebnu ponudu za Mastercard kreditnu karticu za sve one koji do 25. aprila podnesu zahtev i kojima kartica bude odobrena, a to je poklon kartica sa iznosom od 3.000 dinara.
Naime, Mastercard kreditna kartica UniCredit Banke korisnicima omogućava da svaku transakciju podele na 3, 6 ili 12 jednakih mesečnih rata, bilo da se radi o plaćanju robe i usluga ili o podizanju novca na bankomatu. Takođe, korisnici Mastercard kreditnih kartica sve navedene pogodnosti mogu da koriste i u inostranstvu. Pored toga, odluka o podeli na rate ne mora da se donese u trenutku kupovine, već bilo kada u toku tekućeg meseca. Za plaćanje na 3 i 6 mesečnih rata jednokratna naknada iznosi 500 dinara, dok za 12 rata iznosi 1.000 dinara.
Advokatska kancelarija Živković Samardžić osvojila nagradu Transakcija godine za 2018. godinu za Srbiju
Advokatska kancelarija Živković Samardžić dobitnik je nagrade Transakcija godine za 2018. godinu za Srbiju za svoj rad na davanju Aerodroma Nikola Tesla u koncesiju.
Ovo je druga godina da se u organizaciji renomiranog časopisa CEE Legal Matters dodeljuju ove nagrade, koje odaju priznanje najvećim i najvažnijim transakcijama vodećih advokatskih kancelarija u Centralnoj i Istočnoj Evropi. Dvostepeni sudijski panel sastavljen od vodećih advokata iz celog regiona izabrao je pobednike za 17 različitih jurisdikcija Centralne i Istočne Evrope.
Nagrade su dodeljene 28. marta na svečanosti u Budimpešti. Pred više od 90 pravnih stručnjaka iz cele Evrope, Igor Živkovski, partner u advokatskoj kancelariji Živković Samardžić, primio je nagradu u ime kancelarije.
„Istinska je privilegija primiti ovu prestižnu nagradu koja odražava posvećenost i predanost koju je naš tim pokazao radeći na ovoj izuzetno složenoj transakciji”, izjavio je gospodin Živkovski. „Takođe bih želeo da čestitam našem klijentu, Aerodromu Nikola Tesla, i da se iskreno zahvalim na prilici da radimo na ovom značajnom projektu. Konačno, čestitam svim pobednicima, kao i organizatorima ovog izvanrednog događaja.”
„Prosto je bilo nemoguće da sudijski panel ne prepozna značaj ove transakcije, a advokatska kancelarija Živković Samardžić odigrala je značajnu ulogu u njenoj realizaciji”, izjavio je gospodin Dejvid Staki, izvršni urednik časopisa CEE Legal Matters. „Bilo nam je zadovoljstvo što je Igor Živkovski mogao da nam se pridruži na svečanosti i da lično primi nagradu.”
Tim advokatske kancelarije Živković Samardžić koji je pružao savetodavne usluge Aerodromu Nikola Tesla u vezi sa ovom transakcijom vodili su partneri Branislav Živković i Igor Živkovski i stariji saradnik Sava Pavlović.
5 načina kako digitalna analitika pomaže u premošćavanju jaza između percepcije i realne slike brenda
U poslovnoj praksi nije retka pojava da vlasnici biznisa imaju jednu sliku o svom brendu ili proizvodu, dok njihovi korisnici imaju drugu, često potpuno suprotnu sliku. I čuveni citat Džefa Bezosa (Jeff Bezos): “Vaš brend je ono što ljudi govore o njemu dok vi niste u sobi” nam upravo govori o ovom fenomenu.
Pažljiva analiza sopstvenog brenda ne završava se onda kada ga plasiramo na tržište. Tek nam tada predstoji praćenje proizvoda u odnosu na tržište, konkurente i naravno, krajnje korisnike. Pojedine metode digitalne analize mogu nam biti veliki saveznici pri praćenju utiska koji konzumenti imaju o našem proizvodu, a posebnu pažnju bi trebalo obratiti na sledećih pet stavki:
Praćenje komentara na društvenim mrežama
Komentari koji nam korisnici ostavljaju na društvenim mrežama od velike su važnosti za nas. Iako nam društvene mreže, kao i komentari na sajtovima, odaju utisak da ih korisnici olako ostavljaju i da često napišu nešto što ne bi rekli uživo, većina ovih komentara je iskrena. Čak i broj lajkova na pojedine komentare može nam pokazati kakvo je većinsko raspoloženje prema našem proizvodu. S obzirom na to da praćenje i analiza društvenih mreža nije lak posao i da zahteva veliko znanje i vreme, mnoge kompanije se odlučuju za angažovanje specijalizovanih agencija koje pružaju monitoring društvenih mreža i online medija
Odabir prave društvene mreže
Iako postoje pravila i metrike prema kojima vidimo koja ciljna grupa je više prisutna na kojoj društvenoj mreži, ponekad se može pokazati da opšta analiza ne važi za svaki pojedinačan proizvod. Često se kao ključan potez u odnosu na konkurenciju može pokazati dugoročno ulaganje i prisutnost na društvenoj mreži koja možda nije u startu prepoznata kao idealna za naš proizvod. Ovo nam, osim prednost u odnosu na konkurenciju, može doneti i kontakt sa širim krugom kupaca.
Praćenje PR vesti
U praćenju plasiranih PR objava ne radi se samo o praćenju dogovora koji smo ostvarili sa medijima, nego i o merenju rezultata tih objava. Ako pažljivo analiziramo PR vesti i, naravno, komentare na njih, možemo videti ne samo šta korisnici misle o našem brendu, već i to da li smo odabrali dobar medij i rubriku za saradnju. Ponekad se pokaže uspešnijim objavljivanje PR vesti u manjem, specijalizovanom mediju, nego u velikim, informativnim medijima. Isto tako, analizom komentara na PR vesti možemo oceniti i koliko se korisnicima svidela kampanja našeg proizvoda i da li smo pogodili ciljnu grupu. Start up kompanija Digital Element prva je na našim prostorima razvila softver za čitanje i razumevanje srpskog jezika, te ima mogućnost praćenja svih vesti i PR objava, ali i merenje sentimenta potrošača prema određenoj kampanji ili proizvodu.
Merenje uspešnosti postova
Iako svaka društvena mreža ima svoju analitiku, za njenu potpunu i duboku analizu najbolje je anagažovati profesionalne agencije. Ukoliko sami vršimo analizu svojih postova, ono nam može doneti velike koristi, ali isto tako oduzima nam percepciju i mogućnost šireg sagledavanja slike i konteksta koji nam daju profesionalci koji se bave analizom digitalnih medija – društvenih mreža i online medija. Analiza postova će nam pokazati ne samo kako ljudi reaguju na njih, već i koji tip sadržaja najbolje prolazi kao i koji je najbolji tajming za njegovo objavljivanje.
Praćenje komentara na forumima
Ponekad forumi mogu biti značajniji nego društvene mreže, jer u svojim diskusijama okupljaju ljude koji su zainteresovani za tu specifičnu temu. Komentari proizvoda, recenzije, ali i komentari određenih kampanja česta su tema foruma. Start up kompanija Digital Element pionir je na našim prostorima po tome što nudi prikupljanje i analizu komentara plasiranih na forumima, a oni kompanijama mogu biti od velike koristi.
Analizi sopstvenog brenda treba pristupiti odgovorno i studiozno, uz angažovanje profesionalnih agencija onda kada je to potrebno. Digitalna analitika može nam doneti znanje kako da korigujemo elemente koji nisu u skladu sa definisanim strategijama i poslovnim ciljevima i ideje kako da razvijate brend i iskoristite svu njegovu snagu.
Na kraju 2018. godine Wiener Städtische osiguranje ostvarilo je ukupnu bruto premiju od 11,6 milijardi dinara, a ostvarena je dobit pre oporezivanja u visini od 673,2 miliona dinara. Kombinovani racio kod neživotnih osiguranja iznosi 95,3 odsto, a profitna margina kod životnih osiguranja 7,6 odsto. Ovo je najbolji godišnji rezultat koji je kompanija ostvarila od 2003. godine i početka rada u Srbiji.
„Rezultat u prethodnoj godini još jednom dokazuje opravdanost naše poslovnog modela zasnovanog na ciljevima stabilnog i profitabilnog rasta. Zahvaljujući izuzetnom angažmanu svih članova tima, a računajući i pozitivne efekte pripajanja AXA kompanija iz 2017. godine, ostvarili smo najbolji godišnji rezultat otkako poslujemo u Srbiji. Imajući u vidu visoku tržišnu poziciju i snažne ambicije, ove stope rasta su veliko dostignuće i istovremeno odraz rastućeg poverenja koje korisnici usluga imaju prema nama. Pred nama je period još veće odgovornosti, da ukazano poverenje klijenata nastavimo da opravdavamo uz ostvarenje planova, koie će nam obezbediti dugoročnu stabilnost i prosperitet“, izjavio je Zoran Blagojević, predsednik Izvršnog odbora Wiener Städtische osiguranja.
Ukupna premija povećana je za 6,75 odsto. U oblasti neživotnih osiguranja ostvaren je rast premije od 13,7 odsto, a nosioci visokog rasta su dobrovoljno zdravstveno osiguranje (+30 odsto), kasko (+19,9 odsto), osiguranje od autoodgovornosti (+13,5 odsto) i osiguranje imovine (+11,7 odsto). Premija životnih osiguranja niža je za 3 odsto u odnosu na kraj 2017. godine. Razlog tome je prodaja jednokratnih polisa životnog osiguranja, koje zbog nepovoljne situacije na finansijskom tržištu, nisu u fokusu kao prethodnih godina. Ostvareni rezultati učvrstili su kompaniju na poziciji broj četiri na tržištu sa tendencijom daljeg rasta, dok na tržištu životnih osiguranja Wiener Städtische osiguranje zauzima drugo mesto.
Osnovano kao greenfield investicija Vienna Insurance grupe (VIG), Wiener Städtische osiguranje posluje u Srbiji od 2003. godine. Ima više od 1.200 zaposlenih u preko 40 poslovnica širom zemlje.
VIG objavio godišnje rezultate
Vienna Insurance grupa (VIG), matična kompanija Wiener Städtische osiguranja, nastavila je sa snažnim rastom u prošloj godini. Prema preliminarnim rezultatima, ukupna premija VIG je 9,7 milijardi evra, što je za 2,9 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Dobit grupacije povećana je za skoro 10 odsto i iznosi 485 miliona evra. Kombinovani racio VIG-a, vodeće kompanije za osiguranje u Centralnoj i Istočnoj Evropi, iznosi 96 odsto. Na osnovu dobrog rezultata u 2018.godini, uprava kompanije predložila je isplatu dividende u iznosu od 1 evro po akciji, što je povećanje od 11 odsto u odnosu na godinu dana pre toga.
Burne nedelje i protesti građana zaduženih u „švajcarcima“ po svemu sudeći – polako prolaze. Pravi je trenutak za pitanje – šta će se dalje dešavati sa tim slučajem? Kada je u pitanju protest ovih nesrećnih ljudi, videli smo skoro sve: blokadu Kasacionog suda i zaposlene istog kako preskaču ogradu i ulaze na sporedne ulaze. Zatim, te iste zaposlene kako sa prozora polivaju vodom i gađaju jajima ljude koji su ispred štrajkovali glađu tražeći rešenje gorućeg problema.
Usledio je i „spontani“ dolazak samog predsednika države i obećanje da će se „sve rešiti“. Sud je odjednom „proradio“ i doneo ekspresnu odluku da su su klauzule iz ugovora ništave, na koju se prethodno čekalo preko šest godina. Posle toga, čini se, situacija se polako smiruje. Sada se postavlja pitanje – kako će rešenje zaista izgledati?
– Rešenje svakog problema ima cenu. Cenu bi u ovom slučaju trebalo da plate oni koji su problem napravili (banke), oni koji su ga prevideli – građani, ali i oni koji nisu reagovali, tj. država – ističe Dušan Uzelac, finansijski savetnik i direktor portala Kamatica.com.
U praksi, možemo da očekujemo sledeći scenario:
– Država će pomoći dužnicima, što je dobra vest, pošto se u slučaju „švajcaraca“ sve do sada lomilo preko njihovih leđa i niko im nije pomogao. Sa druge strane, to će biti jednokratno rešenje i to nije dobro. Jer, bez donošenja Zakona o ličnom bankrotu, ovakvi i slični problemi nikada neće biti sistemski rešavani.
Ovakvi ili slični zakoni već postoje u drugim državama, pa bi bilo zanimljivo da vidimo kako funkcioniše „lični bankrot“.
Jednostavno rečeno, ovakav zakon bi svakom prezaduženom pojedincu koji ne može da otplati svoje dugove dao priliku da počne od nule. Uz pomoć svojevrsnog „ličnog stečajnog upravnika“, on ili ona bi imali priliku da im se dugovi refinansiraju, a oni koji ih životno ugrožavaju bili bi otpisani. Tako bi platili cenu svoje finansijske neodgovornosti, ali bi dobili svetliju sliku finansijske budućnosti. Razvijeniji sistemi od našeg imaju ovakve mehanizme i pitanje zaduženih građana lako rešavaju „u hodu“.
No, dok se ovako nešto ne ostvari, naša realnost su ljudi koji su zaduženi, a oni sa kreditima u „švajcarcima“ su samo jedan segment svih prezaduženih u Srbiji.
– Narodna banka Srbije ne zna da reši ovaj problem. Da je znala – rešila bi isti. Dakle, ostalo je da sačekamo rešenje koje neće doći od strane stručnjaka, već od političara. Sa velikom sigurnošću mogu da kažem da sve zadužene u „švajcarcima“ čeka sreća u izbornoj godini – zaključio je Dušan Uzelac.
Obzirom da su se poslednjih dana pojavila neka rešenja i da se nazire kraj agonije svih zaduženih u švajcarskoj valuti, logično je postaviti pitanje – da li nas ove godine očekuju novi izbori?
Prvi put posle 13 godina na Limundu je pored aukcija moguća kupoprodaja i po fiksnoj ceni, bez licitacija i vremenskog ograničenja.
Ovo je velika promena na e-commerce tržištu i otvara nove mogućnosti kako za internet prodavce, tako i kupce. Naime, ponuda nema vreme trajanja, završna cena se unapred zna, a kupac ne mora da čeka završetak aukcije već kupuje odmah.
Na Limundu je omogućeno besplatno oglašavanje i prodavanje po prethodno odabranoj, fisknoj ceni. Predmet po fiksnoj ceni na Limundu može da stoji 6 meseci, nakon toga se deaktivira. Ono što se naplaćuje jeste provizija za prodaju, u zavisnosti od toga koliko dana stoji pre kupovine:
do 30 dana – 7%
31-60 dana – 7,5%
61-90 dana – 8%
91 i više dana – 8,5% od cene predmeta.
U svakoj kategoriji i u pretrazi će moći da se filtrira prikaz svih predmeta ili posebno samo aukcija ili onih koji se prodaju po fiksnoj ceni.
